Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine objavilo je u ponedjeljak kako je jedan državljanin te zemlje spriječen u pokušaju pridruživanja terorističkoj organizaciji Islamska država nakon što je u koordiniranoj policijskoj akciji uhićen na području Turske.
Kako je pojašnjeno, državljanin BiH Senad Koštac (22) iz Velike Kladuše je nakon uhićenja u Turskoj izručen bosanskohercegovačkom pravosuđu te se nalazi na ispitivanju u državnom tužiteljstvu koje će odlučiti od daljnjim mjerama.
Do sada je utvrđeno kako je on osmislio plan pridruživanja Islamskoj državi. Iz BiH je naprije otputovao u Crnu Goru, iz koje je potom zrakoplovom otišao u Tursku, a krajnji cilj mu je bila Sirija.
Policija je otkrila njegov plan pa je u koordiniranoj akciji uhićen te vraćen najprije u Crnu Goru, a potom i izručen BiH.
Trenutačno ga se tereti za kazeno djelo protuzakonitog formiranja i pridruživanja inozemnim paravojnim ili parapolicijskim postrojbama.
Islamska zajednica u BiH raspušta džemate koji su rasadište ekstremizma
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini poduzela je konkretne mjere kako bi se što prije prekinulo postojanje paralelnih zajednica muslimana u toj zemlji koje djeluju izvaninstitucionalno, kao i djelovanje samozvanih imama, objavili su u ponedjeljak lokalni mediji u BiH.
Poglavarstvo Islamske zajednice u BiH poslalo je obvezujući naputak svim glavnim imamima u zemlji da u svojim muftijstvima obave razgovore s organizatorima i predvodnicima "paradžemata" te ih upozore na to da je njihovo djelovanje štetno za islam i muslimane u BiH.
U ustroju islamske zajednice džemat je ekvivalent župi.
"Dnevni avaz" donio je presliku takvog naputka, kojega je u ime Islamske zajednice u BiH potpisao tuzlanski muftija Vahid Fazlović, na temelju zaključaka što su ih donijeli reis Husein Kavazović i sve muftije.
U tom je dokumentu imamima pojašnjeno kako su obvezni do kraja siječnja obaviti razgovore s "organizatorima i predvodnicima paradžemata".
"Nužno je ukazati im na štetnost njihova djelovanja te zatražiti od njih da odmah, a najkasnije do kraja veljače 2016. godine prestanu s održavanjem i organiziranjem vjerskih aktivnosti u objektima koje koriste kao mesdžide (mjesta za molitvu), a koji nemaju odobrenje za rad ovlaštenog tijela Islamske zajednice u BiH", stoji u pismu imamima.
Također im je poručeno da organizatorima paralelnih vjerskih institucija ponude uključivanje u rad zakonitih i redovitih džemata.
Uz džemate, koje vode imami koje je imenovala službeno priznata Islamska zajednica u BiH, u toj zemlji postoje i oni koje vode samozvani učenjaci i imami, uglavnom propovjedajući radikalna islamistička stajališta bliska vehabijskoj struji.
Riječ o izoliranim zajednicama, a procjena sigurnosnih službi u BiH je da se baš iz njih regrutiraju osobe za terorističke aktivnosti.
Jedna od takvih izoliranih zajednica bila je i ona u Bužimu kod Bihaća, koju je predvodio Husein Bilal Bosnić.
Bosnić je potkraj 2015. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog poticanja na terorizam i novačenje mladića iz BiH za priključenje terorističkoj organizaciji Islamska država.
Jednom takvom "samoorganiziranom" džematu pripadao je i Emir Omeragić, koji je u studenom 2015. godine u Sarajevu ubio pripadnike oružanih snaga BiH Armina Salkića i Nedeljka Radića.
