Deutsche Welle donosi priče podstanara na koje je, kako to njemački zakon dopušta, svaljen teret financiranja ulaganja u energetsku obnovu zgrada.
"Na prvi pogled se smanjenje računa za grijanje za 10 eura mjesečno čini kao super stvar. No istodobno mi je povećana stanarina. I to za 136 eura mjesečno. Mi zapravo financiramo ulaganje u energetsku obnovu zgrade, a ušteda na grijanju u usporedbi s višom stanarinom je zanemariva", žali se novinarka i podstanarka Heike Jahberg.
Jörg Lorenzen iz Hamburga u posljednje vrijeme svoj stan plaća 226 eura više. I to mjesečno. Umirovljeni Lorenzen više nije mogao plaćati toliku stanarinu i nakon cijelog života provedenog u središtu Hamburga bio je prisiljen potražiti neki povoljniji stan na rubu grada.
"Energetska revolucija" tako je na socijalnom planu donijela svoje prve žrtve jer od obnove nekretnine dugoročno koristi ima isključivo vlasnik. Nadalje, obračun kojim stanodavac opravdava povećanje stanarine je nemoguće točno provjeriti jer podstanar nema pristup svim spisima koji bi bili potrebni za provjeru svake stavke iz obračuna.
Premali broj stanova
A Njemačka je, uza sve blagostanje koje se povezuje s ovom zemljom, još uvijek zemlja podstanara. Tako 54 posto građana, svih materijalnih kategorija, živi u stambenom prostoru koji im ne pripada. Stoga je i pitanje stanarina osjetljivo pitanje koje se tiče velikog dijela građana, pa stoga i izaziva burnu javnu raspravu. Stanarine u većim gradovima su sve veće, a jedan od razloga je i premali broj stanova u Njemačkoj.
Prema podacima Udruge podstanara, u Njemačkoj trenutačno nedostaje 250.000 stanova. To su naravno namirisali i predstavnici političkih stranaka, tako da bi ovo pitanje moglo odigrati značajnu ulogu u predstojećoj predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore u rujnu ove godine.
