Najblaži u ocjeni prvih stotinu dana Donalda Trumpa u Bijeloj kući je Eric Gomez iz liberalno-konzervativnog trusta mozgova instituta Cato: Trumpova vanjska politika skoro se uopće ne razlikuje od vanjske politike koju je vodio njegov prethodnik Barack Obama. Trump radi po principu miješanja političkog, diplomatskog i vojnog pritiska. Gomez naglašava da je problematično to što je on nepredvidljiv, što često mijenja mišljenje. A razlog za to, smatra Gomez, leži u činjenici da Trump jednostavno ne razumije vanjskopolitičke odnose, piše DW.
ZLOGLASNI EGZEKUTOR UPOZORAVA TRUMPA: ‘Ne igraj se, taj momak želi okončati ovaj svijet…’
'Revidirao četrdeset godina staru američku poziciju'
I Michael Werz iz liberalnog trusta mozgova Centar za američki napredak (CAP) to promatra na isti način. Prvi udarac kada je riječ o odnosima s Kinom bilo je proračunato Trumpovo shvaćanje osjetljivog pitanja – pripada li Tajvan Kini ili ne. "On je tako, u jednom loše pripremljenom intervjuu, u suštini revidirao četrdeset godina staru američku poziciju, samo da bi na kraju ponovo profitirao od Kineza", kaže Werz.
Predsjednik je, kaže Werz, upao praktički u sve zamke koje su mu postavljene. Okružio se izrazito konzervativnim i desno-ekstremnim savjetnicima. Među njima su i mnoga vojna lica, kao što je i ministar obrane James Mattis, bivši general američkih marinaca. Tu je i nacionalni savjetnik za sigurnost Herbert Raymond McMaster, visoko odlikovani i iskusni vojnik.
Prijeti li dakle američkoj vanjskoj politici "militarizacija"? Eric Gomez je uvjeren da Trump neće prezati od upotrebe vojne sile. To se moglo vidjeti i na primjeru bombardiranja vojnog aerodroma u Siriji, kao i položaja "Islamske države" u Afganistanu. Tome bi trebalo dodati i to da su SAD vojno pomogle Saudijskoj Arabiji u jemenskom građanskom ratu – a to je sukob iz kojeg bi se Amerika "trebala povući".
'Na krizne situacije uvijek je reagirao upotrebom vojne sile'
Sjedinjene Države su proteklih tjedana na krize, poput one vezane za upotrebu bojnih otrova u Siriji i situaciji u Afganistanu, uvijek reagirale upotrebom vojne sile, podsjeća Gomez. Za njega je to "loš znak". U tome se, kaže, ne vidi koherentna strategija u vanjskoj politici.
Jack Janes sa Američkog instituta za suvremene njemačke studije (AICGS) strahuje da se kriza sa Sjevernom Korejom može zaoštriti. Sjeverna Koreja ne posjeduje samo atomske bombe, već je razvila i rakete dugog dometa.
Kako piše DW, Janes ovu situaciju uspoređuje sa Kubanskom krizom 1962., kada je američka vlada željela spriječiti stacioniranje sovjetskih nuklearnih glava i raketa dugog dometa na Kubi. Tadašnji američki predsjednik John Kennedy, savjetovao se s nizom stručnjaka i suradnika različitih ministarstava. A Trumpu nedostaju dobro potkovani savjetnici i opcije za djelovanje, posebno zbog toga što su mnoge pozicije u ministarstvima još uvijek upražnjene. Zbog toga se Trumpov proces odlučivanja "rukovodi instinktom", smatra Janes.
Michael Werz je zbog toga u svojoj konačnoj ocjeni iznimno kritičan. On smatra da je aktualni američki predsjednik "strukturalno nesposoban učiti". Raspon Trumpove pažnje je veoma mali. Nedostaje mu obrazovanje, radoznalost, interes za svijet. On se kao i do sada prvenstveno informira putem konzervativnih televizijskih informativnih kanala. Njega pokreće to kada je voljen i ima potrebu biti priznat. Donald Trump je u osnovi jedna sasvim nepolitična ličnost, a to je fatalna osobina za jednu od najvažnijih funkcija na svijetu, piše DW.
