Nakon što je u samoubilačkom napadu u Kabulu poginulo najmanje 170 ljudi, uključujući 13 američkih vojnika i 28 talibana, odgovorni za napad, teroristička supina IS-K postala je zajednička točka Amerike i talibana, a SAD će sada dati odgovor na složeno pitanje - je li neprijatelj njenih neprijatelja ustvari njen prijatelj, budući da je postalo kristalno jasno da u Afganistanu raste opasnost od terorizma.
Američki predsjednik Joe Biden nakon napada u četvrtak ekstremističkoj skupini IS-K poručio je kako će se osvetiti, ali pojasnio je i zašto Amerika u evakuaciji surađuje s talibanima. "U interesu je talibana da IS-K dalje ne metastazira. Nije to pitanje povjerenja, to je stvar obostranog osobnog interesa", rekao je američki predsjednik odgovarajući na pitanje zašto se američka vojska u osiguranju zračne luke oslanja na svog protivnika.
Na pitanje hoće li se američko-talibanska suradnja nastaviti nakon evakuacije, Bijela kuća je rekla da "ne želi govoriti unaprijed".
Neugodna situacija za Ameriku i talibane
Ipak, i za Ameriku i za talibane situacija je neugodna, piše Blic. Obje strane žele spriječiti da se Afganistan pretvori u prostor gdje će se izučavati borci Islamske države kako bi planirali globalne terorističke napade. No, smatraju i da je međusobna suradnja po tom pitanju politički neukusna, ako ne i nemoguća.
Zbog ponašanja prema ženama i političkim protivnicima, Amerika je pozvala na talibansku diplomatsku izolaciju i financijske sankcije, što samo slabi talibane i potiče suparničke islamske ekstremiste. Time se potkopava Bidenova tvrdnja da je Amerika ispunila svoju misiju iskorjenjivanja terorizma u Afganistanu.
Istodobno se talibani suočavaju s teškom dilemom. Zbog stabilizacije zemlje žele dobre odnose s međunarodnom zajednicom, a suradnja s Amerikom u borbi protiv Islamske države bi pak mogla mnoge borce navesti da se pridruže nasilnim ekstremističkim skupinama.
"Situacija je teška za talibane. Što će reći onima koji su izgubili živote u borbi protiv Amerikanaca? Ne žele nikakvo američko prisustvo. Dakle, u određenom smo se smislu vratili na početak", rekao je Kabir Taneja, autor knjige "Opasnost ISIS -a: Najstrašnija teroristička skupina na svijetu i njezina sjena nad južnom Azijom".
Ideološki jaz
Iako se radi o dvjema radikalnim grupacijama, razlikuju se po ideološkom pitanju, ali i strategiji. IS-K, ili "Islamska država Khorasan", osnovana je u istočnom Afganistanu 2015. godine kao ogranak skupine koja je okupirala velike dijelove Sirije i Iraka kako bi uspostavila takozvani "kalifat". IS-K zakleti je neprijatelj talibana, a te su se dvije grupe sukobile nekoliko puta.
Dok je tako afganistanskim talibanima fokus na Afganistanu, IS-K u nekoliko je navrata pokazivao želju za napadom na zapadne sile. Ipak, njihov je krajnji cilj kalifat koji se proteže diljem islamskog svijeta, odnosno jedna islamska nacija.
Osim što talibane smatraju "otpadnicima", IS-K smatra ih i nacionalistima zbog njihove relativne umjerenosti i pregovora sa Zapadom. Talibani pak nikada nisu prikrivali svoje vjerovanje u nacionalnu državu. Također, talibani izravno nikad nisu bili povezani s ikojim terorističkim napadom izvan Afganistana, niti traže uspostavu kalifata. Oni su se borili za "Emirat Afganistan", manje ambiciozan prijedlog od jedne islamske velesile koju traži ISIS.
'Izdaja džihadističkih ciljeva'
IS-K grupa je koja je odgovorna za neke od najsmrtonosnijih napada u Afganistanu posljednjih godina. Primjerice, napad na ženske škole, bolnice, pa čak i rodilišta u Kabulu.
No, reakcija Islamske države na povratak talibana na vlast u Afganistanu na svojstven je način dokaz kako među njima vlada neprijateljstvo. Posebno kritiziraju sporazum o povlačenju američkih i savezničkih trupa iz Afganistana, koji su u veljači prošle godine u Dohi zaključili Washington i talibani. Talibane su zbog toga optužili za izdaju džihadističkih ciljeva.
Nakon preuzimanja vlasti 15. kolovoza talibanima je čestitalo nekoliko džihadističkih skupina, ali ne i Islamska država, koja bi mogla imati koristi od raspada afganistanske države.
