"Naš prijedlog je temelj koji će omogućiti Europskoj uniji da kroz dostupna rješenja poveća svoju energetsku sigurnost i inovativne kapacitete kako bi si osigurala budućnost. Prijedlog je i ambiciozan i realan", izjavio je povjerenik za energetiku Guenther Oettinger.
"Želimo uputiti dobar signal tržištu i potaknuti investicije u tehnologije koje štede energiju u interesu poduzeća, potrošača i okoliša", dodao je povjerenik na konferenciji za novinare.
EU je ranije zacrtala ciljeve da do 2020. godine postigne uštede energije od 20 posto. Prema sadašnjim procjenama EU bi 2020. mogla postići 18 do 19 posto ušteda, iako i cilj od 20 posto ostaje dostižan pod uvjetom da sve zemlje članice provedu sve elemente već donesenih zakona.
Kolegij povjerenika u srijedu se jednoglasno složio da se cilj do 2030. godine utvrdi na 30 posto, umjesto ranije razmatranih 25 posto.
Povjerenica zadužena za borbu protiv klimatskih promjena Connie Hedegaard istaknula je da ovo dobra vijest za klimu, a loša vijest za ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"To je jako dobra vijest za klimu. Također je dobra vijest za investitore i vrlo dobra vijest za energetsku sigurnost Europe i njezinu neovisnost, a to znači da to nije dobra vijest za Putina", rekla je povjerenica.
S ovim prijedlogom zaokružen je klimatsko-energetski prijedlog paketa za razdoblje od 2030., koji predviđa tri cilja: smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40 posto; povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 27 posto i 30 posto uštede energije.
Oko utvrđivanja ciljeva u uštedi energije nije lako postići konsenzus unutar EU-a jer to zahtijeva velike investicije, poput renoviranja zgrada kako bi se što manje rasipala energija.
O predloženim ciljevima raspravljat će čelnici država članica na summitu u listopadu. Također će trebati odlučiti hoće li utvrđeni ciljevi biti obvezujući ili će biti samo preporuka.
S druge strane, ekološke udruge ocijenile su ovaj prijedlog nedovljno ambicioznim, a neke traže da se cilj ušteda utvrdi na 40 posto.
