Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović u ponedjeljak je hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović prenio stajalište po kojemu BiH službeno ne postavlja nikakve zapreke gradnji Pelješkog mosta pojašnjavajući kako su sve drugo privatna osobna mišljenja, priopćeno je iz Predsjedništva BiH u povodu Čovićeva susreta s hrvatskom predsjednicom održanog u Zagrebu.
"Nema nikakvih formalno-pravnih zapreka niti smetnji za nastavak projekta (Pelješkog mosta)", stoji u priopćenju uz konstataciju kako se na "individualna stajališta i reagiranja pojedinih dužnosnika u BiH ne može utjecati". Čovićeva je ocjena kako u BiH određene političke snage koriste pitanje izgradnje Pelješkog mosta u dnevnopolitičke svrhe i u kontekstu predizborne kampanje za opće izbore 2018.
"Zbog toga se namjerno projiciraju problemi u međudržavnim odnosima s Republikom Hrvatskom tamo gdje oni objektivno ne postoje. Istina je da mostovi povezuju a ne razdvajaju i da će od izgradnje Pelješkog mosta obje zemlje imati koristi, osobito lokalna zajednica u općini Neum, koja će nakon njegove izgradnje mnogo normalnije moći funkcionirati u vrijeme ljetne sezone", stoji u priopćenju.
Istaknuto je kako su se Čović i Grabar-Kitarović suglasili da je Pelješki most važan projekt, kako za Republiku Hrvatsku, tako i za Bosnu i Hercegovinu, širu regiju i EU. "Riječ je projektu razmjera i značaja kojeg treba pozdraviti i koji je u interesu svih. Pri tom je važno naglasiti da Republika Hrvatska most gradi isključivo na svojem teritoriju, ni na koji način ne dovodeći BiH u izolaciju.
Naprotiv, njegova izgradnja donosi nove prilike, posebice za unapređenje turističkih potencijala općine Neum", Čovićevo je stajalište. Predsjedatelj Predsjedništva BiH i hrvatska predsjednica drže i kako su ključnog značaja za demokratsku stabilnost BiH izmjene njezina izbornog zakona odnosno onih odredbi koje se odnose na izbor zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH a koje je Ustavni sud BiH proglasio nevažećim.
Čović i Grabar-Kitarović smatraju kako bi neprovedba ove odluke izravno ugrozila načela Daytonskoga sporazuma i Ustava BiH te proizvela dalje ozbiljne reperkusije po neravnopravan položaj Hrvata BiH na što su dužni reagirati i Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.
Stoga bi Izborni zakon BiH bilo nužno izmijeniti do kraja 2017. godine tim prije jer je dosadašnje odgađanje u velikoj mjeri prouzročilo aktualnu političku krizu u BiH. Dvoje državnih čelnika iskazali su snažnu opredijeljenost za daljnjim razvojem suradnje dviju zemalja i rješavanje svih otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedskih odnosa i otvorenog dijaloga.
Predsjednica Grabar-Kitarović je u tom smislu iskazala čvrstu potporu BiH na njezinom europsko-atlantskom putu te je potvrdila svoj skori posjet Bosni i Hercegovini, navodi se u priopćenju.
