Nekadašnjem islamističkome borcu Imadu Al Misriju, poznatijem kao Abu Hamza, koji se s drugim mudžahedinima borio na strani bošnjačke Armije BiH za vrijeme rata, vlasti te zemlje morat će isplatiti 9000 eura, odlučio je Suda za ljudska prava u Strasbourgu ocjenjujući da je nezakonito dvije godine držan u ekstradicijskome pritvoru jer su ga vlasti ocijenile prijetnjom sigurnosti te zemlje.
Kako su objavili mediji BiH pozivajući se na presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu, BiH je zadržavanjem u pritvoru Abu Hamze u razdoblju od 2014. do 2016. godine prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Pojašnjava se kako se radi o povredi pravo na slobodu i sigurnost.
"Sud je zaključio da Bosna i Hercegovina treba podnositelju zahtjeva isplatiti 9000 eura u odnosu na nematerijalnu štetu", stoji u presudi Europskog suda za ljudska prava.
Brojni zločini za vrijete rata: Obredna klanja zarobljenih Hrvata i Srba
Abu Hamza je zajedno s drugim mudžahedinima tijekom rata stigao u BiH boriti se na strani bošnjačke Armije BiH. Tijekom rata bio je neformalni glasnogovornik postrojbe 'El mudžahid' koju su činili radikalni islamisti i koja se borila u sklopu 7. Muslimanske brigade Armije BiH sa sjedištem u Zenici. Njezini pripadnici počinili su brojne zločine za vrijeme rata uključujući i obredna klanja žrtava, zarobljenih Hrvata i Srba.
Potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma o prekidu rata u BiH bošnjačka strana se obvezala deportirati sve strane borce. Dio ih je napustio BiH, no značajan broj dobio je državljanstva zbog ratnih zasluga.
Državljanstvo BiH Abu Hamza je dobio 1994. god., a 2001. Federacija Bosne i Hercegovine mu ga je prvi put oduzela kada je zatražio novu putovnicu. Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 2006. uvažio Abu Hamzinu žalbu i potvrdio njegove navode o stečenom državljanstvu, da bi mu sljedeće godine vlasti BiH drugi put oduzele državljanstvo bez prava na žalbu.
Procijenili da je prijetnja sigurnosti: Ni jedna država ga nije htjela preuzeti
Vlasti su procijenile kako predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti BiH te je smješten u Imigracijski centar kod Sarajeva uz kojemu je proveo više godina. U međuvremenu je BiH kontaktirala 38 zemalja s ciljem da ga se prebaci u treću zemlju, ali su sve države odbile takav zahtjev vlasti BiH.
Potkraj 2016. godine pušten je iz pritvora nakon čega je tužio BiH Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
