Drama u Njemačkoj zbog sabotaže Sjevernog toka: Ljevica i desnica traže obustavu pomoći Ukrajini

Sabotaža Sjevernog toka nakon uhićenja u Puli u Njemačkoj ponovo postaje velika tema u političkim krugovima. Dok ljevica i desnica traže obustavu pomoći Ukrajini i odštetu, savezna vlada je suzdržana.

U stranci Savez Sahra Wagenknecht (BSW) plinovodi Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 su čak završili i na predizbornim plakatima u Berlinu. Na njima je prikazan ventil okovan lancima. Poruka glasi: "Otvoriti Sjeverni tok."

To je igra na kartu nostalgije za vremenima bez sankcija, kada je ruski plin bio jeftin. Ali tri od četiri cijevi su uništene. Istražitelji su uvjereni da ih je eksplozivom uništila grupa ukrajinskih ronilaca, piše Deutsche Welle

Za Sahru Wagenknecht nema dileme da iza toga stoji Ukrajina – zemlja kojoj, kako kaže, Njemačka poklanja milijarde. "Da politika iz svega toga već jednom ne izvuče pouke, mnogi ljudi to doživljavaju kao apsolutno vazalstvo. Nijedna druga zemlja to ne bi radila", kritizirala je na marginama predizbornog skupa BSW-a u Saska-Anhaltu.

NADREALNA SITUACIJA /

Napisao je knjigu o sabotaži Sjevernog toka i pričao s uhićenim Ukrajincem: 'To je na granici suludog'

AfD se poziva na optužnicu

Slični glasovi dolaze i iz AfD-a – u predizbornoj kampanji, na društv enim mrežama, ali i u parlamentu. Markus Frohnmaier, glasnogovornik kluba zastupnika AfD-a za vanjsku politiku, gotovo je s užitkom na jednoj sjednici Bundestaga prije ljetne pauze citirao optužnicu koju je Savezno državno odvjetništvo podiglo pred sudom u Hamburgu.

"Savezni državni odvjetnik ovo djelo naziva - slušajte sada dobro - ratnim zločinom", poručio je zastupnicima, koji su njegov govor glasno komentirali. "Po nalogu državnih institucija u Ukrajini", istaknuo je Frohnmaier.

On se, između ostalog, poziva na ovaj dio optužnice protiv Ukrajinca Serhija K.:

"Nakon početka ruskog agresorskog rata krajem veljače 2022. godine on je zajedno s drugim pripadnicima vojske, po nalogu državnih institucija u Ukrajini, razvio plan za uništavanje plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, kojima se ruski plin preko Baltičkog mora doprema do Lubmina u Njemačkoj. Cilj je bio trajno onemogućavanje isporuke plina tim plinovodima i sprečavanje Rusija da prihode od trgovine prirodnim plinom koristi za financiranje svojih ratnih napora."

Formulacije iz te optužnice, smatraju u AfD-u, dovoljne su za traženje odštete od Ukrajine. I: milijardsku pomoć Ukrajini treba odmah obustaviti.

AKTER PA PRODUCENT /

Nevjerojatno! Ukrajinac koji je minirao Sjeverni tok uhićen na setu filma o toj sabotaži

Njemačka vlada zasad suzdržana

Njemačka vlada zasad se suzdržava od komentiranja optužnice. Poziva se na činjenicu da još nema presude. Suđenje nije ni počelo, a istraga se nastavlja.

Uhićenje još jednog osumnjičenog (Volodimir Ž., uhićen u Puli), naglašava sada savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt, nije posljednji korak. On ističe da se postupa u skladu s pravnom državom te da cilj istrage ostaje izvođenje pred sud svih koji su povezani s napadom.

I to bez obzira na to o kome je riječ, naglašava ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU). Njemačko pravosuđe, kaže on, u tome ima potpuno odriješene ruke. I spreman je to u svakom trenutku objasniti i Kijevu.

SPD ne vidi nikakvo zataškavanje

"Ništa se ne gura pod tepih", kaže zastupnik SPD-a Daniel Baldy. Time odbacuje optužbe koje su se povremeno pojavljivale u prošlosti. On smatra da treba sačekati presudu.

Ako se na suđenju pokaže da iza eksplozije plinovoda stoje ukrajinske državne institucije, Ukrajina bi time sebi nanijela više štete nego koristi, smatra Baldy. Takva presuda bi, po njegovom mišljenju, negativno utjecala na raspoloženje u Njemačkoj, ali i na njemačko-ukrajinske odnose.

Koliko daleko će ići političko suočavanje s ovim slučajem? Jer, takva presuda morala bi biti razmatrana na najvišoj političkoj razini i to ne bi moglo proći bez posljedica. Tada bi se otvorilo i pitanje odštete.

To bi otišlo mnogo dalje od onoga što se već sada traži u okviru političkog suočavanja sa slučajem: tko je što znao i kada, kao i kakva je bila suradnja u istrazi.

Za Baldiya je jasno da još mnogo toga treba razjasniti. Ali, kako naglašava, tek nakon završetka rata. Jer bi sve drugo, smatra, išlo na ruku samo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji je započeo rat. Na kraju je naglasio kako bi volio da tu činjenicu AfD i BSW osuđuju s jednakim žarom.