Da će dotični datum ostati mrtvo slovo na papiru ili će se upriličiti uz mnoštvo nerazjašnjenih pitanja najrealnija je opcija, uvjereni su politički analitičari Vlatko Cvrtila i Davor Gjenero. Jer Brexit je pokušaj najvećeg razgraničenja veza ikada.
Prejako su povezane veze i strukture između Velike Britanije i
Europske unije.
Vlatko Cvrtila, politički analitičar i dekan
VERN-a
"Nitko ne zna kako ga provesti, jer nitko to do sada nije pokušavao. To je možda i pouka nekim drugim zemljama koje namjeravaju isto. Nerealno je da će se on dogoditi do tog datuma ili, ako se dogodi, ostat će puno neriješenih pitanja i odnosa. Prejake su veze između društvenih i financijskih struktura. Jedno pitanje riješite, pojavi se drugo, veće", objašnjava nam Vlatko Cvrtila, politički analitičar i dekan VERN-a.
Igra u kojoj svi gube
Na polovini puta između referenduma i datuma izlaska, pregovori su neuspješni i tek zakoračuju u početak kritične faze. Na stolu nema puno rješenja, jer proces je puno kompleksniji od ičega što su lakovjerni birači koji su glasali za "leave" opciju očekivali.
Otežavanju procesa doprinosi slabljenje potpore premijerki Theresi May unutar vlastite stranke. Britanska je vlada tako pod pritiskom morala donijeti amandman o datumu napuštanja Europske unije. Prijevremeni izbori ljetos oslabili su poziciju premijerke.
Anketa The Observera
Tek je 20 posto Britanaca zadovoljno načinom na koji premijerka
Theresa May rukovodi Brexitom.
Čak 49 posto birača suprotstavlja se potezima May.
No, većina (53 posto) ne želi novi referendum.
"Britanska vlada ne zna što bi. Mislim da je datum određen iz unutarnjih razloga, jer se pojavljuju protivnici. Pregovori s Europskom unijom ne idu dobrim tijekom. A Brexit je svakako lose-lose game", ističe politički analitičar Davor Gjenero.
Posebno bolan bio bi takozvani hard Brexit, odnosno izlazak bez kompromisa i sporazuma oko, primjerice, nastavka zajedničkih trgovinskih odnosa. "Takav Brexit bi najviše bolio birokraciju Europske unije i britansku privredu", ističe Gjenero. "Žrtvava" bi, dakle, bilo na obje strane.
Banke već u Frankfurtu
Izglasavanje izlaska iz Europske unije utjecalo je na slabljenje funte. "Europska unija ima gospodarske koristi od Velike Britanije i obratno. Banke sada gravitiraju prema Frankfurtu, koji je oduvijek centar financijske moći. Onoga trenutka kada je Njemačka preuzela upravljanje ekonomskom krizom u Europskoj uniji, ona je postala središte", kazao nam je profesor Cvrtila.
Analitičar Gjenero, pak, ukazuje na to da je Frankfurtska burza vlasnik Londonske burze, zbog čega je posrijedi jedno od ključnih financijskih pitanja Brexita. Svaka industrijska djelatnost nakon toga je nova dubioza koju dvije strane moraju pokušati razriješiti.
London je već izgubio oko 75.000 radnih mjesta u financijskoj industriji. Banke se granaju u tri smjera: Frankfurt, Dublin, Milano. Odlazak iz Ujedinjene Kraljevine već su učinile ili potvrdile Barclays, UBS, Credit Suisse, Goldman Sachs, Morgan Stanley, Citigroup, JP Morgan, Bank of America, Deutsche Bank...
Novi referendum(i)
Djelić je to kompleksnih pitanja, a tih i takvih ima napretek. Ostaje li Velika Britanija u zoni europske slobodne trgovine ili postaje jedinstveno tržište za sebe, hoće li Škotska na novi referendum o odcjepljenju, ostaje li zapadna granica u Sjevernoj Irskoj ili će se taj dio pripojiti Republici Irskoj... Sve su to procesi koji umnogome mogu utjecati na provedbu Brexita.
Javljaju se neki pokreti koji žele novi referendum, ali nisu dobro politički organizirani. Za sada većina, doduše krhka, ne želi ponovno izjašnjavanje o ostanku ili izlasku iz EU-a.
Je li, onda, Brexit, koji je nastao na temelju populističkog pokreta prerastajući u mainstream putem ozbiljnih stranaka sličan konceptu Trumpa i "učinimo Ameriku ponovno velikom"?
Brexit je isprva nastao kao populistički pokret, koji nudi
brzo - ali neprovedivo rješenje.
"Nema analogije u takvim procesima. Trump želi zaustaviti proces globalizacije, poticati stare industrije. Naravno da će Trump i May pronaći zajednički interes, jer Washingtonu sigurno nije u interesu jačanje Bruxellesa", kazao nam je Davor Gjenero.
Potvrđuje to još jednom da su populistički pokreti loši. Nude brza rješenja, koja će se dugoročno obiti o glavu, vrativši se poput bumeranga, slažu se analitičari Cvrtila i Gjenero.
U pogledu Brexita, dakle, izvjesna je jedino neizvjesnost.
