Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), koja je godinama upravljala desecima milijardi dolara vrijednim programima inozemne pomoći, u biti je zatvorena, a zaposlenicima je onemogućen pristup uredima i računalnim sustavima. Ova odluka administracije predsjednika Donalda Trumpa izazvala je brojne reakcije, od pohvala do žestokih kritika, piše Glas Amerike.
Politička odluka ili borba protiv malverzacija?
Trump je na nedavnoj konferenciji za novinare izjavio kako je USAID bio leglo financijskih malverzacija i da se njegova administracija odlučila na radikalne mjere. Istovremeno, Elon Musk, koji predvodi novoformirano Odjeljenje za efikasnost rada vlade (DOGE), dobio je ključnu ulogu u restrukturiranju saveznih agencija.
"USAID je kriminalna organizacija. Vrijeme je da umre“, napisao je Musk na društvenim mrežama, dodatno podižući tenzije.
Državni tajnik Marco Rubio preuzeo je privremenu kontrolu nad agencijom, najavljujući reorganizaciju koja će USAID približiti politici State Departmenta. „Ovo su dolari poreznih obveznika i dugujemo američkom narodu transparentnost u njihovom trošenju“, izjavio je Rubio.
Marco Rubio
USAID je kroz povijest funkcionirao kao relativno neovisno tijelo, ali je često bio meta kritika zbog navodnog ignoriranja smjernica Kongresa i Bijele kuće. Nova administracija tvrdi da je krajnje vrijeme da se aktivnosti USAID-a izravno povežu s nacionalnim interesima SAD-a.
Oštra reakcija demokrata
Demokratski zastupnici ovaj potez nazivaju nezakonitim i najavljuju pravne korake kako bi ga osporili. U zajedničkom pismu Rubiju, deset senatora iz Komiteta za vanjske poslove istaknulo je da je USAID osnovan kao neovisna institucija upravo kako bi osigurao brzu i efikasnu raspodjelu pomoći u kriznim situacijama.
"Kongres je jedino tijelo koje može odobriti ovakvu promjenu, a administracija nije zatražila odobrenje", rekao je senator Chris Van Holen, najavljujući blokadu novih imenovanja u State Departmentu dok se situacija ne riješi.
Povijest i uloga USAID-a
USAID je osnovan 1961. godine, za vrijeme administracije Johna F. Kennedyja, s ciljem stvaranja organiziranog i dugoročno održivog sustava inozemne pomoći. Od tada, agencija je igrala ključnu ulogu u globalnim humanitarnim naporima, od iskorjenjivanja malih boginja do pomoći siromašnim regijama u razvoju.
Međutim, USAID je kroz povijest bio i predmet brojnih kontroverzi. Kritičari tvrde da je agencija često koristila mehanizme pomoći za političke ciljeve, podržavajući vlade i pokrete koji su odgovarali interesima SAD-a, ponekad i na štetu lokalnog stanovništva.
Unatoč kritikama, USAID je ostvario niz značajnih uspjeha kao što su borba protiv gladi gdje su programi distribucije hrane pomogli su u spašavanju milijuna života, zatim iskorjenjivanje malih boginja jer je USAID igrao ključnu ulogu u globalnim kampanjama cijepljenja, potom unapređenje zdravstva odnosno pružao je pomoć u smanjenju smrtnosti majki pri porodu i širenju HIV/AIDS prevencije. Također je pomogao u stvaranju modernih industrijskih ekonomija u Južnoj Koreji i Tajvanu.
Kontroverze koje su obilježile agenciju
USAID je često bio meta optužbi za manipulaciju pomoću u političke svrhe. Tijekom Hladnog rata, agencija je financirala projekte koji su koristili američkim interesima, čak i kada su poticali autoritarne režime.
Rat u Vijetnamu dodatno je narušio imidž agencije, jer su mnogi njezini programi „pacifikacije“ smatrani neučinkovitima i propagandnim alatima. Slične optužbe pojavile su se i tijekom ratova u Iraku i Afganistanu, gdje su brojni zastupnici Kongresa doveli u pitanje način trošenja sredstava.
Budućnost međunarodne pomoći SAD-a
Gašenje USAID-a otvara pitanje budućnosti američke međunarodne pomoći. Hoće li State Department uspjeti preuzeti njezine funkcije bez gubitka efikasnosti? Kritičari strahuju da će ukidanje neovisnosti značiti kraj mnogih ključnih humanitarnih inicijativa.
Za sada, Trumpova administracija ostaje odlučna u provođenju svoje vizije reforme vlade, dok protivnici najavljuju pravnu bitku. Hoće li se USAID vratiti ili je ovo kraj jedne ere?
Pogledajte video: Zbog Trumpovih carina mogli bismo platiti skuplje Viagru i Xanax
