O tome se mjesecima raspravljalo u Europskoj uniji. Konačno, uslijedio je kompromis koji se temelji na inicijativi Njemačke: riječ je o takozvanom mehanizmu vladavine prava kojim EU može financijski kazniti države-članice ako krše ustavne norme i osnovne vrijednosti Unije. Mehanizam bi trebao biti usvojen zajedno s novim proračunom EU-a i Fondom za obnovu u vrijeme korone. Oko toga se ovih dana složila većina zemalja EU-a, piše DW.
Mađarska i Poljska, zbog kojih je EU uopće započeo raspravu o mehanizmu vladavine zakona, žestoko su se tome usprotivile, od samog početka. Zbog toga je – suprotno prvotnim planovima – mehanizam znatno oslabljen: da bi Komisija EU-a mogla nametnuti sankcije nekoj zemlji potrebno je odobrenje kvalificirane većine petnaest država članica s ukupno najmanje 65 posto stanovništva EU-a. To nije neznatna prepreka. Tako sada stoje stvari.
Ali Viktoru Orbanu čak i ovaj kompromis ide predaleko pa je rekao da će Mađarska zbog toga staviti veto na novi proračun EU-a.
U pismu predsjedniku Vijeća EU-a Charlesu Michelu, predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i aktualnom njemačkom predsjedništvu Vijeća EU-a, Orban je napisao da Mađarska "nije mogla postići jednoglasnost" o proračunskom paketu EU-a. Orban je kritizirao planirani mehanizam vladavine prava kao "nejasno definiran" te smatra da on zato nudi mogućnost političke zloupotrebe.
Kriza usred drugog vala pandemije
Sličnu izjavu Orban je prethodno dao u svom redovitom tjednom obraćanju na radiju. Pritom je zagazio i u teorije zavjere: mehanizam vladavine zakona je ideja američkog milijardera Georgea Sorosa koji je još odavno predložio financijske sankcije za države EU-a koje odbiju primiti migrante. Orban je rekao da su političari koji Sorošu „jedu iz ruke" sada proveli njegov plan.
Moguće je da u vezi s vetom Orban može računati i na Poljsku: premijer Mateusz Morawiecki je prošlog tjedna izjavio da ne želi glasovati za mehanizam vladavine zakona. Međutim, Morawiecki nije govorio o vetu na čitav paket proračuna EU-a i Fond za obnovu u vrijeme korone.
Ako Orban uloži veto, onda bi EU zapao u novu ozbiljnu krizu – i to usred drugog vala pandemije korone čije se posljedice još ne mogu predvidjeti.
Za sada nije jasno traže li briselski i berlinski diplomati kompromis s Orbanom. U svakom slučaju – bez Mađarske nema proračunskog paketa EU-a. Većina država EU-a može odlučiti samo o posebnom Fondu za obnovu u vrijeme korone.
Vladanje dekretima
Međutim, Orban i njegova vlada trenutno vrlo jasno pokazuju da nisu spremni na kompromis i da načelno ne žele praviti kompromise oko antidemokratske transformacije Mađarske.
U utorak (10. studenoga) mađarski parlament je glasovao, kao i proljetos, da Orbanu i njegovoj vladi da posebne ovlasti zbog pandemije koronavirusa. Ali, ovaj put je to ograničeno na devedeset dana, zbog čega je većina oporbe dala suglasnost.
U tom razdoblju Orban može vladati dekretom. Proljetos je te ovlasti koristio za mnogo toga što nije imalo nikakve veze s borbom protiv pandemije, nego je bilo usmjereno protiv oporbe ili za favoriziranje njemu bliskih poslovnih ljudi.
Ubrzo nakon glasovanja njegova vlada je iznijela plan za još jednu izmjenu mađarskog Ustava – devetu u devet godina.
Pritom je veliko uzbuđenje u javnosti izazvao planirani homofobni amandman na Ustav, odnosno na članak o braku i obitelji gdje bi trebalo dodati: "Majka je žena, otac muškarac".
Slobodni, ali nepravedni izbori
Orban i drugi političari u mađarskoj vladi često se ističu djelomice krajnje diskriminirajućim, homofobnim izjavama, na primjer klasificirajući homoseksualce kao pedofile ili im uskraćujući jednaka prava kao „normalnim" građanima.
Moguće je da se kod ovog homofobnog ustavnog amandmana više radi o tome da se skrene pozornost javnosti s drugog amandmana - kojim se predviđa da sve odredbe o javnim zakladama i njihovoj imovini parlament mora donijeti dvotrećinskom većinom. Ovo bi mogao biti svojevrsni sigurnosni mehanizam za netransparentne odluke Orbanove vlade o tim zakladama.
Na primjer Mathias Corvinus Collegium, neka vrsta elitne kadrovske škole Orbanovog sustava, nedavno je na potpuno netransparentan način dobila imovinu vrijednu milijarde, između ostalog u vidu dionica i nekretnina.
Također u utorak – točno minutu prije ponoći – Orbanova vlada je parlamentu u kojem njegova stranka ima dvotrećinsku većinu, na razmatranje dala izmjenu izbornog zakona. Sljedeći parlamentarni izbori u Mađarskoj se održavaju 2022.
U mađarskom mješovitom izbornom zakonu, s direktnim kandidatima i stranačkim listama, ta izmjena jača jedinu veliku stranku – Orbanov Fidesz – i još više slabi početnu poziciju manjih stranaka.
Kako bi imale pravo kandidirati se sa stranačkom listom, stranke bi između ostalog ubuduće morale postavljati pojedinačne kandidate u 50 umjesto kao do sada u 27 izbornih jedinica. To bi učinilo još jasnijim ono što nezavisni mađarski izborni stručnjaci već dugo kritiziraju: iako su izbori u Orbanovoj Mađarskoj još uvijek slobodni, preduvjeti za njihovo održavanje postaju sve nepravedniji.
