Mnoge građane izenadila je vijest o novom, velikom zatopljenju. Prognostičari najavljuju kako bi temperature u nekim dijelovima Španjolske ovog tjedna mogle dosegnuti i više od 30 stupnjeva Celzijusevih
Visoke temperature za ovog doba godine najavljene su i u Hrvatskoj. Listopad će tako, smatraju prognostičari, biti jedan od najtoplijih mjerenja u hrvatskoj povijesti otkako su mjerenja, a slično je i na razini svijeta.
Klimatske promjene
Novi izvještaj o klimatskim promjenama upozorava kako vlade diljem svijeta moraju učiniti brze, dalekosežne postupke bez presedana u svim aspektima društva kako bi izbjegli katastrofalne razine globalnog zatopljenja, piše CNN.
Izvještaj je objavilo UN-ov međuvladin Panel o klimatskim promjenama, a u njemu stoji kako će planet prestići krucijalan prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad temperature pred-industrijalnog razdoblja do 2030, što povećava rizik od ekstremnih suša, poplave i nedostatka hrane za stotine milijuna ljudi.
U ovom trenutku planeta je već na dvije-trećine do porasta temperature s obzirom da su globalne temperature porasle oko 1 stupanj. Ukoliko se želi izbjeći da temperature idu još i više bit će potrebna drastična akcija u narednim godinama.
Potrebne višestruke promjene
"To je zabrinjavajuće jer znamo da će se dogoditi toliko više problema ako premašimo 1,5 stupnjeva stupnjeva uključujući više topline i vrućih ljeta, veći porast razine mora i, za mnoge dijelove svijeta, još gore suše i ekstremne kiše", izjavio je Andrew King, predavač klimatskih znanosti na Sveučilištu u Melbourneu, piše CNN.
Globalna emisija ugljičnog dioksida treba pasti za 45% razine na kojoj je bila 2010 godine do 2030. godine i dostići emisiju do nule oko 2050. kako bi se zadržalo zatopljenje do 1,5 Celzijevih stupnjeva. Smanjenje emisije do te razine iako je tehnički moguće zahtjeva višestruke promjene u energiji, industriji, zgradama, prijevozu i gradovima, navodi izvještaj.
"Mogućnost da globalno zatopljenje bude ispod 1,5 stupnjeva Celzijevih se ubrzano smanjuje i trenutačne emisije koje su zemlje obećale prema Pariškom sporazumu neće pomoći da ostvarimo taj cilj," naveo je King.
Najgore tek slijedi
Izvještaj navodi kako se globalno zatopljenje već događa i kako ono što slijedi će biti još i gore ukoliko se ne napravi hitna međunarodna akcija.
"Jedna od ključnih poruka koja proizlazi iz ovog izvještaja jest da mi već vidimo poljedice zatopljenja od samo jednog stupnja kroz ekstremnije vrijeme, više razine mora, topljenje leda na Antariku, među ostalim," izjavio je Panmao Zhai, potpredsjednik radne grupe UN-ovog međuvladinog Panela, piše CNN.
Čak i ako se zatopljenje zadrži do 1,5 stupnjeva, posljedice će biti značajne i dalekosežne.
Visoke ljetne temperature
Temperaturu za vrijeme ljeta, kao one koje su bile ovog ljeta u Europi, porast će za 3 Celzijevih stupnjeva, navodi izvještaj. Suše će biti češće i intenzivije kao ona u Cape Townu u Južnoafričkoj Republici, kao i puno ektremnije vremenske nepogode poput uragana Harvey i Florence.
Koraljni reljefi bit će drastično pogođeni povećanjem temperature. Očekuje se kako će uginuti čak 70 do 90 posto koralja, uključujući Veliki koraljni greben u Australiji. Najgore će biti pogođene zemlje u južnoj hemisferi i to kroz ekonomski rast zbog promjene klima ukoliko se pojača globalno zatopljenje, navodi izvještaj.
Izvještaj navodi kako čak i malo povećanje će pojačati posljedice prirodnih katastrofa diljem svijeta.
Pariški sporazum
Izvještaj je direktni rezultat Pariškog sporazuma iz 2015. godine. Naime, prema sporazumu 197 zemlja svijeta, među kojima je i Hrvatska, pristalo je na cilj zadržavanja globalne temperature ispod 2 Celzijeva stupnja iznad pred-industrijske razine te sa ciljem limitiranja do 1,5 Celzijevih stupnjeva.
Iako je SAD-e bio u početku u sporazumu, američki predsjednik Donald Trump povukao je SAD-e iz sporazuma tvrdeći kako je nepravedan prema njima.
'Ograničavanje globalnog zatopljenja je moguće prema zakonima kemije i fizike,' izjavio je Jim Skea, potpredsjednik radne grupe UN-ovog međuvladinog Panela, navodi CNN, "Međutim to bi zahtjevalo neviđene promjene."
"Međunarodna suradnja je apsulutni imperativ kako bi se ograničile emisije i s time globalno zatopljenje i njihov utjecaj, ", izjavila je Sarah Perkins-Kirkpatrick, znanstvenica Centra za klimatske promjene na Sveučilištu New South Wales koja je istaknula kako su naredne godine ključne.
Politička volja
Jedan od ključnih problema su negativne emisije, tehnologije za poništavanje efekata ugljičnog dioksida u atmosferi. Naime, prema izvještaju postoje dva načina kako se može ukloniti ugljični dioksid iz atmosfere: povećanjem prirodnih procesa (zasađivanje drva i zastavljanje deforestacije diljem svijeta) i eksperimentalne tehnologije za uklanjanje i spremanje ugljičnog dioksida.
Međutim, svi načini za smanjenje ugljičnog dioksida u atmosferi su na različitim razinama razvoja.
Oni će trebati nevjerojatnu političku volju na razini svijeta kako bi se osiguralo smanjenje emisije ugljičnog dioksida. Usprkos ozbiljnom upozorenju izvještaja, u ovom trenutku ne postoje indikacije kako će doći do takve suradnje na razini svijeta, posebice zbog stajališta Trumpove administracija o ovom problemu, navodi CNN.