Kvaliteta zraka u gradskim središtima u Bosni i Hercegovini dramatično je pogoršana s prvim danima prosinca, a Sarajevo je, prema nekim parametrima, proteklog vikenda dospjelo na vrh popisa gradova s najvećim onečišćenjem na svijetu.
Prema podacima dostupnim s mjerne postaje što ju je u središtu Sarajeva postavilo veleposlanstvo SAD-a u BiH, indeks kvalitete zraka u tom gradu u nedjelju je bio veći od 300, što predstavlja stanje uzbune, odnosno najveće moguće opasnosti po zdravlje stanovništva.
U ponedjeljak je taj indeks bio na brojci 261, što je oznaka za stanje zraka koje je "veoma nezdravo".
Mjerna postaja u veleposlanstvu SAD-a u Sarajevu kvalitetu zraka mjeri po standardima Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA).
Grad s najvećom zagađenošću zraka
Upravo je ta agencija na svojoj internetskoj stranici u nedjelju i ponedjeljak objavila kako je, prema njihovim mjerenjima, Sarajevo trenutačno grad s najvećom zagađenošću zraka na svijetu.
Prema njihovoj ljestvici, koja podrazumijeva kumulativnu analizu sadržaja onečišćujućih tvari u zraku poput čestica prašine, ugljičnog monoksida i sumpornog dioksida, kvaliteta zraka smatra se zdravom isključivo ako je ispod indeksa 50, a sve iznad toga sadrži manji ili veći rizik za zdravlje uz preporučene mjere opreza i zaštite.
Indeks oznake od 300 do 500, zone u kojoj je u nedjelju bilo i Sarajevo, predstavlja opasnost po sve kategorije stanovništva.
Tek u ponedjeljak reagirali su iz Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH potvrdivši ono što je svima danima vidljivo, odnosno visoku razinu onečišćujućih tvari u zraku u svim gradovima u kojima oni provode mjerenja.
"Došlo je do prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti koncentracija za lebdeće čestice ( PM2.5/ PM10), a u Živinicama i Zenici i prekoračenja graničnih vrijednosti za sumporni dioksid. U Sarajevu su prekoračene i propisane vrijednosti za ugljični monoksid", stoji u priopćenju.
Alarmantni podaci
Najviše koncentracije lebdećih čestica prašine su zabilježene u Sarajevu, gdje su dnevni prosjeci, kako je navedeno, bili 4-5 puta viši od propisanih iznosa.
Dopuštena vrijednost čestica prašine je 50 mikrograma po prostornom metru, a na mjernoj postaji kod sarajevske Vijećnice bila je čak 269 mikrograma.
Ugljični monoksid je iznosio 6,5 miligrama tijekom 24 sata, a dopušteno je pet.
U Tuzli, Zenici i Kaknju razina onečišćenja lebdećim česticama prašine bila nešto niža nego u Sarajevu, ali 3-4 puta viša od propisanih vrijednosti.
Nema naznaka kako će se postojeće stanje, opasno za zdravlje stanovništva, uskoro promijeniti jer se, sukladno vremenskoj prognozi, i idućih dana očekuje zadržavanje visokih koncentracija onečišćujućih materija u zraku i očekivana su svakodnevna prekoračenja propisanih vrijednosti koncentracija u cijelom prostoru kotlinske i dolinske Bosne.
Iz FHMZ-a su istaknuli kako su za provedbu mjera za sprječavanje prekomjernog onečišćenja zraka zadužene županijska i općinske vlasti.
Industrijski pogoni
Onečišćenje u Tuzli, Zenici i Kaknju uglavnom je rezultat rada industrijskih pogona, no u Sarajevu je to problem koji je vezan prije svega za golemi promet starih i slabo održavanih vozila, kao i za sve masovniju uporabu krutih goriva za zagrijavanje stanova i kuća.
Zbog lošeg životnog standarda tisuće kućanstava su u godinama nakon rata prestala koristiti prirodni plin kao energent te umjesto njega koriste najčešće jeftini ugljen loše kvalitete, koji sadrži veliku količinu sumpora.
