U Giurgiuu, na rumunjsko-bugarskoj granici, od zore se počinje stvarati kolona kamiona od nekoliko kilometara. Umorni vozači na dugim relacijama razgovarajući s AFP-om početkom prosinca u Giurgiuu, na rumunjskoj strani, rekli su da su satima čekali na carinske provjere prije nego što su mogli ući u Bugarsku.
Alexandru Birnea (36), vozač na dugim relacijama već 13 godina, rekao je da bi pridruživanje šengenskoj zoni poboljšalo živote tisućama vozača kamiona. "Željeli bismo izbjeći gubljenje svog vremena, a time i novca u beskrajnim redovima kako bismo se brže mogli vratiti svojim obiteljima", rekao je.
No, dok je 'turistička Hrvatska', kako je naziva portal France24, u četvrtak dobila zeleno svjetlo, Rumunjska i Bugarska ostale su po strani. Nakon više od 10 godina čekanja da budu primljene u šengensku zonu, ove dvije zemlje ponovno su odbijene nakon što su dvije EU članice stavile veto na njihov prijem.
Neki promatrači sada upozoravaju da se Bugarska i Rumunjska suočavaju s porastom euroskepticizma jer ostaju izvan zone kroz koju obično nisu potrebne provjere putovnica.
'Hvala svima, osim Austriji'
Rumunjski političari ne skrivaju nezadovoljstvo odlukom Austrije da u četvrtak glasa protiv primanja Rumunjske u šengensku zonu. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis rekao je da je Rumunjska zaslužila dobiti pozitivan glas od svih ministara unutarnjih poslova EU-a i nazvao nedostatak konsenzusa u četvrtak "duboko nepravednim", javlja Romania Insider.
"Žalostan i nepravedan stav Austrije riskira utjecati na europsko jedinstvo i koheziju, koji su nam toliko potrebni, posebno u sadašnjem geopolitičkom kontekstu", rekao je rumunjski čelnik. "Rumunjska će nastaviti djelovati odgovorno, odlučno i u dobroj vjeri u smjeru jačanja unutarnje sigurnosti Europske unije, kao što je činila i do sada", dodao je te zahvalio državama članicama koje su podržale ulazak Rumunjske u Schengen, što je, kako je rekao, strateški cilj koji će zemlja sigurno ostvariti.
Premijer Nicolae Ciuca također je izrazio "duboko razočaranje", ali je također zahvalio Europskom parlamentu i Komisiji te drugim europskim partnerima na podršci. "Sve europske države složile su se otvoriti vrata šengenskog prostora za Rumunje, kao priznanje za naše pripreme, ali i kontinuirane napore, godinama, da zaštitimo vanjske europske granice. Sve, uz jednu neopravdanu iznimku, Austriju", rekao je premijer. Dodao je da se odluka Austrije o blokadi Rumunjske temelji na brojkama za koje je Rumunjska "jasno dokazala da su netočne".
"Prepoznali smo poteškoće država članica koje su pod migracijskim pritiskom i uvijek smo solidarno i aktivno djelovali u traženju rješenja na europskoj razini. Samo zajedno možemo riješiti te probleme. Imali smo konkretne prijedloge za naše partnere i radili intenzivno s Europskom komisijom kako bismo odgovorili na ove zabrinutosti. Žalimo i iskreno ne razumijemo nefleksibilnu poziciju Austrije", rekao je rumunjski premijer te dodao da Rumunjska "neće odustati od svoga cilja" pristupanja Schengenu.
'Uvredljive primjedbe'
U Bugarskoj, predsjednik Rumen Radev izrazio je žaljenje zbog onoga što je opisao kao "unutarnje granice" za koje je rekao da su postavljene s blokom Europske unije.
Bugarski ministar unutarnjih poslova odbacio je ono što je opisao kao "uvredljive" primjedbe, posebno s obzirom na "iznimne napore" koje su uložili kako bi ispunili zahtjeve Bruxellesa.
Bugarski tjednik Capital komentirao je: "Očekujemo nemoguće od najsiromašnije i najkorumpiranije zemlje u EU-u: ne dopustite migrantima da prođu kroz (zemlju), već dajte azil svakom migrantu koji uđe", primijetio je.
U Uniju prije Hrvatske
Neuspjeh rumunjskih i bugarskih političara da njihove zemlje uđu u golemu šengensku zonu slobodnog kretanja znači da će se dugi redovi na raznim graničnim prijelazima nastaviti.
Bugarska i Rumunjska ušle su u Europsku uniju još 2007. godine, prije Hrvatske. Obje zemlje ispunile su tehničke kriterije koje je odredio Bruxelles. No od obje je zemlje zatraženo da ostvare napredak u reformi pravosuđa i nastojanjima u borbi protiv korupcije te su praćena poboljšanja. Kada je taj proces završio, obje su se zemlje nadale da su preskočile posljednju prepreku.
Ali, Austrija je očvrsnula svoj stav, osuđujući priljev tražitelja azila za koji je rekla da bi mogao porasti ako se šengenska zona proširi.
'Nismo mi odgovorni za vašu situaciju'
"Migracijski tokovi ne prolaze kroz Rumunjsku", već uglavnom kroz Srbiju, ustvrdio je rumunjski ministar unutarnjih poslova Lucian Bode, ukazujući na gotovo 140.000 migranata na zapadnobalkanskoj ruti koje je od siječnja zabilježila europska agencija Frontex. Nazvao je odluku Austrije "nepravednom", odlukom "koja utječe na vjerodostojnost svih nas kao unije pravila i načela".
"Neprihvatljivo je mijenjati pravila tijekom procesa. Za unutarnje probleme Austrije ne može se kriviti Rumunjska. To smo dokazali brojkama. Rumunjska ne može biti kažnjena nezasluženo zbog unutarnje situacije u Austriji. Ponudili smo rješenja, podršku, ali nismo odgovoran za situaciju u Austriji", rekao je Bode te najavio da će se Rumunjska sljedeće godine ponovno pokušati pridružiti, prenosi Digi24.
Druga reakcija stigla je iz Ministarstva vanjskih poslova (MAE), koje je priopćilo da "odlučno odbacuje kao potpuno nedopustivo" stajalište Austrije da glasa protiv Rumunjske, dodajući da se Austrija time "samoizolirala unutar Europske unije". “Rumunjska aktivno pridonosi upravljanju rizikom od ilegalnih migracija, a uzoran način na koji je upravljala protokom izbjeglica kao rezultat ruske agresije na Ukrajinu predstavlja dodatni dokaz u tom smislu, cijenjen od svih europskih i euroatlantskih partnera", dodaje se.
Neizbježne posljedice na bilateralne odnose
U tom kontekstu, austrijski veleposlanik u Bukureštu pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova kako bi se informirao o stajalištu Rumunjske i prosvjedu ministarstva na "neopravdan i neprijateljski stav Austrije, koji će proizvesti neizbježne posljedice na bilateralne odnose".
Schengen je najveće područje slobodnog putovanja na svijetu, u kojem trenutno sudjeluju 22 zemlje EU-a, plus četiri pridružene zemlje izvan EU-a (Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn). Rumunjska se nadala da će se pridružiti zoni bez granica EU-a od 1. siječnja 2023., ali je glasovanje 8. prosinca blokiralo njezino pristupanje i pridruživanje Bugarske, unatoč potpori Europske komisije, Europskog parlamenta i većine država članica.
