Koristeći podatke Mastercardovog globalnog indeksa gradova kao odredišta za putovanja iz 2019., Pixsell je objavio ilustrirani pregled omiljenih turističkih destinacija najbogatijih turistički vrlo aktivnih nacija.
I dok je za Amerikance, primjerice, ili za Australce logično da po Europi ne putuju tako često kao, recimo, Britanci ili Francuzi, interesantno je primijetiti da hrvatskih turističkih destinacija nema među tri top odredišta za ljetovanje čak niti kad su posrijedi jedni Nijemci.
Nijemce posebno ističemo zato što su oni, prema podacima Državnog zavoda za statistiku koje smo nedavno spominjali u članku, prošle turističke sezone s Austrijancima činili čak 36 posto svih turista iz inozemstva. Skupa još sa Slovencima, te tri nacije bile su izvor 51,4 posto svih stranih turista u Hrvatskoj, što je otprilike tradicionalno stanje. U Njemačkoj samoj Hrvatska se navodi kao omiljeno odredište za ljetovanje.
Ali, tri top destinacije Nijemaca prema Mastercardovom pregledu zapravo su Palma de Mallorca, Bolzano i dio Tirola poznat kao Unterland. Francuze ćete, pak, najčešće sretati po Londonu, Marrakechu i po Barceloni, a Britance također po Palma de Mallorci, Francuzima za ljubav po Parizu, te po Dublinu.
Koje su omiljene turističke destinacije najbogatijih nacija
Po istoj regionalnoj logici, Amerikanci najčešće putuju u Cancun u Meksiku i u Toronto u Kanadi, te u London, a Kinezi – što je baš velika nacija, naravno – kao turisti prvenstvenom putuju u Bangkok, Seul i u Tokio. Korejci? E, oni obožavaju Japan i putuju najviše u Osaku, potom na otok Hokaido, a treće najomiljenije odredište im je Tokio. Rusi?
I prije nego što su im vrata EU-a zatvorili što Vladimir Putin svojim ratnim pohodom na Ukrajinu i Europska unija svojim rezanjem ili potpunim uskraćivanjem viza, Rusi su najviše putovali u, prvo, tursku Antaliju, drugo, u Pattayu u Tajlandu, te – treće – na tajlandski otok Phuket.
Japancima je, pak, najdraže zaletjeti se do Taipeija, Seula i Bangkoka, Kanađanima do Washingtona, Las Vegasa ili do New Yorka, a Australcima, redom, na Bali, u Singapur ili u New York.
Dotični podaci Mastercarda su, inače, za 2019. godinu. Za 2022. podaci još nisu kompletni zato što, em nije uopće gotova godina, em nije gotova niti ljetna turistička sezona na sjevernoj Zemljinoj polutki, ali Mastercardov popis 20 najposjećenijih mjesta na svijetu uvelike se poklapa s pregledom po tri top odredišta turista iz osam najbogatijih zemalja svijeta.
U Europi su to Pariz, London, Istanbul, Antalija, Milano, Barcelona i Palma de Malorca, tim redom. Hrvatska je mala zemlja i logično je da se ne spominje u konkurenciji u kojoj Palma de Mallorca bilježi godišnje više od 10 milijuna turističkih posjeta. Gdje je Hrvatska u usporedbi s njom vidi se iz, primjerice, jučerašnje izjave našeg premijera.
Andrej Plenković je iznio najnoviji podatak DZS-a, inače objavljen u petak: "Rast BDP-a u drugom kvartalu nam je 7,7 posto. Mi smo tu gotovo 10 posto iznad prosjeka rasta BDP-a na razini EU-a koji je četiri. Samo Slovenija ima u tom kvartalu veći rast od Hrvatske."
Tu izjavu navodimo zato što je, pored potrošnje, ulaganja i ostalog, na ovakav rezultate ekonomije najviše utjecao turizam. Pa je tako Plenković rekao i to da je (cijela) Hrvatska u turizmu ove godine ostvarila 14,9 milijuna dolazaka i 85,9 milijuna noćenja.
To bi bilo 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja u odnosu na rekordnu 2019. A fiskaliziranih računa od turizma do 31. kolovoza je 168 milijardi kuna, što je povećanje od 28,62 posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu.
