Države članice EU-a moraju provesti Direktivu o transparentnosti plaća do 7. lipnja 2026. Međutim, mnoge još nisu poduzele mjere. Euronews Business detaljnije analizira dosadašnji napredak.

Prema Eurostatu, žene u EU zarađuju u prosjeku 12 posto manje po satu od muškaraca. Kako bi se riješio ovaj trajni jaz u plaćama među spolovima, EU uvodi nova pravila o transparentnosti plaća osmišljena kako bi se ojačalo načelo "jednake plaće za jednak rad", piše Euronews.

Za milijune radnika, poznavanje raspona plaća prije prijave za posao može značiti razliku između samouvjerenog pregovaranja i smještanja u mraku, straha da bi to moglo naštetiti izgledima za zapošljavanje.

Direktiva bi konačno mogla ukinuti kulturu tajnosti oko plaća - izjednačavajući uvjete za mlađe osoblje, povratnike s roditeljskog dopusta i sve koji su povijesno bili nedovoljno plaćeni za istu ulogu.

Prema Direktivi o transparentnosti plaća, države članice EU-a dužne su provesti zakonodavstvo do 7. lipnja 2026. Međutim, napredak u cijeloj Uniji bio je spor, što je izazvalo zabrinutost da bi nekoliko zemalja moglo propustiti rok sljedeće godine.

Nedavno je Nizozemska, prema PwC-u, odgodila provedbu zakonodavstva. Novi očekivani datum provedbe je 1. siječnja 2027.

"Krajem 2025. većina zemalja EU-a još nije spremna za provedbu Direktive i općenito napreduje sporo", rekla je za Euronews Business Monika Krzyszkowska Dabrowska, voditeljica prakse zapošljavanja u varšavskom uredu tvrtke Addleshaw Goddard.

Dakle, koje zemlje EU prednjače u provedbi Direktive o transparentnosti plaća i koliko je ostatak Unije napredovao?

NEVIĐENA UPORNOST /

Ante (83) je, vjerovali ili ne, student i živi u domu: 'Plačem za voljenom ženom'

Prema Addleshaw Goddardovom sustavu za praćenje provedbe od rujna 2025., 10 od 27 zemalja još nije poduzelo nikakve mjere za provedbu direktive. To uključuje Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Dansku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Latviju, Luksemburg, Portugal i Sloveniju.

U osam zemalja očekuje se izrada nacrta zakona. To uključuje Cipar, Češku, Estoniju, Finsku, Francusku, Rumunjsku, Slovačku i Španjolsku. To sugerira da je osnovan tehnički odbor ili radna skupina, da je prijedlog već pripremljen i da su pregovori sa zainteresiranim stranama trenutno u tijeku.

Četiri zemlje izradile nacrt zakona

U četiri zemlje već su objavljeni nacrti zakona: Irska, Litva, Nizozemska i Švedska. Djelomična provedba je u tijeku u tri zemlje, i to Belgiji, Malti i Poljskoj. Njemačka se također priprema ažurirati svoj zakon u skladu s direktivom.

Mnoge zemlje su već implementirale neke elemente, što objašnjava sporiji napredak prema potpunoj usklađenosti.

Na primjer, Austrija ima inicijativu za transparentnost od 2011. i, prema dr. Andreasu Gulyasu sa Sveučilišta u Beču, potrebne su samo manje prilagodbe kako bi se ispunili novi zahtjevi.

PITALI SMO VAS /

Dali ste ocjenu za devet godina Andreja Plenkovića: 'Takav minus ni Sibir nije imao'

Razlozi za nepoduzimanje akcije ili kašnjenja

"Iako se čini da ne postoje specifične skupine koje se otvoreno protive Direktivi kao takvoj, njezino uvođenje ima značajnu težinu za nacionalne zakone i često se doživljava kao revolucionarno i problematično za poslodavce", rekla je Krzyszkowska-Dabrowska.

Također nameće dodatne obveze poslodavcima, daje nova prava zaposlenicima - uključujući širi opseg podnošenja zahtjeva - i povećava ovlasti sudova i vlasti.

Također je istaknula da, iako su odredbe direktive jasne i vrlo tehničke, njihovo praktično tumačenje i primjena predstavljaju izazove.

Plaće velika tema 

Transparentnost plaća velika je tema i u Hrvatskoj te i kod nas postoji razlika u plaćama žena i mušakraca.

Ministar rada Marin Piletić ranije je istaknuo: "Želimo još dodatno umanjiti ili analizirati i vidjeti gdje su te razlike prisutne tako da obvežemo poslodavce da za sve svoje zaposlenike propišu platne strukture". Iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova ističu da je u Hrvatskoj razlika između plaća žena i muškaraca nešto manja od četiri posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća muškaraca lani je iznosila 1.854 eura, a žena 1.782 eura.

Poduzetnik Ivan Miloloža nedavno je gostujući u RTL-u Danas također naveo da u ovome ne vidi ništa pozitivno. Rekao je: "Ja vidim suprotno, da će izazvati nemir da će donijeti nesuglasje i poništiti dobru atmosferu tamo gdje se radi. Jer, kako će bilo tko ocijeniti na osnovu čega sam ja dao nekom veću plaću ili nisam, odnosno je li se netko zauzeo za nešto više ili nije. Ova mjera će unijeti jedan nemir koji jednostavno će poremetiti možda čak i međuljudske odnose, i to bitno."

Rekao je i da ne može dokučiti što je dobro u toj odluci. Postavio je i pitanje kako će se objavljivati plaće i hoće li to biti oglasna ploča. 

POGLEDAJTE VIDEO Iz HUP-a dramatično upozorili: 'Dođe li do povećanja minimalca, prijete otkazi!'