U svom posljednjem gafu američki je predsjednik Joe Biden, bilo intencionalno ili ne, napravio korak prema ozbiljnoj ugrozi odnosa SAD-a i Kine i napora da se ublaži utjecaj Pekinga u Pacifičkoj regiji.
Biden je tijekom brifinga za novinare u ponedjeljak u Tokiju rekao da će američka vojska intervenirati kako bi obranila Tajvan u slučaju bilo kakvog napada iz Kine, što poprilično odudara od dugogodišnje politike "strateške dvosmislenosti" SAD-a.
Na zamolbu novinara da pojasni hoće li se SAD vojno uključiti u obranu Tajvana, što nisu učinile čak ni u Ukrajini, Biden je nedvosmisleno odgovorio: "Da. To je obveza koju smo preuzeli. To je teret koji je sve snažniji."
"Slažemo se s politikom jedne Kine, potpisali smo je kao i sve prateće sporazume sklopljene od tada. Ali ideja da se može uzeti silom, samo uzeti silom, jednostavno nije – jednostavno nije primjerena. To će dislocirati cijelu regiju i biti još jedna akcija slična onome što se dogodilo u Ukrajini ", dodao je Biden.
Odstupanje od 'Politike jedne Kine'
"Politika jedne Kine" načelo je koje je SAD prihvatio još 1979. i čini okosnicu odnosa s Pekingom. Radi se o diplomatskom priznanju samo jedne kineske vlade. Prema toj politici, SAD priznaje i ima formalne veze s Narodnom Republikom Kinom, a ne s Republikom Kinom odnosno otokom Tajvanom, koji Kina vidi kao odcijepljenu pokrajinu koja će se jednog dana ponovno ujediniti s kopnom.
Na Bidenove je izjave brzo reagirala glasnogovornica Bijele kuće, koja je pojasnila da je on ustvari stao uz "politiku jedne Kine" kao i uz svoju obvezu prema Zakonu o odnosima s Tajvanom, prema kojem SAD Tajvanu trebaju pružiti vojna sredstva u slučaju invazije. Radi se o dogovoru prema kojem bi vojna pomoć SAD-a bila identična onoj koju trenutno pružaju Ukrajini, no nipošto ne uključuje slanje američkih trupa na teritorij Tajvana, jer bi to značilo izravan sukob s Kinom i oštar zaokret u trenutnoj politici prema Kini.
Otkako je preuzeo dužnost, Biden je u više navrata davao izjave o Tajvanu koje su bile u dijametralnoj suprotnosti s diplomatskim stanjem SAD-a i Pekinga. Njegov je tim samo prošle godine morao gasiti vatru i objašnjavati što je predsjednik 'zapravo' htio reći o Tajvanu u najmanje četiri navrata, uključujući njegov opis otoka kao "nezavisnog" – što je u Pekingu crveni alarm koji zove na invaziju.
Njegovi komentari u ponedjeljak bili su posebno upečatljivi, s obzirom na to da je u tijeku bio njegov prvi posjet Aziji. Američka politika "strateške dvosmislenosti" o Tajvanu, koju je Biden više puta podržao, ima za cilj minimizirati rizik od izravnog sukoba s Kinom, zbog čega Bidenovi tajvanski gafovi nose rizik ozbiljnih posljedica.
Upozorenja iz Pekinga
"Zabrinutost u Pekingu oko američke politike prema Tajvanu već je vrlo visoka, a ova epizoda dodatno će je pojačati, pogotovo jer je to rečeno u Tokiju", rekla je Bonnie Glaser, programska direktorica za Aziju u njemačkom Marshall fondu SAD-a, za Bloomberg.
"Iako je Bidenova namjera možda bila odvratiti kineski napad na Tajvan, njegove poruke su zbunjujuće i mogu potkopati tu namjeru", dodala je Glaser.
Očekivano, Bidenovi su komentari izazvali oštre reakcije Pekinga. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin u ponedjeljak je rekao da bi se SAD trebale suzdržati od slanja pogrešne poruke "kako bi izbjegli nanošenje ozbiljne štete bilateralnim odnosima".
"O pitanjima koja se tiču temeljnih interesa Kine, uključujući njezin suverenitet i teritorijalni integritet, nema mjesta za kompromis ili ustupke", rekao je Wang, a prenosi Bloomberg.
Yang Jiechi, najviši diplomat Pekinga, prošlog je tjedna izdao slično upozorenje savjetniku za nacionalnu sigurnost Jakeu Sullivanu.
"Ako američka strana inzistira igrati na kartu Tajvana i nastavljati pogrešnim putem, sigurno će dovesti do opasne situacije", upozorio je Jiechi.
