U Mađarskoj, kako ne bi dolazilo do nestašica u cijeloj zemlji, kupnja je ograničena na 50 litara po vozilu, a cijena na 480 forinti, odnosno 9 kuna po litri.
"Neugodno me ovo pogodilo jer moj spremnik može primiti više od 50 litara", kaže Lajos Décsi.
"Hoće li biti još restrikcija? Naravno da hoće. Nije moguće zadržati jednu službenu odluku dugo vremena", smatra Bertalan Nagy.
No, za strance posebna cijena: 14 i pol kuna je litra dizela, 15 i pol eurosupera. Toliko plaćaju i Mađari koji žele točiti u kanistre. Iz MOL-a kažu: restrikcije su uveli zbog veće potražnje uslijed turističke sezone i poljoprivredne žetve.
"U usporedbi s početkom godine, potražnja raste za 30 do 40 posto. Zato je MOL odlučio biti na usluzi svim korisnicima neprekidno", objašnjava Piroška Bakoš, glasnogovornica MOL-a.
"Oni znaju što rade, međutim, mene to čudi. Imaju pristup ruskoj relativno jeftinoj nafti i dvije rafinerije koje mnogu snabdijevati velik dio Europe. Možda se stvara već nekakav buffer za neku moguću psihozu", kaže Davor Štern, energetski stručnjak.
Psihoze ima i u Sloveniji. Nakon nekoliko dana negodovanja i nezadovoljstva građana i prijevoznika, Vlada je ipak spustila cijenu dizela na autocesti. Jer zbog ranije odluke o nižim cijenama uz ostale prometnice došlo do je nestašica.
"Skuplje bih dao strancima da plaćaju. Zašto bi netko drugi vozio s našim gorivom?", smatra jedna slovenski građanin.
"Cijene su svuda grozne. Skupo je grozno", kaže Hrvatica.
No, Slovencima je i dalje za 20-ak lipa jeftinije točiti na hrvatskim autocestama, iako je na njima za kunu po litri skuplje nego uz ostale prometnice.
"Činimo sve i preko trošarina i svega toga da taj udar na građane bude što manje. Što se tiče prometa na autocestama i turističkog prometa, on je za sada bolji nego 2019. Mi smo do nedjelje imali 2 milijuna više vozila nego 2019", izjavio je ministar Oleg Butković.
Stručnjaci misle da je trenutačna mjera zamrzavanja i dvostrukih cijena eksperiment koji nije dugotrajan.
"Mislim da će stvoriti jednu kastu ljudi kojima će trebat pomagat, a to su manji distributeri. Oni već imaju problema. Kupuju skupu robu, a moraju prodavati jeftino ili ne prodavati. U svakom slučaju će biti krivi. Mislim da je ta mjera, dobro da je nešto doneseno, ali to neće biti na dulji rok", ističe Štern.
Pa spas u ovoj krizi vidi u vlastitim potencijalima i resursima koje bi Hrvatska trebala koristiti više.
