Proteklih tjedana napeto je u Moldaviji. Nekoliko eksplozija uzdrmalo je Tiraspol, glavni grad proruski orijentirane moldavske regije Pridnjestrovlje, koja se nalazi na samoj granici s Ukrajinom. Tamošnje su vlasti odmah optužile Ukrajinu za pokušaj širenja sukoba, što je Kijev s gnušanjem odbio.
S druge strane, vojni i sigurnosni analitičari raspravljaju o tome hoće li ruska vojska zaista napasti Moldaviju. U cijeloj se državi nalazi nešto više od 3000 vojnika, a samo u Pridnjestrovlju je stacionirano 1500 pripadnika ruskih postrojbi. Mnogi smatraju kako bi vojska Vladimira Putina s Krima preko Odese zaista mogla doći do Moldavije, uz planove konačnog sloma Mariupolja i napade na Krivij Rih, rodni grad ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
No, profesorica međunarodnih političkih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Đana Luša za N1 tvrdi da ne vjeruje da bi se rat iz Ukrajine mogao proširiti i na najsiromašniju europsku zemlju. “Teško je vjerovati s obzirom na stanje na terenu, razvučenost i iscrpljenost ruskih snaga da postoji taj momentum da se rat proširi na Moldaviju ili neku okolnu državu. U ovom trenutku ne vidim takvu mogućnost”, pojasnila je Luša.
Veliki ruski problemi
Istaknula je da se ruska vojska u prvim danima sukoba suočavala s velikim problemima za koje je uglavnom sama odgovorna. “Prvi val vojnih akcija nije bio promišljen i u skladu sa sovjetskom vojnom doktrinom gdje imate jasan cilj, sredstva koja vam trebaju za ostvarivanje tog cilja. Bilo je više različitih smjerova napada, na niz gradova Ukrajine, i tu su se ruske snage iscrpile i bio je problem s opskrbom snaga", rekla je i dodala kako nije izvjesno ni da će se Ukrajinci naći u okruženju:
"Pitanje je mogu li se ruske snage povezati u nekom zajedničkom djelovanju i okupiti te ostaviti ukrajinske snage u nekom okruženju. Trenutno to ne vidimo”, ustvrdila je Luša. Naglasila je da će do mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine doći kad Putin proglasi neku vrstu pobjede. No, teško je reći što za Putina znači pobjeda, jer nitko ne zna koji je strateški cilj Rusije u ovom ratu.
Milanovićev veto nema smisla
Putin sasvim sigurno nije htio ojačati NATO i prisiliti susjedne zemlje da počnu razmišljati o ulasku u taj vojno-obrambeni savez. No, upravo se to događa u Švedskoj i Finskoj koje će, osokoljene pozitivnim javnim mnijenjem, tijekom svibnja predati zahtjev za članstvo. Osim Putina, tome se protivi i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali zbog toga što smatra da bi međunarodna zajednica trebala prisiliti BiH da izmijeni izborni zakon u korist tamošnjih Hrvata. Najavio je ulaganje veta, a Luša drži da to nema smisla.
“Došli smo do izravne prijetnje njihovom opstanku i sigurnosti i u tom kontekstu, gledano geostrateški, Finska i Švedska bi bile sjajan dodatak NATO-u koji bi onda mogao kontrolirati Baltičko more. Ulaskom Finske i Švedske lakše se i brane u slučaju potrebe same baltičke države”, navela je Luša i dodala da je teško vezivati članstvo dviju sjevernih zemalja koje se bore za vlastitu sigurnost s izbornim zakonom u BiH.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
