Za veliko iznenađenje na izborima za Bundestag se pobrinuo nepoznati birač. I ponovno očitao lekciju demoskopima. Jer stručnjaci za političko raspoloženje u zemlji su stalno Angelu Merkel vidjeli s oko 40 posto glasova, a njen CDU je na kraju ostvario najlošiji izborni rezultat od 1949. Tako je zvučalo gotovo prkosno kada je savezna kancelarka u svojoj prvoj reakciji konstatirala: "Protiv nas ne može biti formirana niti jedna vlada".
Unija je svoje glasove prepustila FDP-u, ali i AfD-u. Problem se nalazio i u tome što CDU i CSU nisu uspjeli mobilizirati dovoljno mladih birača, a na gubitke je utjecao i katastrofalni rezultat CSU-a u Bavarskoj koji je osvojio više od 10 posto manje glasova nego 2013.
Još jedan rekordno loš rezultat SPD-a Angeli Merkel zatvara put prema jednoj od mogućih koalicija. Vodstvo socijaldemokrata je vrlo brzo nakon što su prognoze objavljene najavilo da će izaći iz velike koalicije, piše danas Deutsche welle.
Matematički ostaje još opcija koalicije zvane "Jamajka" - CDU/CSU (crni), FDP (žuti) i Zeleni za što će pregovori biti dugi i mukotrpni.
Njemački parlament će se prvi put nakon više 60 godina sastojati od šest klubova zastupnika. Dva velika, Unija i SPD su zabilježili velike gubitke, četiri male stranke imaju se pravo osjećati kao izborni pobjednici jer se svi mogu pohvaliti s dobicima. Ali najviše razloga ima AfD - on će s oko 13 posto biti uvjerljivo treća najjača stranka u Bundestagu. Dvoznamenkasti rezultat je ostvario i FDP koji na prošlim izborima nije uspio prijeći izborni prag.
HRVAT IZ NJEMAČKOG SPD-a O IZBORNOM KRAHU: ‘Presudili su nam i izbori u Francuskoj’
Stranka ljevice je s devet posto ostvarila svoj cilj, a Zeleni su s nešto malo više glasova ostvarili bolji rezultat nego što su smatrali mogućim. Ali sve ove tri stranke su uvjerljivo iza AfD-a. Tako se čini, s obzirom na veliku izlaznost i veliki pad Unije, da su birači političarima jasno poručili da su vremena velikih koalicija očito završena, a uspjeh AfD-a pokazuje kako velike koalicije jačaju stranke s ruba političkog spektra.
Kažnjavanje crno-crvene koalicije pokazuje da su građani unatoč cvatućem gospodarstvu i niskoj stopi nezaposlenosti nezadovoljni vodstvom na drugim političkim poljima kao što su politika izbjeglicama i mirovinama.
AfD je, pak, nakon gotovo svih pokrajinskih parlamenata ušao i u Bundestag, a 60 posto onih koji su za njih glasovali tvrde da su to učinili iz protesta prema drugima. Oni koji su ih birali iz uvjerenja su u manjini. Glavni kandidat AfD-a Alexander Gauland je najavio da će "goniti" vladu Angele Merkel.
