Tražitelji azila, pored svih nevolja koje su ih snašle, u Njemačkoj se suočavaju s bezbroj problema. Postupak je gotovo uvijek identičan: ispuniti zahtjev i onda nekako kratiti dugo vrijeme koje je njemačkim službama potrebno za obradu zahtjeva. Od oko 130 tisuća osoba koje su u Njemačkoj uputile zahtjev za azilom, samo oko 3,7 posto njih bilo što radi - a tek svaki stoti radi puno radno vrijeme. Ne zato jer oni to ne žele - nego zato jer ne smiju, barem ne prvih dvanaest mjeseci. Nakon toga im se može dodijeliti radna dozvola, može - ali i ne mora. Nova smjernica Europske unije s kojom se složilo svih 27 zemalja će nešto promijeniti: već nakon "samo" devet mjeseci će smjeti potražiti radno mjesto.
Azil ne znači pečalbu
Ovo novo pravilo je kompromis i osobito je Njemačka ustrajala u svom pravilu da azilanti prve godine moraju živjeti samo od vrlo skromnog džeparca kojeg dobivaju. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova obrazlaže taj rok od 12 mjeseci željom da se azilantima onemogući da samo zbog želje za zapošljavanjem uopće i zatraže azil. Tih devet mjeseci je stoga kompromis na kojeg je i Berlin bio spreman pristati, piše Deutsche Welle.
Čekanje, čekanje, čekanje na 'papire'
No, i u Njemačkoj se čuju kritike na takvu politiku. Ne samo da se tražitelje azila tako sili da žive u ne baš ugodnim centrima za smještaj uz džeparac od kojeg si jedva mogu što priuštiti, nego su te osobe u to vrijeme potpuno isključene iz njemačkog društva.
Azilanti nisu konkurencija
Bernd Mesović iz nevladine udruge Pro Asyl ne razumije argumente njemačkih službi. Podsjeća da tražitelji azila tek rijetko biraju zemlju po mogućnosti zapošljavanja, nego po praktičnom pitanju kamo se uopće može otići i možda zato jer imaju nekoga u toj zemlji. Bojazan kako će te osobe "krasti" radna mjesta Nijemcima je gotovo apsurdan, tvrdi Mesović. Ističe da oni rijetko imaju ikakve kvalifikacije, a ako čak i imaju, onda se one u pravilu ne priznaju u Njemačkoj.
Mesović utoliko procjenjuje da će za tražitelje azila u Njemačkoj uglavnom sve ostati po starom. Teoretski, njemačkim službama treba prosječno šest mjeseci da obrade nečiji zahtjev za azilom, ali taj postupak se može vući i godinama. Zato azilanti i dalje moraju vježbati svoje strpljenje, jer ni Europska unija nije baš poznata po svojoj brzini.
