Europske desničarske populističke stranke užurbano se pripremaju za kampanju za izbore za Europski parlament u svibnju, no političke razlike među njima dovode u pitanje san o "ujedinjenju desnice", piše France Presse.
Mnogi strahuju da će izbori za Europski parlament potkraj svibnja biti poziv na buđenje Bruxellesu i shvaćanje da su europske protuimigrantske i nacionalističke snage prešle s ruba političke scene u 'mainstream'.
Nekoć smatrani autsajderima, sada bi mogli dobiti petinu ili više zastupničkih mjesta, što bi im omogućilo legitimitet da promijene ton političkih rasprava.
Ključni igrači su Nacionalno okupljanje Marine Le Pen u Francuskoj i talijanska Liga Mattea Salvinija. On će u ponedjeljak u Milanu biti domaćin sastanka krajnje desnice iz cijele Europe na kojem želi postaviti temelje buduće krajnje desne političke skupine u novom sazivu Europskog parlamenta.
Salvini i Le Pen dogovorili su također da će organizirati još jedan sastanak u svibnju, nakon što su se u petak sastali u Parizu.
"Vođe razmatraju zajednički manifest koji će zaokružiti izbornu kampanju i najaviti početak nove Europe", rekao je Salvinijev glasnogovornik.
'Nacionalistička internacionala'?
Desni nacionalisti u Europskom parlamentu do sada su bili podijeljeni u tri bloka i složenu mrežu savezništava.
To su Europa nacija i sloboda (ENF), koja uključuje Nacionalno okupljanje i Ligu, zatim Europski konzervativci i reformisti (ECR) te Europa slobode i izravne demokracije (EFDD).
Salvinijev san, i san Stevea Bannona, bivšeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trumpa, ujedinjenje je raznolikih suverenističkih snaga i osnivanje "internacionale nacionalista".
No, ti su napori za sada samo djelomično uspješni, jednim djelom zbog toga što je nacionalistički fokus tih stranaka suprotan multinacionalnom.
Drugi problem je to što su te skupine, unatoč tome što dijele protivljenje imigraciji, multikulturalizmu, ljevici i EU-u, podijeljene u vezi drugih ključnih pitanja.
Kada je riječ o ekonomskoj politici, Alternativa za Njemačku (AfD) i njihovi skandinavski saveznici skloni su vjerovati u tržišno gospodarstvo, dok francusko Nacionalno okupljanje podržava protekcionistički i etatistički pristup ekonomiji.
Dok talijanska Liga, poljska stranka Pravo i pravda (PiS) i mađarski Fidesz često stavljaju naglasak na europske kršćanske korijene, Nacionalno okupljanje nije tome sklono jer većina Francuza podržava sekularizam.
Čak i u pogledu imigracije, Salvinijeva Liga podržava raspodjelu tražitelja azila po cijeloj Europskoj uniji, dok ostali traže da se imigraciju posve zaustavi.
U vezi odnosa s Rusijom, Salvini hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina, s čime se vladajuća stranka u Poljskoj teško može složiti.
"Patriotski savez"?
Glavni kandidat AfD-a Joerg Meuthen rekao je kako očekuje da će nacionalističke stranke osvojiti puno više zastupnika nego prije, ali i da će imati problema u formiranju "patriotskog saveza" sa zajedničkim političkim programom.
Stranke "imaju ista ili slična stajališta o migrantskoj politici, ali jako različita u drugim područjima", rekao je.
Postoje i strateški razlozi. Mađarski premijer Viktor Orban izrazio je divljenje prema Salviniju, ali ne vjeruje se da će doći na sastanak u Milanu s obzirom na to da je njegova stranka Fidesz i dalje članica Europske pučke stranke (EPP), iako je privremeno suspendirana.
U međuvremenu, većina stranaka ublažila je protueuropsku retoriku jer je zbog problema u vezi brexita, koji se pretvara u debakl, napuštanje Unije postalo mnogo manje privlačno.
Le Pen je odustala od "frexita" nakon predsjedničkih izbora 2017. i katastrofalnih rasprava s Emmanuelom Macronom, dok je njemački AfD scenarij "dexita" spustio na razinu "krajnje nužde".
Ipak, potencijal krajnje desnice ne smije se podcjenjivati, smatra Sven Hutten, politolog sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu.
Upozorio je da te skupine ciljaju "15 do 30 posto populacije" te da se "populistička desnica u ovom trenutku bori za jedinstvo i izgradnju jedinstvenog bloka".
