Bijela kuća je objavila u četvrtak povijesno puštanje nafte u promet iz američkih strateških naftnih rezervi u nastojanju da suzbije skok cijena nafte izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu. Objavila je da predsjednik Joe Biden planira puštati u promet prosječno milijun barela nafte dnevno iz rezervi u idućih šest mjeseci.
"Razmjer ovog puštanja je neviđen: svijet nikada nije imao otpuštanje naftnih rezervi po ovoj stopi od milijun (barela) dnevno za ovo vrijeme", navela je Bijela kuća. "Ovo rekordno puštanje osigurat će povijesnu količinu opskrbe koja će služiti kao most do kraja godine kada će se povećati domaća proizvodnja."
Biden također poziva na povećanje domaće proizvodnje nafte, a Bijela kuća proziva neke naftne kompanije da su odlučile ostvariti izvanrednu zaradu bez dodatnih ulaganja kako bi pomogle u opskrbi. Američki predsjednik ponovio je svoju predanost postizanju stvarne energetske neovisnosti potpunim smanjenjem ovisnosti SAD-a o nafti, pozivajući Kongres da pomogne ubrzati prijelaz na čistu energiju.
Pala je cijena sirove nafte nakon napisa da će Biden iskoristiti strateške rezerve, a sirova nafta po barelu za isporuku u svibnju trenutno je pala za 5,79 dolara na 102,03 dolara po barelu. Cijene sirove nafte značajno su varirale od početka ruske invazije na Ukrajinu, a cijene na pumpama ostale su visoke - u prosjeku iznad 4,20 dolara po galonu.
Što su to strateške rezerve nafte?
Američki autor, geoznanstvenik, javni predavač i pridruženi profesor na Sveučilištu Washington u Seattleu zainteresiran za istraživanje energije, Scott L. Montgomery, pozabavio se u članku za The Conversation pitanjima kao što su što je to strateška rezerva nafte Strategic Petroleum Reserve, zašto je nastala i kada je iskorištena te služi li i dalje svrsi, s obzirom na to da SAD izvozi više nafte i drugih naftnih derivata nego što uvozi.
Kao istraživač energije, vjeruje da uzimanje u obzir povijesti rezervi može pomoći u odgovoru na ova pitanja.
Podrijetlo rezerve
Kongres je stvorio strateške rezerve nafte kao dio Zakona o energetskoj politici i očuvanju iz 1975. u odgovoru na globalnu naftnu krizu. Arapske države izvoznice nafte na čelu sa Saudijskom Arabijom smanjile su opskrbu svjetskom tržištu zbog zapadne potpore Izraelu u Yom Kippurskom ratu 1973. godine. Cijene nafte su se učetverostručile, što je rezultiralo velikom gospodarskom štetom za SAD i druge zemlje. Naravno, to je uzdrmalo i prosječnog Amerikanca, koji se navikao na jeftinu naftu.
Naftna kriza dovela je do toga da su SAD, Japan i 15 drugih naprednih zemalja 1974. osnovale Međunarodnu energetsku agenciju kako bi preporučile politike koje bi spriječile takve događaje u budućnosti. Jedna od ključnih ideja agencije bila je stvoriti hitne rezerve nafte koje bi se mogle iskoristiti u slučaju ozbiljnog poremećaja u opskrbi.
Zakon o energetskoj politici i očuvanju izvorno je propisivao da rezerve trebaju držati do jednu milijardu barela sirove nafte i rafiniranih naftnih derivata. Iako nikada nisu dosegle tu normu, američke rezerve najveće su na svijetu, s maksimalnom zapremninom od 714 milijuna barela. Gornja granica je ranije bila postavljena na 727 milijuna barela.
Dana 25. ožujka 2022. rezerve su sadržavale oko 568 milijuna barela. Nafta u rezervi pohranjena je pod zemljom u nizu velikih podzemnih slanih kupola na četiri mjesta duž obale zaljeva Teksasa i Louisiane, a povezana je s glavnim opskrbnim cjevovodima u regiji. Slane kupole, koje nastaju kada se masa soli gura prema gore, dobar su izbor za skladištenje jer je sol nepropusna i slabo topiva u sirovoj nafti. Većinu skladišta preuzela je savezna vlada 1977., a postala su potpuno operativna 1980-ih.
Povijest povlačenja
U zakonu iz 1975., Kongres je precizirao da je rezerva namijenjena sprječavanju "ozbiljnih prekida opskrbe" - to jest stvarne nestašice nafte. S vremenom, kako se tržište nafte mijenjalo, Kongres je proširio popis razloga zbog kojih bi se mogle iskoristiti strateške rezerve nafte, kao što su prekidi domaće opskrbe zbog ekstremnih vremenskih prilika.
Prije ožujka 2022. pušteno je oko 280 milijuna barela sirove nafte od stvaranja rezerve, uključujući ispuštanje 50 milijuna koje je počelo u studenome 2021. U povijesti rezerve bila su samo tri hitna puštanja. Prvo je bilo 1991. nakon što je Irak godinu dana ranije izvršio invaziju na Kuvajt, što je rezultiralo naglim padom opskrbe naftom na svjetskom tržištu. SAD je tada pustio 34 milijuna barela.
Drugo puštanje, 30 milijuna barela nafte, dogodilo se 2005. nakon što su uragani Rita i Katrina uništili proizvodnju u Meksičkom zaljevu, koja je tada činila oko 25% domaće opskrbe u SAD-u. Treće je bilo koordinirano puštanje Međunarodne energetske agencije 2011. godine kao rezultat prekida opskrbe iz nekoliko zemalja proizvođača nafte, uključujući Libiju, u kojima su tada bili građanski nemiri tijekom Arapskog proljeća. Sveukupno, agencija je koordinirala puštanje 60 milijuna barela sirove nafte, od čega je polovica došla iz SAD-a.
Osim toga, planirano je 11 prodaja nafte iz rezervi, uglavnom kako bi se ostvario savezni prihod. Jedna od njih – prodaja 1996.-1997. za smanjenje deficita saveznog proračuna – činila se da služi političkim ciljevima, a ne onima povezanim s opskrbom.
Kako ublažiti utjecaj šokova?
Bidenovu odluku u studenome da iskoristi pričuvu republikanci su također smatrali političkom jer u to vrijeme nije bilo hitnog nedostatka opskrbe.
Slično, posljednje povijesno ispuštanje 180 milijuna barela također bi se moglo shvatiti kao služenje političkim svrhama – u izbornoj godini, ni manje ni više. No, Scott L. Montgomery vjeruje da se čini i savršeno legitimno u smislu ispunjavanja izvorne svrhe strateških rezervi nafte: smanjenje negativnih učinaka velikog šoka cijene nafte.
Iako je SAD danas neto izvoznik nafte, nastavlja uvoziti čak 8,2 milijuna barela sirove nafte svakoga dana. Prema mišljenju Montgomeryja, najbolji način da se izbjegnu nevolje zbog šokova cijena nafte je smanjenje potražnje za naftom smanjenjem globalnih emisija ugljika, umjesto oslanjanja na puštanje iz rezervi.
