Oko 41 tisuću biračkih mjesta diljem zemlje otvoreno je od 7 do 22 sata po mjesnom vremenu, a pravo glasa na "Referendumu o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji" ima oko 45 milijuna ljudi.
Oko tri milijuna stanovnika Britanije, ili pet posto stanovništva, rođeno je u drugim zemljama Europske unije.
Državljani Irske, Malte i Cipra s prebivalištem u Britaniji imaju pravo glasa na referendumu, a državljani ostalih zemalja EU-a nemaju. Irska i Britanija imaju više od 30 godina star bilateralan sporazum koji državljanima jedne zemlje s prebivalištem u drugoj omogućuje da u njoj participiraju na izborima. Ciprani i Maltežani imaju to pravo kao državljani Commonwealtha.
Rezultat obvezujući
Premijer David Cameron rekao je da će rezultat biti obvezujući i da neće biti drugog referenduma. Neki su drugi političari, međutim, naznačili da bi mogli tražiti još jedan plebiscit nakon nekoliko godina ako rezultat bude tijesan.
Očekuje se da će odaziv biti između 60 i 80 posto, što znači da će između 27 i 36 milijuna ljudi izaći na birališta.
Referendumsko pitanje glasi: "Bi li Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo ostati članicom Europske unije ili napustiti Europsku uniju?".
Britanci su posljednji referendum o svojim odnosima s EU-om održali 1975. kada je 67 posto birača odlučilo da želi ostati u tadašnjem zajedničkom tržištu.
Brojenje glasova počinje odmah nakon zatvaranja birališta. Prvi rezultati mogući su oko ponoći. Prve indikacije o tome hoće li Britanija ostati ili napustiti Uniju moguće su oko 3.30 sati ujutro u petak. Rezultate će prikupljati 12 regionalnih izbornih povjerenstava i slati ih u središnjicu u Manchester. Objava službenih rezultata bit će u tamošnjoj gradskoj vijećnici, vjerojatno u petak ujutro.
Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a doveo bi obje strane u do sada neviđenu situaciju i prisilio ih da nakon braka koji je trajao više od 40 godina izgrade nove odnose pune neizvjesnosti. To bi donijelo komplicirano razdruživanje i višegodišnju neizvjesnost.
Brojni zagovornici s obje strane
Britanski političari, poduzetnici, glumci i pjevači posljednjih su dana aktivno sudjelovali u kampanji oba tabora uoči referenduma. Tako su među pobornicima ostanka uz premijera Camerona bili vođa laburista i britanske oporbe Jeremy Corbyn, škotska premijerka i čelnica Škotske nacionalne stranke Nicola Sturgeon, kenterberijski nadbiskup Justin Welby, milijarder i vlasnik Virgina Richard Branson i slavni redatelj Ken Loach.
Na čelu tabora za odlazak bio je kontroverzni bivši gradonačelnik Londona Boris Johnson, a desna ruka mu je bio Michael Gove, ministar pravosuđa i jedan od petero ministara u Cameronovoj vladi koji žele izlazak iz Unije. Brexit snažno zagovara čelnik protuuseljeničkog UKIP-a Nigel Farage, zatim poznati izumitelj i industrijski dizajner, jedan od najbogatijih Britanaca James Dyson koji oponira alarmantnim upozorenjima većine drugih poduzetnika o ekonomoskim posljedicama Brexita. Za napuštanje Unije su i legendarni pjevač grupe Who Roger Daltrey te slavni glumac John Cleese.
Glavni argumenti su i jednoj i drugoj ekipi pitanja imigracije, gospodarstva i političkog suvereniteta oko kojih imaju potpuno suprotna stajališta.
Opasna odluka o odlasku
Visoki dužnosnici EU-a i zemalja članica smatraju da bi odluka britanskih glasača o izlasku iz Unije bila gubitak za cijeli blok i posljedice bi osjetili kako Velika Britanija tako i sve zemlje članice. Neki strahuju da bi Brexit mogao potaknuti i druge članice da požele izaći.
I dok je Cameron iznova upozoravao da će Britanci na referendumu biti suočeni s "egzistencijalnim izborom", luksemburški šef diplomacije je rekao da bi Brexit čak mogao imati domino-efekt na istočnoeuropske članice.
Posljednje ankete su pokazale da su pristaše ostanka i zagovornici izlaska iz EU-a gotovo posve izjednačeni, s tim da je posljednjih dana ponešto promijenjen trend i zagovornici ostanka imaju blagu prednost, što neki pripisuju okrutnom ubojstvu biritanske zastupnice Jo Cox, gorljive zagovornice ostanka Velike Britanije u Uniji.
