Članica britanskog Doma lordova, barunica Arminka Helić, iznijela je svoj stav o eventualnim promjenama Izbornog zakona u BiH. Helić je u autorskom tekstu za Britanski istraživački centar za obranu i sigurnost navela da bi nametanje izbornog zakona u BiH, na način na koji je bilo prikazano u dokumentima koji su se nedavno pojavili u bosanskim medijima donijelo monopol na svim pozicijama bosanskih Hrvata u parlamentima i vladama na svim nivoima.
Baronesa je naglasila kako je lažan argument kojeg iznose hrvatska vlada i Dragan Čović.
"Hrvati u BiH su činili 15,4 posto stanovništva na posljednjem popisu. Na nacionalnim izborima 2018. HDZ, odnosno jedna (ne jedina) hrvatska stranka, osvojila je 9,05 posto glasova. Ipak, na gotovo svim nivoima vlasti, HDZ kontrolira znatno više političkih predstavnika nego što bi taj udio glasova sugerirao. HDZ imenuje 30 posto bh. ministara, ima 12 posto zastupnika u Zastupničkom domu i 27 posto delegata u Domu naroda PS BiH. Povrh toga ima i drugih hrvatskih predstavnika, ali kako su politički konkurenti Čoviću, on ih ne priznaje", napisala je Helić.
Kako je navela, ''lažnost Čovićeve tvrdnje da je zabrinut za hrvatsku zastupljenost postaje očigledna kada shvatite da se HDZ nikada ne brine za Hrvate u bh. entitetu RS, jedinu grupu Hrvata u BiH koja nema priliku glasati za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.''
"Oni nemaju ključ izbora i moći, pa se čini da Čović za njih nema nikakvog interesa. Da je navodnim prijateljima BiH, bilo u Hrvatskoj, EU, Velikoj Britaniji ili SAD-u zaista stalo do zemlje, oni bi podržali proces zasnovan na odgovornosti, demokraciji, toleranciji i ljudskim pravima, a ne nove zakone koji bi ga dodatno otežali'', piše članica britanskog Doma lordova.
Helić je naglasila da je Čovićevo manevriranje možda i za očekivati od čovjeka koji se godinama bavi osobnim ambicijama. Pita se kako je uspio dobiti podršku SAD-a i Zapada.
"Dio odgovora leži u dosljednom lobiranju Zagreba, posebno u Washingtonu, u svakoj prilici posljednjih godina. Hrvatska vlada se pokazala vještom u iskorištavanju svoje pozicije unutar EU u korist svojih saveznika bosanskih Hrvata. Uspješno je uvjerio neke u EU i SAD-u da fokusiraju napore izborne reforme u BiH na konstitutivne narode, a ne na principe jednakosti. Hrvatski premijer Andrej Plenković i hrvatski predsjednik Zoran Milanović podržali su ranije ove godine pozive da se listopadski izbori odgode dok ne postoji izborni sistem povoljan za HDZ. Hrvatska je također ubacila referencu na tri konstitutivna naroda u najnoviji strateški kompas EU, usprkos protestima nekih drugih europskih zemalja, potvrđujući prevagu ovih grupa nad pojedincima i istiskujući druge identitete. Navodno je, a možda i najšokantnije od svega, hrvatski predsjednik čak zaprijetio da će staviti veto na pristupanje Švedske i Finske NATO-u ako se ne provede izborna reforma u BiH koja je povoljna za HDZ", ističe barunica.
Za Helić "ovo je izdaja obećanja hrvatskih dužnosnika prije deset godina da će biti dobar susjed, i izdaja ideja i vrijednosti u srcu EU." I sve dozvoljeno, prema njenom mišljenju pruža veliko zadovoljstvo Vladimiru Putinu.
