Malo je političara u Rusiji koji su u posljednjih 20 godina uspjeli doći do izražaja uz Vladimira Putina. Jedan od tih malobrojnih je Dmitrij Medvedev koji je, istinabog, Putinu služio - kao u hokeju na ledu - poput leteća izmjene. Kada zbog ustavnih ograničenja nije mogao biti predsjednik Ruske Federacije i treći mandat zaredom, Putin je odigrao rošadu s Medvedevim pa je ovaj od 2008. do 2012. odradio mandat predsjednika (pobijediti na izborima nije bilo teško), dok se te četiri godine Putin tobože morao šćućuriti na ondje "nižoj" funkciji premijera.
Kada se 2012. Putin vratio u predsjedničke odaje, Medvedev se preselio u premijersku fotelju. Potom je uvjerljiva većina Putinove stranke Jedinstvena Rusija u Dumi izglasala izmjene Ustava, otklonila dotadašnja ograničenja i omogućila Putinu da formalno ostane na vlasti do 2036. godine, faktički doživotno. Medvedev je, pak, nakon odrađena dva premijerska mandata imenovan zamjenikom predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije te Putinovim savjetnikom za unutarnju politiku.
Još jedan od drugova iz sanktpeterburških dana
Taj 57-godišnji pravnik jedan je od najodanijih Putinovih političkih suradnika i stranačkih drugova. Veze Putina i Medvedeva sežu - kao i u slučaju većine Putinovih najbližih suradnika - iz sanktpeterburških dana ranih devedesetih. Mladi Medvedev s profesure na tamošnjem sveučilištu pozvan je 1991. da se pridruži pravnom timu novoizabranog gradonačelnika Sankt Petersburga Anatolija Sobčaka. Pet godina je zajedno s Putinom radio u Uredu gradonačelnika pa ne čudi što ga je Putin, kada je kasnije krenuo uspinjati se stepenicama vlasti, u jednom trenutku za sobom povukao i Medvedeva.
Godine 2000. Medvedev je vodio Putinovu kampanju za predsjedničke izbore, a nakon što je ovaj izabran, imenovan je zamjenikom šefa kabineta predsjednika. Iste godine imenovan je i na čelo Gazproma, plinskog giganta u vlasništvu države. Godine 2003. Medvedev je napredovao postavši šefom Putinova kabineta, a 2005. za njega je izmišljeno i mjesto prvog potpredsjednika vlade. Kada je 2008. krenuo u kampanju za predsjedničke izbore, Medvedevljev slogan bio je "Sloboda, a ne nesloboda". Tada je na Zapadu bio percipiran kao liberalan političar otvoren ka Zapadu.
Svoj jedini predsjednički mandat Medvedev je odradio u pokušajima - što iskrenima, a što deklarativnima - za provedbom reformi, suzbijanjem korupcije i liberalizacijom društva. No, povratak Putina na čelo države 2012. godine i zaoštreni sukobi sa Zapadom koji su 2014. kulminirali prvim ratom u Ukrajini, aneksijom Krima i zapadnim sankcijama Rusiji, gurnuli su Medvedeva tamo gdje mu je doista mjesto - u drugi plan, iako je do 2020. godine bio na čelu ruske vlade.
'Europljani, dobrodošli u vrli novi svijet'
S početkom ruske invazije na Ukrajinu potkraj veljače ove godine, zatim i nametanjem novih ekonomskih sankcija Rusiji te vojne i logističke pomoći Zapada napadnutoj Ukrajini, Medvedev se od političara dobroćudnog lica preko noći preobrazio u najradikalnijeg i najmilitantnijeg glasnika Kremlja. Ekipa Putinovih najbližih suradnika sve ovo vrijeme imala je oštru retoriku, ali u granicama tvrđeg diplomatskog govora. S druge strane, Medvedev je otpustio kočnice i pridružio se prekomjerno galvaniziranim kremaljskim propagandistima s državne televizije i drugih prorežimskih medija koji iz dana u dan ostrašćeno galame i prijete "neprijateljima Rusije". Dva dana pred početak invazije, kada je Putin priznao neovisnost samoproglašenih republika Donjeck i Luhansk, njemački je kancelar Olaf Scholz izdao nalog za obustavom zamalo dovršenog rusko-njemačkog megaprojekta - plinovoda Sjeverni tok 2.
"Dobro. Dobrodošli u vrli novi svijet u kojem će Europljani vrlo brzo plaćati 2000 eura za 1000 kubičnih metara prirodnog plina", napisao je Medvedev na Twitteru.
'Poljaci su zajednica političkih imbecila'
Bio je to početak njegovih obračuna i prijetnji Zapadu u medijima i na društvenim mrežama. Na teške sankcije koje je Zapad uveo Rusiji nakon početka invazije, Medvedev je u intervjuu ruskoj novinskoj agenciji RIA prkosno izjavio: "Glupo je vjerovati da bi zapadne sankcije protiv ruskih poduzeća mogle imati bilo kakav učinak na moskovsku vladu. Sankcije će samo konsolidirati rusko društvo, a ne izazvati narodno nezadovoljstvo." Rusima koji su izrazili ili pomislili iskazati neslaganje s agresijom na Ukrajinu, u istom je intervjuu poručio: "Možete biti nezadovoljni nekim odlukama vlasti, kritizirati vlast - to je normalno. Ali ne možete se suprotstaviti državi u tako teškoj situaciji jer to je izdaja!"
Kada su sredinom ožujka premijeri Češke, Slovenije i Poljske, na inicijativu poljskog premijera Mateusza Morawieckog, otputovali u Kijev dati podršku Ukrajincima, Medvedev je na kanalu Telegram objavio sastavak bjesomučno se obrušivši na Poljsku.
"Poljska je propaganda najzlobniji, najvulgarniji kritičar Rusije. To je zajednica političkih imbecila. Unatoč tome što mi ne želimo prešutjeti ni najmračnije stranice naše zajedničke povijesti, u Poljskoj žele zaboraviti na Drugi svjetski rat. Prije svega, žele zaboraviti sovjetske vojnike koji su pobijedili fašizam, protjerali osvajače iz poljskih gradova, oslobodili zarobljenike Auschwitza i Majdaneka. (…) Povijest se sada ponavlja, spomenici se ruše, a fašistička okupacija se otvoreno izjednačava sa sovjetskom. Teško je smisliti lažljiviju i odvratniju retoriku, ali Poljaci to uspijevaju. Istovremeno, u Rusiji nema i nikada nije bilo mržnje prema Poljskoj ili Poljacima", napisao je.
'Ne želite nuklearno oružje blizu svog doma'
Mjesec dana nakon početka invazije, kada je postalo jasno da ruskim snagama u Ukrajini neće ići onako su zamislili, iz Moskve su počele stizati (ne)uvijene prijetnje nuklearnim oružjem. Medvedev je bio jedan od onih koji su spominjali nuklearne opcije, tobože samo citirajući što piše u ruskom "nuklearnom dokumentu".
"U ovom dokumentu jasno se navode razlozi na temelju kojih Ruska Federacija ima pravo upotrijebiti nuklearno oružje. Postoji nekoliko njih, dopustite mi da vas podsjetim na njih…", pasivno-agresivno je poručio Medvedev te pobrojao četiri situacije u kojoj je ona završna ("čin agresije protiv Rusije i njenih saveznika, koji bi ugrozio postojanje samo zemlje, čak i bez upotrebe nuklearnog oružja, odnosno uz korištenje konvencionalnog oružja") najopasnija jer je i najdvosmislenija.
Medvedev je (ne)uvijeno zaprijetio nuklearnim oružjem i kada su sredinom travnja dosad neutralne Švedska i Finska najavile da će zatražiti prijam u NATO.
"Nijedna razumna osoba ne želi više cijene i poreze, povećane tenzije uz granice, Iskandere, hipersonične rakete i brodove s nuklearnim naoružanjem doslovno u blizini svog doma. Nadajmo se da će kod naših sjevernih susjeda pobijediti razum", poručio je.
'Debeli Europljani morat će dijeliti sa siromašnima'
Desetak dana kasnije, kada se u Europskoj uniji počelo razmatrati uvođenje embarga na uvoz ruske nafte i prirodnog plina, Medvedev se opet oglasio na Telegramu: "Cijenimo dosljednost i principijelnost naših europskih partnera. Posebno ako uzmemo u obzir najnovije podatke Međunarodnog monetarnog fonda da Europa bez ruskog plina može izdržati najviše šest mjeseci. Budimo iskreni, jedva može izdržati tjedan dana."
Na to se nadovezao početkom svibnja napisavši: "Debeli Europljani, opskrbljeni plinom iz raznih izvora, bit će prisiljeni dijeliti sa siromašnima, ali ponosnima, koji ne žele plaćati Rusiji u rubljima za naše gorivo. Istovremeno će uvesti racionalizaciju potrošnje energije, a nakon toga nisu daleko ni kuponi za hranu." Potom je optužio Zapad da je taj koji provocira nuklearni rat, a ne Rusija.
"Oni se svim silama trude na dnevni red staviti tezu da Moskva navodno plaši svijet nuklearnim sukobom. Čak je i Trump to gurao. Istina, naravno, samo u inat Bidenu. Naravno, i Europljani cvile sa svojim tankim glasovima. (…) Samo treba razmišljati o mogućim posljedicama svojih postupaka. I nemojte se gušiti vlastitom slinom u rusofobiji", poručio je.
'Mrzim Ukrajince! Oni su gadovi i degenerici'
Nakon što se Bruxelles koncem svibnja napokon usuglasio oko embarga na rusku naftu, Medvedev je novi paket sankcija nazvao - odvratnim.
"Zaključak koji se nameće je odvratan - te su sankcije usmjerene upravo protiv naroda Rusije. I ma što mrmljali američki i europski djedovi i bake da kažnjavaju šefove, ali vole vas, obične građane… to je čista glupost", napisao je Medvedev.
A prije četiri dana Medvedev više nije uspio ni suspregnuti svoju mržnju prema Ukrajincima.
"Često me pitaju zašto su moje objave na Telegramu tako žestoke. Odgovor je da ih mrzim. Oni su gadovi i degenerici. Oni žele smrt za nas, Rusiju. I dok sam živ, učinit ću sve da nestanu" - napisao je na Telegramu.
"Dok sam živ, učinit ću sve da nestanu", napisao je Medvedev na Telegramu o Ukrajincima
Tajni vlasnik vile na Šipanu?
Podsjetimo i na Medvedevljeve navodne veze s Hrvatskom. Govori se da je on skriveni vlasnik vile Katino i imanja na Šipanu, jednom od Elafitskih otoka kod Dubrovnika. U ožujku je Večernji list objavio da je Medvedev među osobama čiju imovinu je Europska unija zamrznula.
No, za Medvedeva se, pak, neslužbeno tvrdi da nikada nije bio na Šipanu i da formalno nije vlasnik vile na Šipanu. To su dvojica Rusa u vlasničkoj strukturi hrvatske kompanije Mikado d.o.o. Aleksej Pjatov, i Konstantin Gološčapov, a za Medvedeva se tvrdi da je stvarni, ali skriveni vlasnik investicije na Šipanu. No, i to je teško dokazivo jer je kupovina zemljišta na Šipanu, a zatim i gradnja išla preko offshore kompanija.
