"Helpling" je jedna start-up firma koja posreduje higijenske radnike. Konkurenti na njemačkom tržištu također imaju pomodna imena: Book a Tiger (Unajmi tigra), Homejoy (Kućna radost), Cleanagents (Agenti za čistoću). Portali ovih firmi gotovo bez izuzetka pokazuju nasmijane mladiće i djevojke opremljene šarenim četkama i metlama kako s užitkom uklanjaju svu moguću prljavštinu. Za mušterije bi sve trebalo teći glatko i jeftino: upišete adresu, veličinu stana, željeno vrijeme…
Dobro za budžet?
Verena radi za Helpling u sjevernom Berlinu – svuda gdje može stići biciklom, kaže ova nasmijana 57-godišnjakinja. Čisti privatne stanove već godinama, uvijek na račun i nikad na crno, ali tek je uz posredovanje Helplinga dobila dovoljno posla. Ponude uvijek stižu putem elektronske pošte. Ako želi posao, Verena se samo treba prijaviti brže od ostalih kolegica i kolega. Dobije 10 do 12 eura po satu, još tri eura idu firmi za posredovanje. Ta zarada djeluje gotovo kao premija ako se zna da tek uvedena minimalna satnica u Njemačkoj iznosi 8,5 eura.
"Dobijem sasvim pristojnu plaću za poslove čišćenja", kaže Verena za Deutsche Welle.
U posljednje vrijeme su veoma popularne platforme za prijevoz putnika (Uber) ili za iznajmljivanje prenoćišta (Airbnb). Dok ovi posrednici vuku etablirane djelatnosti u sivu zonu, kod čišćenja stanova situacija je obratna. Procjenjuje se da se u Njemačkoj svaki sedmi euro obrne na crno, a za najveće grane sive ekonomije važe upravo poslovi u domaćinstvima koje obavljaju majstori, baby-sitterice i čistačice i čistači. Savezno ministarstvo obitelji računa da je tek svaki deseti radnik "higijenske branše" prijavljen. Zato se mlade firme nadaju da će vremenom moći zaposliti čak i do 355.000 ljudi.
"Tržište čišćenja je netransparentno", kaže osnivač Helplinga Benedikt Franke .
Karl Brenke iz Njemačkog instituta za privredna istraživanja ne dijeli ovaj entuzijazam.
"Agencije za posredovanje usluga teško mogu smanjiti udio rada na crno", kaže ovaj stručnjak za tržište rada. Objašnjava da, s jedne strane mnogi radnici ne žele raditi legalno, a s druge strane posrednici uzimaju prilično novca za sebe.
"Stoga teško da će nastati mnogo radnih mjesta u regularnoj privredi", pesimističan je Brenke.
Kritičari također dovode u pitanje i kvalitetu zaposlenja putem portala koji posreduju čistače. Jer ove start-up firme ne nude stalna i sigurna radna mjesta, čistači su praktički samostalni djelatnici koji sami moraju plaćati porez na prihod, socijalno, zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Plaćenog odmora nema.
http://www.dw.de/%C4%8Dista%C4%8Dica-s-interneta/a-18226620
