Nakon što su se dva šumska požara spojila u "masivni inferno" na jugoistoku Australije, stručnjaci su upozorili da su neke vrste vjerojatno već izumrijele. „Megavatra“ koja je zahvatila gotovo 1,5 milijuna hektara u Novom Južnom Walesu i Viktoriji nastala je kada su udari munja i plamenovi pod utjecajem jakih vjetrova izazvali nove buktinje, piše The Independent.
To je samo jedan od 135 požara koji su ubili najmanje 28 ljudi te prema procjenama oko milijardu životinja. Pritom su oštetili ili potpuno uništili gotovo 3000 domova od rujna.
Vatrogasci su se borili protiv ovog pakla dok je ovaj tjedan procurilo izvješće o izvanrednoj situaciji vladi Victorije koje je upozorilo da će neke vrste vjerojatno izumrijeti. I britanski je znanstvenik predvidio da bi se broj ubijenih životinja mogao brojiti u bilijunima, što je puno više od procijenjenih pola ili jedne milijarde.
Puni učinak požara tek će se vidjeti
Prof. Ben Garrod, evolucijski biolog sa Sveučilišta u Istočnoj Angliji, izjavio je: "Uz gubitak staništa, smanjenu dostupnost hrane i moguće povećanje grabežljivaca, puni učinak ovih požara neće se osjetiti mjesecima ili godinama koje dolaze, ali sigurno će uzrokovati izumiranje nekih od najslavnijih, krhkih i najljepših žitelja Australije. "
Rekao je da je stvar rasprave oko toga je li pogođeno pola milijarde ili milijardu životinja, ali "do trenutka kada uključimo beskralježnjake, kao i sisavce, gmizavace, vodozemce i ptice, ukupan će broj biti u bilijunima". Australija je dom oko 80 posto sisavaca koji se ne mogu pronaći nigdje drugdje na Zemlji.
"Ako sada svjedočimo ovoj razini smrti, razaranja i gubitka, kako će izgledati naš planet kada globalne temperature porastu za još dva ili tri stupnja Celzija? Moramo djelovati kao međunarodna zajednica, a ako ne sada, kada?", upitao se.
Jačanje borbe protiv klimatskih promjena
Istovremeno, najprestižnija znanstvena organizacija u Australiji pozvala je Scotta Morrisona, premijera te zemlje, da napravi više toga u borbi protiv klimatske krize koju su izazvali ljudi. Australska akademija znanosti izjavila je da bi vlada trebala izraditi dugoročne planove za opasniju budućnost kako bi se učinkovitije borili protiv ekstremnih vremenskih uvjeta.
Predsjednik Akademije, John Shine, rekao je u izjavi: "Akademija je odlučna da se odgovor na požare mora proširiti izvan neposredne i suštinske potrebe obnove i oporavka. Australija mora poduzeti jače mjere kao svoj dio globalne obveze ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 C iznad dugoročnog prosjeka kako bi se smanjili najgori utjecaji klimatskih promjena."
Međutim, Morrison je nastavio odbacivati kritike vladinih klimatskih politika, rekavši da koristi "uravnotežen" pristup. „Mi i dalje pažljivo razmatramo naše politike te shvaćamo da ne želimo ciljeve koji znače uništavanje radnih mjesta i uništavanje gospodarstva, što neće promijeniti činjenicu da je došlo do velikih požara ili bilo čega sličnog. u Australiji, "rekao je za radio postau 2GB.
Opasne kiše
Prema izvješću o hitnim slučajevima koje je procurilo, a koje je upozorilo da su neke vrste vjerojatno već izumrijele, navodi se da je ubijeno oko četvrtine populacije sove (vrste tyto), a gotovo cijelo viktorijsko stanište papige je uništeno. Više od 40 posto viktorijskih staništa sove, dijamantnog pitona i klokana također je uništeno. Moguće je da je i biljka "lastreopsis dekompozita" izumrijela u državi.
Također se tvrdi da se dogodio masovni pomor koala i letećih lisica, ali australiske vlasti nadaju se da će ovaj tjedan manje intenzivni uvjeti pomoći u smanjenju uništenja. U međuvremenu, znanstvenici se boje da kada padne kiša, moglo bi doći do ugrožavanja zalihe vode u gradovima i ubiti još više divljih životinja ispiranjem izgorenih krhotina u rijeke, piše The Independent.
