Dr. Marko Modiano sa Sveučilišta Gavle u Švedskoj rekao je kako već postoje znakovi da 'euro-engleski' razvija svoj vlastiti, specifičan način govora, piše Independent.

Taj novi 'jezik' mogao bi se s vremenom kodificirati u riječniku i predavati u školama na isti način kako se to danas događa s američkim ili australskim engleskim ako engleski jezik ostane lingua franca u EU i nakon odlaska Ujedinjenog Kraljevstva.

Nova značenja riječi, promjena gramatike

Euro-engleski već je razvio neke vlastite definicije za neke riječi na temelju 'eurogovora' koji se razvio u Bruxellesu.

Na primjer, izraz "eventual" sada se koristi kao "sinonim za moguće ili vjerojatno", dok originalna engleska riječ znači nešto što je sigurno da će se dogoditi, samo ne i kada.

"Subsidiarity" počelo je značiti "princip da se zakoni trebaju donositi što je moguće bliže narodu", "Berlaymont" znači birokracija, a "Semester" šest mjeseci.

I gramatika se mijenja.

Na primjer “I am coming from Spain” (dolazim iz Španjolske) sada može značiti i “I come from Spain” (ja sam iz Španjolske), jer dolazi do širenja primjene korištenja nastavka -ing u glagolima.

Dr. Modiano tvrdi kako će Engleski najvjerojatnije ostati lingua franca u EU unatoč činjenici da ga niti jedna država članica ne koristi kao službeni. Irska je izabrala irski, a Malta malteški unatoč raširenom korištenju engleskog u obje države.

Tako bi nakon Brexita u EU bilo samo pet milijuna ljudi kojima je engleski materinji jezik, što je manje od jedan posto ukupnog stanovništva.

Prelazak na američki spelling sustav?

SVE VIŠE KORISNIKA NE GOVORI ENGLESKI: Koliko jezika neke od najvećih web-stranica poznaju?

Dok u Francuskoj političari i ljevice i desnice vide Brexit kao priliku da pojačaju globalni status francuskog jezika, teško je da bi brojne druge države bile spremne prebaciti se na francuski kao sekundarni jezik, posebno ako se u obzir uzme globalna raširenost engleskog te vrijeme i novac utrošeni u učenje istog.

Ali bez originalnih govornika engleskog iz Britanije koji bi pazili na lingvistička pravila, euro-engleski bi mogao početi razvijati vlastita.

"Lako je moguće da se spelling sustav američkog engleskog prihvati kao korisniji. Činjenica da oko 70% originalnih govornika engleskog jezika koristi upravo taj način, koji uostalom dominira i internetom, dodatno jača tvrdnje kako bi se trebao promijeniti i u Europi", objasnio je dr. Modiano.

Euro-engleski mogao bi pružiti svojim korisnicima "osjećaj identiteta", uz ostale koristi, koje su "istovremeno logične i dobrodošle."

"Činom priznanja validnosti euro-engleskog", izjavio je dr. Modiano, "Oslobađamo europske korisnike engleskog kao sekundarnog jezika tiranije standardnog engleskog."