Veliki neredi u Novoj Kaledoniji, francuskom prekomorskom teritoriju s posebnim statusom. Poginulo je šestero ljudi, uhićeno ih je više od 200, a na terenu se nalaze tisuće policajaca.
Vlasti su proglasile izvanredno stanje, uključujući noćni policijski sat, zabranu okupljanja, prodaju alkohola i nošenje oružja. Tisuće turista ostalo je zarobljeno zbog nereda, a Francuska, Novi Zeland i Australija organiziraju letove za evakuaciju ljudi. Sve je počelo nakon što je francuska Nacionalna skupština odobrila sporne reforme o mogućnosti glasanja francuskih građana na lokalnim izborima. Time bi slabio utjecaj autohtonog stanovništva.
Kako javlja Reuters, francuski predsjednik Emmanuel Macron stigao je na pacifički otok u pokušaju smirivanja napetosti. Rekao je da će policijska pojačanja tamo ostati koliko god bude potrebno. "U nadolazećim satima i danima bit će zakazane nove operacije gdje je to potrebno, a republikanski poredak će u cijelosti biti ponovno uspostavljen jer nema drugog izbora", poručio je Macron tijekom sastanka s političkim i poslovnim čelnicima u glavnom gradu Nouméi.
Ceste diljem otoka ostale su blokirane barikadama prosvjednika, a stanovnici su na društvenim mrežama dijelili savjete o sigurnim rutama za pronalaženje hrane, benzina i lijekova. Geopolitički analitičar Denis Avdagić za Danas.hr prokomentirao je spomenute sukobe, ali i njihovu pozadinu.
Avdagić ističe da su Francuzima bitna sva globalna područja. "Vjerovali to ljudi ili ne, Francuska je najrasprostranjenija država na svijetu. Kad gledate na školskoj karti, Nova Kaledonija je područje zapadnije od Australije. Možete zamisliti koliko je udaljeno i koliko bi trebalo nabrajati sva ta otočna područja gdje je Francuska opstala kao kolonijalna sila. To su sva područja gdje je u međuvremenu zaživio i francuski jezik", pojašnjava Avdagić.
Objašnjava da je riječ o vrlo bitnom području. "Ovo je dosta bitno područje zbog toga što je izvorište nikla. Oni su u svjetskom vrhu po količini nikla, to je važna sirovina. Većina naših ljudi možda ima čak i pribor za jelo koji je poniklan. Bitno je u proizvodnji čelika koji je strateška sirovina. Imaju stratešku važnost, ali i bilo kakvo remećenje teritorija Francuskoj je neprihvatljivo, oni jesu globalna sila", tumači Avdagić.
Francuska vlada ranije je izjavila da nema sumnje da napetosti u Novoj Kaledoniji potiče Azerbajdžan, iako između zemalja leži velika geografska udaljenost. Azerbajdžan je odbacio optužbe, no Avdagić smatra da tu postoji veza: "Postoji kontekst odnosa u kojem možemo reći da je Francuska bila najveći podržavatelj armenske priče u odnosu na Azerbajdžan. To su u Azerbajdžanu odlučili uzvratiti, pokazati da i oni imaju moć."
Avdagić ističe da je primarno pitanje tko ima pravo glasati u Novoj Kaledoniji. "Dosta teška tema - autohtono stanovništvo čini 40 posto. Mogućnost da 'doseljeno' stanovništvo, tu se radi o generacijama stanovnika koji su primarno vezani uz Francusku, ima puna prava, djelomično smeta autohtonom stanovništvu. Treba reći da je Francuska tu bila blagonaklona i dozvolila više referenduma koji su bili neuspješni. No, imate dio stanovništva koji se smatra potlačenim i tvrdi da im je oduzeto pravo autohtonog stanovništva. Mislim da će Francuska biti u poziciji da zaustavi te nemire, ali tamo ima mnogo mladog stanovništva koje teško prihvaća ovu situaciju. Moj je pogled da tu nedostaje jako puno komunikacije koja se trebala odraditi prijašnjih godina", zaključuje Avdagić.
POGLEDAJTE VIDEO: Policija u sukobu sa studentima koji prosvjeduju zbog rata u Gazi. Biden: 'To nije mirni prosvjed'
