U povjerljivom izvješću kineskih vlasti upozorava se da je Peking suočen s rastućim valom neprijateljstva zbog izbijanja pandemije koronavirusa koji bi odnos sa SAD-om mogao dovesti do otvorenog sukoba - ekskluzivno su za agenciju Reuters kazali povjerljivi i neimenovani izvori iz Kine navodno upućeni u sadržaj izvješća.
U tom izvješću, koje je Ministarstvo državne sigurnosti početkom prošlog mjeseca predstavilo najvišim kineskim dužnosnicima uključujući predsjednika Xija Jinpinga, zaključeno je da je antikinesko raspoloženje u svijetu na razini na kakvoj nije bilo još od krvavog gušenja prosvjeda na trgu Tiananmenu 1989. godine.
'Treba biti spreman i na oružani sukob sa SAD-om'
Kao rezultat toga, navodi se u istom dokumentu, Peking se suočava s valom antikineskog raspoloženja koji predvodi SAD te treba biti spreman i na najgori scenarij - oružani sukob dviju svjetskih sila. Izvještaj su sastavili Kineski institut za suvremene međunarodne odnose (CICIR), istraživački centar povezan s Ministarstvom državne sigurnosti i najviše kinesko obavještajno tijelo. Reuters nije u posjedu tog izvješća, već donosi izjave osoba koje su imale uvid u dokument.
"Nemamo relevantnih saznanja o tome", rečeno je iz Ureda glasnogovornika kineskog Ministarstva vanjskih poslova na upit Reutersa u vezi tog izvješća.
Slične odgovore Reuters je dobio i od kineskog Ministarstva državne sigurnosti te samog CICIR-a, instituta koji je sastavio izvješće.
Odnosi Kine i SAD-a na najnižoj točki
Reuters nije mogao utvrditi u kojoj mjeri oštra procjena opisana u dokumentu doista odražava stavove kineskih državnih čelnika, te u kojoj mjeri bi ona uopće mogla utjecati na poteze kineskih čelnika. Međutim, već i sama činjenica da je predstavljen takav dokument kazuje koliko Peking ozbiljno shvaća prijetnju sve brojnijih reakcija iz svijeta koje bi mogle dovesti u pitanje brojna kineska strateška ulaganja u inozemstvu te percepciju njezine sigurnosti.
Smatra se da su odnosi Kine i SAD-a na najnižoj točki unatrag nekoliko desetljeća. Do te točke nije dovela samo pandemija koronavirusa. Prethodile su joj i američke optužbe o nepoštenoj trgovačkoj i tehnološkoj praksi te konflikti oko Hong Konga, Tajvana i spornih teritorija u Južnokineskom moru.
Proteklih dana američki predsjednik Donald Trump, suočen s teškom kampanjom svoga reizbora jer je koronavirus odnio desetke tisuća života u SAD-u i opustošio američko gospodarstvo, pojačao je svoje kritike na račun Pekinga te zaprijetio Kini uvođenjem novih carina.
Uspon Kine SAD doživljava kao prijetnju
U međuvremenu, njegova administracija razmatra mjere odmazde protiv Kine zbog izbijanja pandemije. U Pekingu je, inače, široko rasprostranjeno mišljenje da SAD nastoji obuzdati kineski ekonomski rast. U spomenutom dokumentu zaključeno je da Washington uspon Kine doživljava kao ekonomsku i sigurnosnu prijetnju te izazov zapadnim demokracijama. Također se navodi da SAD ima za cilj potkopati povjerenje javnosti u vladajuću Komunističku partiju potkopavajući povjerenje javnosti.
"Kineski dužnosnici imali su posebnu odgovornost obavijestiti svoj narod i svijet o prijetnji koju predstavlja koronavirus otkad su prvi saznali za to", izjavila je za Reuters glasnogovornica američkog State Departmenta Morgan Ortagus.
"Napori Pekinga na ušutkivanju znanstvenika, novinara i građana i širenju dezinformacija pogoršali su opasnosti ove zdravstvene krize", dodala je.
Ugrožen projekt 'Pojas i put'
U kineskom internom izvješću upozorava se i da bi protukineski osjećaji izazvani pandemijom koronavirusa mogli potaći otpor kineskom investicijskom projektu 'Pojas i put' te da bi Washington mogao pojačati svoju financijsku i vojnu potporu regionalnim saveznicima, čineći sigurnosnu situaciju u Aziji nestabilnom.
Prije tri desetljeća, nakon pokolja na Tiananmenu, SAD i mnoge zapadne vlade uvele su sankcije Kini, uključujući zabranu ili ograničavanje prodaje oružja i transfera tehnologije. No, Kina je danas daleko moćnija. Xi Jinping je obnovio kinesku vojnu strategiju stvaranja borbenih snaga opremljenih za pobjede u modernim ratovima. Proširio je i kineske zračne i pomorske vojne kapacitete do mjere koja ugrožava 70-godišnju američku vojnu dominaciju na Pacifiku.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Washington na suradnju ističući da "zdrav i stabilan razvoj odnosa Kine i SAD-a" služi interesima obje zemlje i međunarodne zajednice, dok "politička manipulacija ili stigmatizacija pod izgovorom pandemije, ne pridonose međunarodnoj suradnji u borbi protiv pandemije."
A mural painting by graffiti artist Eme Freethinker features likenesses of US President Donald Trump (R) and Chinese premier Xi Jinping wearing face covers in Berlin on April 28, 2020 amid the new coronavirus COVID-19 pandemic., Image: 515705964, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: John MACDOUGALL / AFP / Profimedia
Odjeci Hladnog rata
Dobro upućeni kažu da se spomenuti dokument smatra kineskim "Novikovljevim telegramom", aludirajući na odgovor sovjetskog veleposlanika u Washingtonu Nikolaja Novikova iz 1946. koji je tada naglasio opasnosti od američkih ekonomskih i vojnih ambicija u svijetu nakon Drugog svjetskog rata. Novikovljevo pismo bilo je, inače, odgovor na tzv. "Dugi telegram" ("Long Telegram") koji je tadašnji američki veleposlanik u Moskvi George Kennan poslao u veljači 1946. ističući u njemu procjenu da je nemoguć poslijeratni miran suživot Sovjetskog Saveza sa Zapadom.
Ta dva dokumenta pomogla su postaviti svjetsku pozornicu za predstojeći Hladni rat.
Sjedinjene Države su više puta optužile Kinu za prikrivanje ranih informacija o koronavirusu koji se pojavio u kineskom gadu Wuhanu, a Kina je više puta negirala da je prikrivala opseg i ozbiljnost epidemije virusa. No, Kina se suočava sa sve većim brojem kritika iz cijelog svijeta zbog svoje uloge u pandemiji virusa koji je do sada zarazio više od tri milijuna ljudi širom svijeta i odnio više od 200.000 života.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
