Posljednji krug pregovora o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine u Bruxellesu okončana je neuspjehom i bez dogovora. I dok obje strane, po već ustaljenom običaju, prebacuju loptu na drugu stranu, europski analitičari se pitaju je li ovo, zapravo, najveći neuspjeh europskih posrednika?
Parizer diplomacija na Balkanu
U regiji Balkana posljednjih mjeseci dominiraju vijesti o povećanju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i one o utjecaju krize u Ukrajini na sve više Rusa i Ukrajinaca koji stižu u bivše zemlje SFRJ. Procjenjuje se da je samo u Beogradu do sada otvoreno više od 5000 ruskih kompanija, najviše iz IT sektora i tehnologije, dok ih je u Crnoj Gori otvoreno oko 250, a u Sjevernoj Makedoniji dvjestotinjak.
I dok se srbijanski predsjednik i hrvatski premijer međusobno 'kopiraju' u smanjivanju cijena voća, povrća i suhomesnatih proizvoda, europski mediji pišu da je "Europska unija u potpunosti okrenula leđa Balkanu". Suočena s krizom u Ukrajini, briselska administracija je "sebično" počela gledati svoje interese, prvenstveno kako zaobići sankcije i ipak doći do jeftinih energenata iz Rusije i Bjelorusije. Europski gospodarstvenici proteklih su desetljeća navikli ubirati velike profite upravo zahvaljujući jeftinom plinu i nafti, pa se sigurno neće odreći toga ma koliko ukrajinska situacija bila složena.
S druge strane, balkanske zemlje kandidatkinje za ulazak u EU čekat će još niz godina, ne na ulazak, već na odluku Bruxellesa - kada će i hoće li proširenja uopće biti. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je prije desetak dana da je "budućnost Ukrajine svakako unutar naše Unije, budućnost zapadnog Balkana je svakako u našoj Uniji, budućnost Moldavije je u našoj Uniji". "Znam koliko je perspektiva EU-a važna i za veliki broj ljudi u Gruziji", dodala je.
Ovo djeluje kao popis lijepih želja, budući da Gruzija i Moldavija još nisu ni započele ikakve reforme ka Uniji.
Nema želje za rješavanjem krize na Kosovu
U ovako 'zauzetom' Bruxellesu nije bilo mnogo želje za rješavanjem krize na Kosovu. Beogradski predstavnici bili su čak i spremni na ustupke, ali je sada Priština, vjerojatno imajući 'mig' State Departmenta, odbila sve prijedloge. Većina europskih analitičara slaže se da će 2024. godina biti veoma turbulentna u svijetu, prije svega zbog izbora u SAD-u, predsjedničkih izbora u Rusiji, neizvjesnosti oko sukoba u Ukrajini te krize između Kine i Tajvana.
U takvoj međunarodnoj situaciji, Kosovo sigurno neće biti među prioritetima međunarodne zajednice, ako uopće i bude na toj listi. I Srbiju čekaju lokalni, pokrajinski, a po najavama predsjednika Aleksandra Vučića, i novi parlamentarni izbori pa će situacija na Kosovu vjerojatno čekati 2025. godinu i novu američku administraciju.
Nije tajna da mnogi balkanski lideri, poput Vučića, Viktora Orbana i Milorada Dodika preferiraju povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Tako su pogledi balkanskih predsjedništava jednim okom uprti prema Bruxellesu, a drugim prema Bijeloj Kući. Na kraju krajeva, to su i najveći gospodarski partneri, tamo se najviše izvozi, a građani najviše idu u EU i SAD na privremeni rad.
Hoće li se Trump vratiti i možda napraviti novi New deal za Balkan, saznat ćemo uskoro. Na Balkanu par godina nikada nije dugo vremena.
POGLEDAJTE VIDEO: Trump ne odustaje. ponovno se kandidira za predsjednika SAD-a: 'Pokušava izbjeći zatvor'
