Naime, od 2008. godine, kada je započela aktualna kriza hrane, bankama se prebacuje da špekulacijama još više dižu cijene namirnica. Mada među ekonomistima ne postoji jedinstveno mišljenje o tome u kojoj mjeri špekulacije utječu na cijenu hrane, nesumnjivo je da taj negativan utjecaj postoji.
Po mišljenju Rafeale Schneidera, stručnjaka iz njemačke nevladine organizacije Foodwatch, "oko 15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija". Posao špekulanata je pravno gledano sasvim legalan: kao i svi trgovci pokušavaju po što nižoj cijeni kupiti neku robu i po što višoj ju potom prodati. No, špekulacije prehrambenim sirovinama imaju i jednu drugu dimenziju: dizanjem cijene hrane oni potiču pojavu gladi širom svjeta, jer siromašni sebi više ne mogu priuštiti ni osnovne živežne namirnice. To prelazi granice običnog poslovanja i ulazi u sferu moralnog djelovanja, piše Deutsche Welle.
Napravili pohvalan potez, slijedile ih još dvije banke
Upravo zbog te moralne dimenzije je njemačka Commerzbank odlučila obustaviti do daljnjeg špekulacije cijenama životnih namirnica. Odluku je pozdravila njemačka nevladina organizacija Foodwatch te istakla da bi i druge banke trebale slijediti njen primjer. No, unatoč pohvali Commerzbanci, odgovorni nisu bili spremni za razgovor s novinarima!
"U interesu je banke očito da ne preplaši svoje mušterije, koje i nadalje žele investirati na tom polju. Zato banka tu svoju odluku ne ističa u javnosti. Ali u našem interesu je da navedemo primjere u kojima se banke opraštaju od jedne poslovne oblasti iz preventivnih razloga", objasnio je razloge šutnje Martin Ricker iz Foodwatcha.
Šutnji unatoč, u međuvremenu su i njemačke Dekabank i Landesbank Baden-Württenberg zabranile financijske investicije na bazi osnovnih životnih namirnica. Nadajmo se da će njihov primjer slijediti i ostale financijske institucije.
