Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u utorak je ohrabrio političare iz Republike Srpske da nastave voditi politiku na dosadašnji način i jačati taj entitet te da ne dopuste ustavne promjene u BiH.
Čović je ovo kazao istupajući na sjednici parlamenta Republike Srpske u Banjoj Luci, kamo su ga pozvali da bi sudjelovao u raspravi o stanju u BiH. Na sjednicu je bio pozvan i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, no on je to odbio s obrazloženjem da se o stanju u BiH treba raspravljati prije svega u državnom parlamentu.
Čović je kazao da je jasno da u BiH danas gotovo ništa ne funkcionira, a posebice ne pravna država, pa nema drugog izlaza nego kroz razgovore tražiti zajednička rješenja, čime je obrazložio i odluku da dođe u Banju Luku.
"Ništa nije nestalo iz '95. i tadašnjih strategija tri konstitutivnih naroda", ocijenio je Čović, koji je rasprave o izmjenama izbornog zakona okvalificirao kao neku vrstu Daytona II.
Kad je o konstitutivnim narodima riječ u Republici Srpskoj, prema popisu stanovništva u tom entitetu Bosne i Hercegovine 1991. godine živjelo je 55,43 posto Srba, 28,08 posto Bošnjaka, 9,19 posto Hrvata, 4,78 posto Jugoslavena.
Cenzus iz 2013. pokazao je totalno drugačiju sliku: 81,51 posto Srba, 13,99 posto Bošnjaka i samo 2,41 posto Hrvata. Riječ je o direktnoj posljedici onoga što se eufemistički naziva "događanjima tijekom rata u BiH".
Kazao je da je neuspjeh pregovora koji su o tome vođeni od lipnja prošle godine rezultat sukoba oko različitih koncepcija BiH, pri čemu je ustvrdio da Bošnjaci otvaranjem pitanja moguće uspostave građanske države samo traže izliku ne bi li na taj način uklonili etničke prefikse iz ustavnih rješenja. Pozvao je RS da na to ne pristane.
"Jasno je prepoznata igra o građanskoj državi", kazao je Čović, koji je pred zastupnicima u parlamentu RS tvrdio kako se u prvoj fazi pokušava majorizirati Hrvate u Federaciji BiH, da bi se potom isti model preslikao i na cijelu državu u kojoj bi Bošnjaci bili većina.
Sve je to, po njegovu sudu, jasan put k unitarizmu, što onda kao reakciju proizvodi separatističke tendencije.
"Imperativ je očuvati ustav BiH", kazao je Čović dodajući kako je za sve u BiH krajnje rizično otvarati pitanje promjena ustava jer BiH može preživjeti isključivo kao zemlja tri ravnopravna konstitutivna naroda.
"Vi čuvajte RS. Na tome vam mogu svi samo zavidjeti", poručio je Čović srpskim političarima pozvavši ih da ipak ostave "dovoljno otvorena vrata i za druga dva konstitutivna naroda".
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je na istoj sjednici kako je kriza u BiH očevidna i velika, no ustvrdio je kako u RS stanje "nikad nije bilo bolje", posebice na gospodarskom i financijskom planu. Po njegovim riječima, "narod dobro živi", a to niječe jedino oporba, koju je Dodik optužio da je sukreator sankcija koje su mu zbog korupcije i podrivanja stabilnosti BiH nametnule SAD.
Ponovio je svoje stare teze kako je BiH tek neka vrsta zajednice, a RS je po svemu država, pohvalivši se time što je pozornost međunarodne zajednice sada usmjerena i na taj entitet.
Dobri odnosi sa Srbijom, Rusijom i SPC, kako je pojasnio, osnova su vanjske politike RS, no jako mu je važno i to što Hrvatska kao članica EU i NATO-a "nije okrenuta protiv RS". Potužio se kako je na njegovim leđima veliki teret da kao "lider i državnik definira srpske nacionalne interese".
"Mi ne vodimo proces secesije, no ne bude li dogovora u BiH, ona ne može preživjeti nego će se raspasti", ustvrdio je Dodik koji, slično Čoviću, tvrdi kako je trajni cilj Bošnjaka od Hrvata i Srba napraviti nacionalne manjine.
Zaključio je i da nisu nestali razlozi za prestanak blokade središnjih tijela vlasti BiH koju srpski dužnosnici provode još od sredine 2021. godine odlučivši se na taj način prosvjedovati zbog nametanja zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina.
Predstavnici oporbe okvalificirali su ovu sjednicu parlamenta RS kao predstavu za javnost uz konstataciju kako tamo nemaju što tražiti čelnici političkih stranaka iz Federacije BiH.
"Ovo je pokušaj vođenja predizborne kampanje", kazao je Goran Selak, predsjednik Socijalističke partije RS.
