Prema najnovijim podacima europske agencije za kontrolu granica Frontex, u Europsku uniju u 2015. ušlo je ukupno 340.000 migranata iz svih dijelova svijeta. Mnogi od njih putovali su prenatrpanim, nesigurnim čamcima do obala Italije i Grčke. Između siječnja i lipnja ove godine preko Makedonije, Srbije, BiH, Albanije, Crne Gore ili Kosova ušlo je 102.000 migranata. Iz kojih zemalja oni sve dolaze, nije precizirano.
Činjenica je da je najveći teret na zemljama koje se nalaze u susjedstvu ratom opustošenih zemalja. U Siriji je prije izbijanja sukoba živjelo oko 20 milijuna ljudi, a procjenjuje se da ih se raselilo više o polovice. UNHCR raspolaže samo s podacima o registriranim izbjeglicama i po podacima iz siječnja ove godine bilo je 3,7 milijuna izbjeglica iz Sirije. Krajem kolovoza ta tužna brojka se zaustavila na nešto više od 4 milijuna.
Spas je u susjedstvu
Sirijci su najbrojniji među izbjeglicama koje dolaze u Europu. Ipak, puno više njih spas potraži u susjednim zemljama otkrivaju podaci UNHCR-a: u Turskoj (gotovo 2 milijuna), Libanonu (1,1 milijun) Jordanu ( 630 tisuća), Iraku (250 tisuća) i Egiptu (130 tisuća). Neslužbeni podaci govore da je na područje Europe došlo "samo" oko 250 tisuća Sirijaca, uglavnom preko Italije.
Među izbjeglicama su brojni i Afganistanaci. Ta je zemlja nekada bila prva po broju nesretnika koji zbog nasilja i sukoba napuštaju svoje domove. I njih je najviše otišlo u susjedne zemlje, u Pakistan ih je pobjeglo oko 1,5 milijuna. Osim Sirije i Afganistana, među zemlja iz kojih dolazi veliki broj izbjeglica još su Ruska Federacija, Eritreja, Somalija, Irak i Pakistan.
Njemačka i Grčka otvorile vrata
Što se tiče europskih zemalja, Njemačka se može pohvaliti da je otvorila svoja vrata migrantima i azilantima. Primjerice, prema postojećem sustavu trebala bi prihvaćati oko 16 posto od ukupnog broja azilanata, a u njoj ih je završilo oko 30 posto.
Broj tražitelja azila u Njemačkoj ove bi se godine trebao učetverostručiti na 800.000, a gradovi koji su najviše izloženi tom pritisku već imaju velikih problema sa zbrinjavanjem migranata. Njemačka vlada planira ove godine udvostručiti sredstva za pomoć njemačkim gradovima u zbrinjavanju tih ljudi. Prije nekoliko dana usvojila je prijedlog zakona da se 500 milijuna eura prvotno namijenjenih za 2016. isplati ove godine.
Ako se gleda prosjek u zadnjih sedam godina, Deutsche Welle došao je do podataka da je Njemačka u tom periodu otprilike ispunila svoju kvotu. Italija je preuzela premalo, a Grčka previše izbjeglica.
Nikako do pravedne raspodjele
Europska komisija pokrenula je uvođenje novih kvota i o tome se godinama raspravlja, ali dogovora nema. Trenutno većinu zahtjeva za azil prihvaća samo pet država. One bi u slučaju uvođenja novih kvota bile na dobitku, a ostalih 23 bi morale početi prihvaćati veći broj izbjeglica. Prvenstveno Velika Britanija i Španjolska kao i brojne istočnoeuropske zemlje.
Ono što je jasno je da više ne vrijede pravila iz tzv. Dablinskog sporazuma (javno je to priznala i Angela Merkel) prema kojem odgovornost procesiranja zahtjeva za azilom leži na zemlji članici EU-a u koju su podnositelji prvo ušli. Većina migranata stiže u Grčku i Italiju, ali one poručuju da se više ne mogu nositi s tolikim brojem ljudi.
Mađarska je na granicu stavila "zid", a najavila je i slanje vojske
