Danas i sutra u Sarajevu se održava summit Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP). No već prije početka sudjelovanje na summitu otkazali su Kosovo i Albanija. Predsjednik Kosova Hashim Thaci najavio je da neće doći na summit u Sarajevo pod okolnostima u kojima ga vlasti BiH, kao države domaćina, ne tretiraju na jednak način kao i ostale sudionike. Potom je, iz solidarnosti s Kosovom, sudjelovanje na summitu otkazala i Albanija koju je ondje trebao predstavljati predsjednik Ilir Meta.
Od svih država-članica SEECP-a na sarajevskom će sastanku samo njih pet biti zastupljene na najvišoj razini. Uz članove Predsjedništva BiH kao domaćine, na sastanku će biti predsjednici Turske Recep Tayyip Erdogan, Slovenije Borut Pahor, Crne Gore Milo Đukanović i Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski. Srbiju će predstavljati predsjednica vlade Ana Brnabić, a Bugarsku premijer Bojko Borisov, dok će sve druge države uključujući Hrvatsku biti zastupljene na razini predstavnika ministarstava vanjskih poslova.
'Europska perspketiva Balkana gora nego prije nekoliko godina'
SEECP je osnovan 1996. godine kao regionalni forum za zemlje jugoistočne Europe s nastojanjem da se očuva trajni mir nakon sukoba devedesetih godina te osnaže i ubrzaju europske i euroatlantske integracije. Deutsche Welle piše da summit SEECP neće riješiti ključne regionalne probleme, ali je dobro da se uopće razgovara. No, da su summiti posvećeni zapadnom Balkanu s jedne strane korisni, a s druge i rutinski – tvrdi bivši veleposlanik BiH u Francuskoj Slobodan Šoja.
"Primjer koristi, ali rutina je i Berlinski summit. Ambiciozno najavljen, bio je vrlo ozbiljan kako to samo Nijemci mogu biti, razgovaralo se o mnogim pitanjima. Ipak, postignuto je malo. Pomaka je zbog ozbiljnosti organizacije svakako bilo, ali su ostali ključni i gotovo nerješivi problemi", kazao je Šoja za Deutsche Welle.
On smatra da će tako biti i u Sarajevu: srdačna atmosfera, osmjesi i uvijene diplomatske izjave na površini, a u pozadini nespokoj i nesporazumi balkanskih čelnika. Također, Šoja skeptično kaže kako je europska perspektiva Balkana u goroj poziciji nego što je bila prije nekoliko godina, zbog čega se i BiH sve više udaljava od EU.
"Dok EU preživljava sve očitije razdoblje zamora i razočaranja od proširenja na Balkan, BiH ne radi ništa konkretno kako bi zadovoljila stroge briselske uvjete", kaže Šoja dodajući da vlast u BiH razmišlja samo o "kratkoročnim privatnim interesima".
Hashim Thaci President Hashim Thaci, Pristina, Kosovo - 12 Mar 2019, Image: 440038422, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, TEMP Shutterstock Editorial
Summit se održava u izrazito nepovoljnim okolnostima
I Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) u Mostaru smatra da se sarajevski summit održava u izrazito nepovoljnim okolnostima jer su najviša tijela EU-a u procesu konstituiranja pa se ne može očekivati da se Bruxelles "aktivno, a ne tek deklarativno" posveti ovom dijelu kontinenta. K tomu, prilike u regiji su, kaže, turbulentne.
"Situacija je izrazito nepovoljna u Albaniji gdje praktično postoji neka vrsta krize legitimiteta. U Srbiji i Crnoj Gori također postoji duboki jaz između vlasti i oporbe. Niti u jednoj od tih zemalja, se, međutim, politička situacija ne može smatrati regularnom u smislu europskih standarda demokracije", kaže Sitarski za Deutsche Welle.
Sitarski upozorava i na blokadu dijaloga između Beograda i Prištine napominjući kako "ideje o podjeli ili razmjeni teritorija nikako nisu doprinijele nastavku i uspjehu dijaloga". On također ukazuje i na problem blokade vlasti u BiH jer ista nije formirana niti devet mjeseci nakon općih izbora.
"Ta je blokada u principu izazvana dubokim neslaganjem oko samog karaktera bosanskohercegovačkog društva i države, pa nema konsenzusa čak ni oko nužnih izmjena Izbornog zakona BiH, čiji je jedan dio Ustavni sud stavio izvan snage, pa su pod tim okolnostima održani protekli izbori potpuni kuriozitet u komparativnoj praksi demokracije", napominje Sitarski.
Turkish President Recep Tayyip Erdogan (L) and Chairman and Serb member of the tripartite Presidency of Bosnia and Herzegovina Milorad Dodik (R) inspect the honor guard during welcoming ceremony in Ankara, on May 2, 2019., Image: 430458368, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, AFP
'Erodgan bi mogao pomoći smirivanju situacije u BiH'
Dolazak Erdoğana na summit za analitičare je pozitivna činjenica s obzirom na ekonomsku snagu Turske i njezin značaj za regiju. Na pitanje ima li Erdoğan na summitu i drugih prioriteta osim ekonomskih, prvi veleposlanik BiH u Ankari i jedan od najboljih poznavatelja turske politike prema Balkanu Hajrudin Somun kaže da je u regiji i ranije bilo sličnih summita i prije devedesetih godina, ali da nisu uspjeli spriječiti sukobe u ovoj regiji.
"Ma koliko se to nekome ne dopadalo, sile koje odlučuju o sudbini Balkana, Europe i svijeta su SAD i Ruska Federacija. Međutim, bosanski, a posebno bošnjački političari, trebali bi iskoristiti Erdoğanovo prisustvo u Sarajevu i pitati ga što to njegov prijatelj Vladimir Putin želi učiniti s Balkanom, s BiH, i je li obećao podršku Miloradu Dodiku za secesiju? U tom smislu bi Erdogan mogao pomoći smirivanju situacije u BiH", kazao je Somun za Deutsche Welle.
Bez obzira na to što je nedavno Erodganova stranka izgubila izbore u dva najvažnija turska grada, Istanbulu i Ankari, Somun smatra da je on vješt političar i da njegova epoha još nije pri kraju.
Sukob Erdoganovih tjelohranitelja i policije: 'Bili su agresivni, ponašali su se kao da su u svojoj zemlji. Uopće ne poštuju naše zakone'
Dolazak turskog predsjednika obilježio je incident u kojemu su se umalo sukobili pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovini i tjelesni čuvari turskog predsjednika. Ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić potvrdio je kako je je do incidenta došlo u sarajevskoj zračnoj luci nakon slijetanja zrakoplova u kojemu je bio Erdogan s pratnjom.
Galić je za portal "Avaza" kazao kako je sukob bio toliko ozbiljan da su svi Erdogani čuvari zapravo trebali biti uhićeni.
"Bili su agresivni, ponašali su se kao da su u svojoj zemlji. Uopće ne poštuju naše zakone. Došlo je do naguravanja kada je osiguranje predsjednika Erdogana odbilo proceduru i redovite kontrole. Zaslužili su da svi budu privedeni i lišeni slobode", izjavio je ravnatelj Granične policije.
Erdoganovi tjelesni čuvari koji su poznati po agresivnom ponašanju te su se za njegova posjeta SAD tukli s prosvjednicima koji su tamo izražavali nezadovoljstvo autokratskom vladavinom sadašnjeg turskog predsjednika, u zračnoj luci u Sarajevu su čak posegnuli za oružjem pa je malo nedostajalo da dođe do izravnog sukoba s graničnim policajcima.
Turski predsjednik se iz sarajevske zračne luke s pratnjom uputio ka groblju Kovači kako bi tamo odao počast nekadašnjem predsjedatelju Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću s kojim je gajio duboke prijateljske veze. Tamo su ga dočekali predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Alijin sin Bakir Izetbegović i bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović a i taj je događaj prošao uz stroge mjere sigurnosti pri čemu ni većini novinara nije bio dopušten ulazak u krug groblja.
Erdogan je opetovano tvrdio kako mu je Izetbegović uoči smrti povjerio skrb o BiH odnosno ostavio mu je "u amanet". Turski se predsjednik nakon posjet groblju službeno sastao sa sadašnjim članovima Predsjedništva BiH.
