- 86. je dan ruske invazije na Ukrajini
- Ruska vojska objavila da je 'oslobodila' čeličanu Azovstal
- Zelenskij očekuje da će završna faza rata biti najkrvavija
- NY Times ima snimke za koje tvrdi da su novi dokaz da su Rusi ubijali zarobljenike
- SAD će do daljnejga zadržati svojih 100.000 vojnika u Europi
TIJEK DOGAĐANJA:
Prosvjednica s bojama ukrajinske zastave na crvenom tepihu u Cannesu
23:23 - Polugola prosvjednica obojana bojama ukrajinske zastave sklonjena je danas s crvenog tepiha u Cannesu, gdje se održava najprestižniji filmski festival na svijetu. Prosvjednica je na sebi nosila natpis ''Prestanite nas silovati'' želeći upozoriti na brojne slučajeve seksualnog nasilja nad Ukrajinkama u ratu koji tamo traje.
Sve se događalo uoči premijere filma 'Tri tisuće godina čežnje' australskog redatelja Georgea Millera. Zaštitari su brzo reagirali, umotali prosvjednicu u jaknu i odvukli je s crvenog tepiha.
Rusija: Koristimo lasersko oružje; Pentagon: Nema dokaza
22:57 - Američko Ministarstvo obrane kaže kako nema naznaka da je Rusija koristila lasersko oružje u Ukrajini. Prethodno je Kremlj priopćio da koristi lasere za napad na neprijateljske bespilotne letjelice. Obraćajući se novinarima, glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je: "Nemamo nikakvih naznaka o upotrebi lasera, barem naoružanih lasera, u Ukrajini. Ništa što bi potvrdilo o tome."
Zamjenik ruskog premijera zadužen za vojnu industriju, Jurij Borisov, rekao je ovoga tjedna da je Moskva razvila novu generaciju laserskog oružja koje će spaliti neprijateljske mete te da se prototip pod nazivom Zadira koristi u Ukrajini. O spomenutom oružju ne zna se gotovo ništa.
Kasparov i Hodorkovski na ruskoj listi 'stranih agenata'
22:49 - Šahovski velemajstor Gari Kasparov, koji uz rusko ima i hravtsko državljanstvo te bivši naftni tajkun Mihail Hodorkovski dodani su na popis pojedinaca koji djeluju kao "strani agenti" - priopćilo je rusko Ministarstvo pravosuđa. Obojica su oštri kritičari ruske vlade i Vladimira Putina. Ranije ove godine, Hodrokovski, prognani oligarh koji je svojedobno bio na čelu ruskog naftnog diva Yukosa, kazao je kako je uvjeren da Putinu "nije preostalo puno vremena". On je 2005. osuđen na devet godina zatvora nakon što je optužen za prijevaru i utaju poreza. Kasnije ga je Putin pomilovao i pušten je godinu dana prije isteka kazne.
Kasparov je, pak, nedavno izjavio kako se nada da će zbog invazije na Ukrajinu u Rusiji ojačati antikremljsko raspoloženje. "Vojni poraz u Ukrajini, socijalno-ekonomski revolt i onda ćete imati uvjete, prave uvjete, za puč u palači'', izjavio je nedavno Kasparov za CNN. Ruske vlasti tvrde da i Hodorkovskog i Kasparova financira Ukrajina.
Rusi tvrde: Predao se zapovjednik pukovnije Azov
22:33 - Nakon što je objavio da ruske snage kontroliraju čitav prostor čeličane Azovstal u Mariupolju, glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov objavio je i da se predao zapovjednik pukovnije Azov Denis Prokopenko. Navodno je iz čeličane izveden u oklopnom vozilu.
''Danas, 20. svibnja, predala se posljednja skupina od 531 militanata. Takozvani zapovjenik nacista Azov zbog mržnje stanovnika Mariupolja i njihove želje za odmazdom zbog brojnih zločina izveden je s područja čeličane specijalnim oklopnim vozilom'', rekao je Konašenkov na brifingu.
Osam ranjenih u raketiranju doma kulture
21:58 - Najmanje je osmero ljudi, među kojima dijete, ranjeno u ruskom raketnom napadu na nedavno obnovljen dom kulture u Lozovi, na istoku Ukrajine, priopćili su u petak ukrajinski dužnosnici. Predsjednik Volodimir Zelenskij je prvo objavio na Telegramu da je "ruska raketa pogodila nedavno obnovljen dom kulture. Sedam žrtava, među njima jedanaestogodišnje dijete".
No tijekom večeri guverner oblasti Oleh Sinjehubov izvijestio je o osmero ranjenih, među kojima je jedanaestogodišnjakinja i svi su ranjeni krhotinama granata.
"Nakon udara rakete buknuo je požar u domu kulture", dodao je, rekavši da je požar ugašen. Po njegovim riječima, ispaljene su tri rakete od kojih je dvije presrela ukrajinska vojska. "Obližnje zgrade su oštećene. Nema sumnje da su okupatori izravno gađali dom kulture, najveći kulturni centar na tom području s više od 1000 mjesta, dodao je Sinjehubov na Telegramu.
Zelenski je uz svoju poruku objavio snimku na kojoj se vidi snažna eksplozija u kojoj zgrada nestaje u oblaku dima.
"Okupatori su prepoznali kulturu, školstvo i humanost kao neprijatelje. I neće ih poštedjeti raketa", kritizirao je Zelenskij.
Ruska vojska: Teritorij Azovstala potpuno je oslobođen
21:04 - Ruska vojska je u petak objavila da je nakon predaje posljednjih ukrajinskih vojnika "u potpunosti oslobodila" čeličanu Azovstalj u Mariupolju na jugoistoku Ukrajine. "Prostor čeličane Azovstalj u potpunosti je oslobođen", priopćilo je rusko ministarstvo u petak.
"Od 16. svibnja predalo se 2439 nacista pukovnije Azov i ukrajinskih vojnika blokiranih u čeličani. Danas, 20. svibnja, predala se posljednja skupina od 531 borca", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.
Zapovjednik pukovnije Azov Denis Prokopenko rekao je ranije u video poruci objavljenoj u petak da su civili i teško ranjeni ukrajinski borci evakuirani iz čeličane Azovstalj u razrušenom gradu Mariupolju. Prokopenko je rekao i da su posljednji ukrajinski borci dobili od Kijeva naredbu da "prekinu s obranom grada".
"Visoko vojno zapovjedništvo dalo je naredbu da se spase životi vojnika našeg garnizona i prekine s obranom grada", dodao je Prokopenko.
Finska pivovara proizvodi pivo u čast prijave u NATO
20:57 - Jedna finska pivovara lansirala je novo pivo kako bi nazdravila kandidaturi svoje zemlje za NATO. Obiteljska pivovara Olaf Brewing, smještena je tek nekoliko desetaka kilometara od granice s Rusijom, počela je proizvoditi pivo na kojemu je logo NATO-saveza. Naziv piva je Otan olutta što na finskom znači ''Popit ću pivo''. U pitanju je igra riječi jer OTAN iz spomenutog naziva ujedno je francuska inačica kratice NATO.
"Možemo popiti pivo sada kada smo stigli ovako daleko. Vjerujem da ovo pivo prilično dobro odražava finski mentalitet da samo ostanemo mirni. Nema razloga za uzbunu", kaza je direktor pivovare Petteri Vanttinen.
Rusija obustavlja isporuku plina Finskoj
19:36 - Finska državna energetska tvrtka Gasum priopćila je danas da će Rusija od sutra zaustaviti isporuku plina Finskoj, a istu vijest potvrdio je i ruski Gazprom. To je odlučeno nakon što je Finska odbila plaćati ruski plin u rubljima, javlja BBC. Sutra i inače ističe ugovor Rusije i Finske o opskrbi plinom. Direktor finskog Gasuma kazao je da se tvrtka pripremala za ovakav razvoj situacije, s tim da plin čini tek pet posto ukupne finske potrošnje energije.
SAD će zadržati 100.000 vojnika u Europi
19:29 - Očekuje se da će SAD i u doglednoj budućnosti zadržati svojih 100.000 vojnika stacioniranih u Europi, osim ako Rusija ne eskalira sukobe te zaprijeti Švedskoj i Finskoj ili članicama NATO-a. U tom slučaju Washington bi mogao privremeno i povećati broj vojnika u Europi i otvoriti nove vojne baze, piše CNN pozivajući se na izjave američkih vojnih dužnosnika. Planovi se razmatraju nakon sastanka vojnih šefova NATO-a održanog u četvrtak u Bruxellesu.
SAD je nakon ruske invazije na Ukrajinu povećao kontigent svojih vojnih snaga u Europi s oko 60.000 na 100.000 vojnika, naročito duž istočnog krila Europe. SAD je dao i tisuće vojnika u NATO-ove snage za odgovor, koje su ovog proljeća aktivirane po prvi puta u povijesti tog vojnog saveza.
Ruski vojni analitičar otkrio što je nova meta u Ukrajini
19:23 - Nakon što je prošloga tjedna na iznenađenje sviju u programu državne televiziji iznio vrlo tmurne prognoze po ishod ruske invazije u Ukrajini, vojni analitičar i umirovljeni pukovnik ruske vojske Mihail Hodarjonok posve je promijenio priču kazavši da Rusija još nije pokazala niti desetinu svoje vojne moći. Također je rekao da će sljedeća meta u Ukrajini biti američke haubice M777 koje su nedavno isporučene ukrajinskoj vojsci.
Više pročitajte OVDJE
Kanada uvodi nove sankcije ruskim oligarsima
18:21 - Kanada će uvesti daljnje sankcije ruskim oligarsima i zabraniti uvoz i izvoz ciljane luksuzne robe iz Rusije. Nove sankcije odnose se na 14 ruskih oligarha i bliskih suradnika Vladimira Putina.
Zabrana uvoza ciljat će na rusku robu, uključujući alkoholna pića, plodove mora i neindustrijske dijamante, dok će zabrana izvoza ciljati na luksuznu robu poput obuće, luksuzne odjeće i nakita.
Kanadska vlada u priopćenju je istaknula: "Ove osobe su izravno omogućile besmisleni rat Vladimira Putina u Ukrajini i snose odgovornost za bol i patnju naroda Ukrajine."
Zelenskij: Želimo izgraditi novi najveći avion na svijetu
17:56 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenksij rekao je da Ukrajina želi izgraditi novi najveći avion na svijetu nakon što su ruske snage uništile dosad najveći Antonov An-225, piše The Kyiv Independent.
Zrakoplov, koji su konstruirali sovjetski inženjeri, nalazio se u zračnoj luci Hostomel, sjeverozapadno od Kijeva, kada ju je raketirala ruska vojska i pritom uništila divovski Antnov.
Zelenskij kaže kako želi izgraditi drugi Antonov An-225 u znak sjećanja na sve ukrajinske pilote poginule u ratu. Taj ukrajinski teretni avion bio je jedini te vrste na svijetu i korišten je na početku pandemije za premještanje medicinske opreme diljem svijeta.
Njemačka šalje Ukrajini 15 tenkova Gepard, ali ima 'kvaka'...
17:18 - Njemačka vlada obećala je još koncem travnja isporučiti Ukrajini svoje tenkove Gepard, jedne od ponajboljih u svijetu, a glasnogovornik njemačkog Ministarstva obrane danas je izjavio da će 15 Geparda biti isporučeno Ukrajini do srpnja. To je rezultat današnjeg razgovora ministrice obrane Christine Lambrecht i njezinog ukrajinskog kolege Oleksija Resnikova, javlja Bild. Uz tenkove, Ukrajini će biti isporučeno i 59.000 komada streljiva za svaki od njih.
Međutim, Bild postavlja pitanje ima li smisla isporuka spomenute količine streljiva jer dva glavna teška oružja na samo jednom Gepardu mogu ispucati čak 1100 hitaca u minuti. Drugim riječima, ukupnu isporučenu količinu streljiva Ukrajinci bi mogli ispucati za manje od sat vremena.
Bivši njemački kancelar ipak napušta upravu ruskog Rosnjefta
16:59 - Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder odlučio je napustiti mjesto u upravi najveće ruske naftne kompanije Rosnjeft. Vije st je objavila kompanija. Schröder, blizak Putinu, bio je meta žestokih kritika u Njemačkoj i Europi jer je i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu odbijao očitovati se o tome i napustiti mjesto u Rosnjeftu.
Ruska vojska gađala školu u koju se sklonilo 200 djece
16:46 - Tri osobe su ubijene nakon što su ruske snage pucale na školu u gradu Severodonjecku na istoku Ukrajine, javlja ukrajinska televizija Hromadske. Pozivajući se na izjavu čelnika regionalne državne uprave u Lugansku Serhija Hajdaja, Hromadske izvještava da se više od 200 djece sklonilo u školu kada je ruska vojska otvorila vatru. Policija sada pokušava ljude iz škole premjestiti u drugo sklonište.
Srbija se pridružila sankcijama EU protiv Bjelorusije
16:24 - Srbija se uskladila sa sankcijama koje je Europska unija uvela Bjelorusiji u travnju zbog “bjeloruske uključenosti u rusku invaziju na Ukrajinu”, javlja Ruropean Western Balkans. Riječ je o Odluci Vijeća EU donesenoj 8. travnja. Dva tjedna kasnije, 22. travnja, na web stranici Vijeća EU objavljeno je da su Srbija, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina suglasile se s ovom odlukom. Ovo je drugi put da se Srbija uskladila sa sankcijama EU vezanima uz rat u Ukrajini.
Španjolska podržava ulazak Ukrajine u EU
16:15 - Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares rekao je da njegova zemlja podržava ambiciju Ukrajine da se pridruži Europskoj uniji, prenosi Reuters. Europska komisija u lipnju će se očitovati o o tome hoće li prihvatiti zahtjev Ukrajine da postane kandidat za članstvo u EU. Suočena s invazijom susjedne Rusije, Ukrajina traži brzi pristup, čemu su se - kako piše Reuters - usprotivile zemlje poput Nizozemske i Hrvatske.
"Ako izvješće Europske komisije bude pozitivno, Španjolska će podržati težnje Ukrajine da postane kandidat, a nakon toga će se čelnici država i vlada sastati kako bi razgovarali o načinima da se to dogodi", rekao je Albares za Reuters.
Ruski protunapad na Harkiv
16:12 - Nakon što su ukrajinske snage ovoga tjedna potisnule rusku vojsku dalje od Harkiva, ipak se pojačavaju napadi na taj, drugi po veličini grad u zemlji. Analitičari su za Sky News rekli da su ruske snage napredovale u Luhansku te da su krenule u protunapad na Harkiv.
Putin: Pojačavaju se cyber-napadi na Rusiju
16:07 - Porastao je broj kibernetičkih napada na Rusiju od strane stranih "državnih struktura", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin. Dodao je da će Moskva morati ojačati svoju kibernetičku obranu smanjenjem korištenja stranih softvera i hardvera.
"Namjerno se pokušavaju onemogućiti ključni resursi informacijske infrastrukture Rusije", rekao je Putin.
Ruski vojnik: Prihvatit ću svaku kaznu koja mi bude određena
15.43 - Zapovjednik ruskog tenka koji je ranije ovog tjedna na ročištu vezanom uz ratne zločine priznao krivnju za ubojstvo nenaoružanog ukrajinskog civila rekao je da će prihvatiti svaku sudsku kaznu, javlja Guardian.
Vadim Šišimarin, poručio je da je "bio nervozan zbog onoga što se događalo" na dan kada je 62-godišnji Oleksandr Šelipov ubijen te da "nije želio ubiti". “Iskreno mi je žao. Nisam želio da se to dogodi, nisam htio biti tamo, ali dogodilo se. Želio bih se još jednom ispričati i prihvatit ću svaku kaznu koje mi budu određena”, poručio je.
U završnoj riječi, Šišimarinov odvjetnik Viktor Ovsjanikov rekao je da njegov klijent nije kriv za ubojstvo s predumišljajem i ratne zločine, te je zatražio od sudaca da ga oslobode.
"Ovdje nema namjere. Bilo je to izvršenje zapovijedi… nije ga htio ubiti, a to ima određeno pravno značenje. Izdvojio bih one gadove koji su pucali u potiljak civilima u Buči za vrijeme okupacije. To je sasvim drugačije od okolnosti u kojima je bio moj klijent", rekao je Ovsjanikov.
EU dala još 600 milijuna € pomoći Ukrajini
15.05 - Europska Unija poslala 600 milijuna eura Ukrajini u sklopu programa financijske pomoći, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal. Tvitao da je zahvalan Europskoj komisiji i njezinoj predsjednici Ursuli von der Leyen, dodajući: "Zajedno ćemo pobijediti i obnoviti Ukrajinu."
Erdogan sutra razgovara s Finskom i Švedskom
15.03 - Sutra će se održati razgovor Turske s jedne strane te Švedske i Finske s druge strane, piše BBC. Tema će biti ulazak ovih država u NATO, koji Turska blokira.
Predsjednik Recep Tayyip Erdogan je o turskoj blokadi danas razgovarao s nizozemskim premijerom, a sutra će razgovarati i s britanskim premijerom Borisom Johnsonom.
Rusija u subotu gasi plin Finskoj
14.59 - Rusija je obavijestila Finsku da će od subote ujutro zaustaviti dotok prirodnog plina u tu zemlju, priopćio je finski veletrgovac plinom Gasum, koji je u državnom vlasništvu. Tvrtka je odbila platiti plin ruskom Gazpromu u rubljima kako je Moskva ranije zatražila od europskih zemalja.
"Veoma je žalosno što će isporuke prirodnog plina unatoč našem ugovoru o opskrbi sada biti zaustavljene", rekao je izvršni direktor Gasuma Mika Wiljanen. "Međutim, pomno smo se pripremali za ovu situaciju i pod uvjetom da ne bude poremećaja u plinskoj mreži, moći ćemo plinom opskrbljivati sve naše kupce u narednim mjesecima", rekao je.
Većina plina koji se koristi u Finskoj dolazi iz Rusije, ali plin čini samo oko pet posto godišnje potrošnje energije.
Obavještajci: Putin neće završiti rat čak ni ako se Rusi predomisle
14.58 - Američki obavještajni dužnosnici skeptični su da bi bilo kakva promjena u ruskom javnom mnijenju o ratu u Ukrajini mogla utjecati na uvjeravanje Vladimira Putina da okonča sukob, izvijestio je CNN.
Pozivajući se na više izvora upoznatih s najnovijim obavještajnim podacima, novinska organizacija je priopćila kako dužnosnici sumnjaju da će rat vjerojatno dovesti do smjene ruskog predsjednika s vlasti. Prijedlog odražava stupanj u kojem je Putin učvrstio kontrolu nad Rusijom tijekom svojih više od 20 godina na vlasti.
Obavještajni dužnosnici vjeruju da je Putin jako osjetljiv na male promjene u javnom mnijenju, a njegova moć da policijom razbija prosvjede i kontrolira medije omogućuje mu da spriječi ustanak.
Putin je također blisko upućen u svakodnevno upravljanje sukobom, prema tri izvora upoznata s američkim i zapadnim obavještajnim službama. Sva tri izvora rekla su za CNN da je izravno sudjelovao u donošenju odluka koje su u većini zapadnih vojski rezervirane za niže činove.
Zapovjednik Azova: Dobili smo naredbu da prestanemo braniti Azovstal i spasimo svoje živote
14.49 - Zapovjednik ukrajinske pukovnije Azov, Denis Prokopenko obratio se javnosti i rekao da su u Azovu dobili naredbu da prestanu braniti Mariupolj i da spašavaju živote boraca.
"86. dan obrane Mariupolja. Više vojno vodstvo dalo je zapovijed za spašavanje života i očuvanje dobrobiti vojnika garnizona i prestanak obrane grada. Unatoč teškim borbama, obrani u okruženju i nedostatku opskrbe, stalno smo ponavljali tri za nas najvažnija uvjeta: civili, ranjeni i oni koji su ubijeni u akciji. Uspjeli smo evakuirati civile, ranjenici su dobili potrebnu medicinsku pomoć i uspjeli smo ih evakuirati da budu razmijenjeni i vraćeni na teritorije pod kontrolom Ukrajine. Što se tiče palih heroja, proces je u tijeku. I nadam se da će ih u bliskoj budućnosti rodbina i cijela Ukrajina moći časno pokopati. Slava Ukrajini", poručio je Prokopenko na Twitteru.
Šojgu zaprijetio Finskoj i Švedskoj: Imamo adekvatne protumjere
13.36 - Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da je finsko i švedsko pridruživanje NATO-u dovelo do povećanih vojnih prijetnji blizu granice i da Moskva poduzima "adekvatne protumjere", izvijestila je u petak novinska agencija Interfax.
Novinska agencija RIA citirala je Šojgua koji je rekao da će Rusija odgovoriti stvaranjem 12 novih jedinica u svome zapadnom vojnom okrugu.
Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjev za pridruživanjem zapadnom obrambenom savezu NATO-u u srijedu.
Američki predsjednik Joe Biden je rekao u četvrtak da Švedska i Finska, čije je čelnike primio u Bijeloj kući, ispunjavaju “sve uvjete” za ulazak u NATO.
“Danas sam ponosan što mogu potvrditi da imaju posvemašnju potporu Sjedinjenih Država”, istaknuo je, pošto je u Ovalnom uredu razgovarao sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson i s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom.
Pripadnik Azova objavio slike iz Azovstala
13.14 - Jedan od pripadnika bojne Azov koji se još uvijek nalazi u čeličani Azovstal objavio je fotografiju na Twitteru uz poruku:
"To je to. Hvala ti na skloništu, Azovstal. Mjesto moje smrti i mog života."
Slike je objavio Dmitro Kozacki, koji je već objavljivao potresne i moćne slike iz Azovstala.
"Dok sam u zarobljeništvu, ostavit ću vam fotografije u najboljoj kvaliteti, slati ih na sve novinarske nagrade i fotonatječaje, ako nešto osvojim, nakon izlaska bit će jako lijepo. Hvala svima na podršci. Vidimo se."
Zemlje G7 će se dogovoriti o trošenju više od 18 milijardi dolara za pomoć Ukrajini
11.52 - Skupina zemalja G7 će se dogovoriti o trošenju više od 18 milijardi dolara za pomoć Ukrajini, rekao je njemački ministar financija. Očekuje se da će kasnije tijekom dana završiti sastanci ministara financija sedam zemalja, uključujući Veliku Britaniju i Njemačku.
"Mislim da je to vrlo dobar signal da zemlje G7 stoje rame uz rame s Ukrajinom jer ne brane samo sebe, oni brane naše vrijednosti", rekao je za Bloomberg Christian Linder.
Rusi: Predalo se gotovo 2000 boraca iz čeličane
11.46 - Gotovo 2000 ukrajinskih vojnika predalo se iz čeličane Azovstal, tvrde Rusi. Takve informacije objavio je ministar obrane, a prenijela ruska novinska agencija TASS. Jučer je Rusija tvrdila da se više od polovice ukrajinskih boraca u tvornici predalo.
Rus na svojoj zgradi napisao imena napadnutih ukrajinskih gradova
11.03 - Vlasnik trgovačkog centra u malom ruskom gradu Rusko-Visockoje na svojoj je zgradi napisao imena ukrajinskih gradova, koje su napale snage Kremlja, što predstavlja rijedak primjer javnog prosvjeda u Rusiji zbog rata, piše u petak BBC.
Mariupolj, Buča, Herson i Černihiv – svi se nalaze na popisu napisanom na zgradi. Vlasnik Dmitrij Skurihin rekao je za BBC da je to “način da se prošire informacije” jer se rusku javnost obmanjuje glede invazije.
"Ljudi počinju shvaćati da je to što se zaista događa katastrofa. Jer naš narod nije znao što se događa prvih nekoliko tjedana rata. Mislili su da se provodi neka vrsta posebne operacije kako bi se uklonili ovisnici o drogi iz ukrajinske vlade. Nisu znali da Rusija granatira ukrajinske gradove", rekao je Skurihin.
Rusi mijenjanju zakon kako bi popunili trupe novim vojnicima
10.56 - Donji dom ruskog parlamenta objavio je na svojoj internetskoj stranici prijedlog izmjene zakona kako bi se Rusima starijim od 40 godina i strancima starijim od 30 godina omogućilo prijavljivanje u vojsku.
"Za korištenje visokopreciznog oružja, rad s oružjem i vojnom opremom potrebni su visokoprofesionalni stručnjaci. Iskustvo pokazuje da takvi postaju u dobi od 40-45 godina", stoji na njihovoj stranici.
Ukrajina: U ruskom bombardiranju poginulo je 13 civila
10.31 - Trinaestero civila poginulo je u ruskom granatiranju istočne ukrajinske pokrajine Luhansk, rekao je vojni upravitelj pokrajine Serhij Hajdaj, prema Reutersu.
Dvanestero je ubijenih u gradu Sjeverodonjecku, gdje je ruski napad bio neuspješan, rekao je Hajdaj. Sjeverodonjeck je strateški važan za Rusiju jer bi kontrola nad njim omogućila prodor na zapad i povezivanje sa snagama koje napreduju jugoistočno od grada Izjuma.
Ruske snage nastavljaju s ofenzivom od strateški važnih, istočnih gradova Lisičanska i Sjeverodonjecka, poručila je Ukrajina u svom posljednjem vojnom izvještaju.
Žestoke borbe navodno se vode diljem šire regije Donbas, a Rusiju se ponovno optužuje da gađa civilnu infrastrukturu, što je prethodno poricala. Ukrajina tvrdi da je odbila 14 ruskih napada i uništila, uz ostala vozila, osam tenkova.
Eksplozije u Žitomirskoj oblasti
10.07 - Načelnik područne vojne uprave Korosten, Jurij Tarasiuk, potvrdio je medijima da su u gradu Malinu u Žitomirskoj oblasti jutros zabilježene dvije eksplozije. Nema izvješća o žrtvama.
Stanje u regiji Donbas: 'To je živi pakao'
9.41 - Ukrajinska zastupnica opisala je život u istočnoj regiji Donbasa kao "živi pakao" i tvrdi da Rusija sprječava ljude da napuste grad, prenosi Sky News.
Lesia Vasilenko je objasnila kako su ruske snage izazvale prometnu gužvu kako bi "namjerno" spriječile civile da pobjegnu iz Zaporižja, grada na jugoistoku Ukrajine. Rekla je da Rusija to čini kako bi "nanijela sve više patnje stanovništvu". U istočnoj Ukrajini je došlo do "ozbiljnog granatiranja" i to je "postao živi pakao za mnoge ljude".
"Oni samo granatiraju gradove u regiji Lugansk radi granatiranja i radi nanošenja straha i više boli i tragedije među stanovništvom u nastojanju da se narod preda", rekla je.
Zaharova: Švedska je marioneta Velike Britanije
9.21 - Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, na Telegramu je objavila da postoji mala podrška javnosti za potez Švedske te upitala zašto nema referenduma o promjeni politike. Zaharova optužuje Švedsku da je marioneta Velike Britanije.
"Kad smo već kod prijatelja, primjetno je da su američki senatori bili u posjetu Stockholmu na dan objave povijesne odluke", rekla je pa dodala:
"Ne obični kongresmeni, već vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell. Švedska još nije pristupila NATO-u, ali Amerikanci već diktiraju švedskim vlastima što će reći svom narodu. A ovo je samo demonstracija onoga što im se sprema."
Dvanaest ljudi ubijeno u Lugansku
8.42 - Ukrajinski vojni dužnosnici kažu da je dvanaest ljudi ubijeno u istočnoj regiji Luganska te da je 60 objekata uništeno u jučerašnjem ruskom bombardiranju. Isto tako kažu i kako im se čini da ruske snage nisu napravile nikakav napredak na glavnim crtama bojišnice u Lugansku i Donjecku tijekom proteklog dana.
"12 ljudi je ubijeno u gradu Severodonjecku, izjavio je načelnik vojne uprave u Lugansku", rekao je Sergij Hajdaj te dodao kako su uništene brojne kuće.
Unatoč intenzivnom bombardiranju, Ukrajinci kažu da se njihove obrambene linije drže. "Napad na Severodonjeck je bio neuspješan. Rusi su pretrpjeli gubitke u ljudstvu i povukli su se", rekao je Hajdaj.
NY Times ima snimke za koje tvrdi da su novi dokaz da su Rusi ubijali zarobljenike
8.24 - The New York Times otkrio je nove video dokaze koji ruske snage povezuju s pogubljenjem osam ukrajinskih zarobljenika 4. ožujka u Buči. Moskva je u više navrata demantirala izvješća o nedjelima tijekom okupacije grada, a The New York Times piše da ruska ministarstva obrane i vanjskih poslova nisu odgovorila na njihove zahtjeve za komentar.
Kada Rusi osiguraju Mariupolj, premještaju svoje snage na Donbas
7.43 - Oko 1700 ukrajinskih vojnika vjerojatno se predalo iz čeličane Azovstal u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju, priopćilo je britansko Ministarstvo obrane. Čeličana, u kojoj su se posljednjih tjedana vodile žestoke borbe, smatrala se posljednjim uporištem u Mariupolju - ključnom metom Vladimira Putina.
Objavljujući najnovije obavještajne podatke o ratu, britansko ministarstvo obrane je priopćilo da se u tvornici još uvijek nalazi nepoznat broj ukrajinskih snaga.
Ministarstvo obrane također je priopćilo kako je "vjerojatno" da će Rusija, nakon što osigura Mariupol, premjestiti svoje snage na "operacije u Donbasu".
"Uporni ukrajinski otpor u Mariupolju od početka rata znači da se ruske snage na tom području moraju ponovno opremiti i obnoviti prije nego što se mogu učinkovito prerasporediti", piše.
No, ruski zapovjednici su "pod pritiskom" da pokažu da mogu doći do Putinovih zapovjedništava, što će značiti da će trupe "vjerojatno brzo preraspodijeliti svoje snage bez adekvatne pripreme", navodi se.
Zelenskij: Ovo je namjeran i zločinački pokušaj da se ubije što više Ukrajinaca
7.09 - Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenskij, ponovno se obratio svojem narodu. U regiji Černihiv sjeverno od Kijeva, Rusi su gađali selo Desna, mnogi su pritom poginuli.
"Stalni su udari i na mjesta oko Odese, na gradove središnje Ukrajine, Donbas je potpuno uništen - sve to nema i ne može imati nikakvo vojno objašnjenje kako tvrdi Rusija. Ovo je namjeran i zločinački pokušaj da se ubije što više Ukrajinaca", rekao je pa dodao:
"Uništiti što više kuća, društvenih objekata i poduzeća. To je ono što će kvalificirati genocid nad ukrajinskim narodom i zbog čega će okupatori definitivno biti privedeni pravdi."
Regija Herson će uskoro biti potpuno integrirana u Rusiju
6.54 - Guverner okupiranog Hersona u južnoj Ukrajini, kojeg je postavila Rusija, rekao je da će regija uskoro biti potpuno integrirana u Rusiju. Volodimir Saldo, kojeg su ruske snage postavile nakon što su preuzele kontrolu nad tim područjem početkom ožujka, napisao je na Telegramu da će ono postati "Hersonska regija Ruske Federacije".
Njegov zamjenik Kirill Stremousov napisao je da će građani moći podnijeti zahtjev za rusko državljanstvo u narednim tjednima kada se situacija stabilizira. Ukrajinski dužnosnici su više puta upozoravali da Moskva planira lažni referendum o neovisnosti u regiji i drugdje.
No, ruski dužnosnici nisu potvrdili da je aneksija okupiranih regija južne Ukrajine neizbježna, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ranije ovog mjeseca da budućnost regije ovisi o volji stanovnika.
Zelenskij očekuje da će završna faza rata biti najkrvavija
6.43 - Tijekom jučerašnjeg govora ukrajinskim studentima, predsjednik Zelenskij je rekao da još ne može pozvati Ukrajince da se vrate kući iz inozemstva zbog straha da će posljednja faza rata biti najteža i najkrvavija, prenose lokalni mediji.
Rusi blokiraju evakuaciju žena i djece
6.12 - Više od 1.000 automobila u kojima su bili Ukrajinci spriječeno je prijeći na teritorij koji drže Ukrajinci u Zaporižju, priopćila je tamošnja regionalna vojna uprava.
Uprava je u petak priopćila da su automobili puni ljudi koji su pokušavali evakuirati zaglavljeni na ruskom kontrolnom punktu u gradu Vasilivka.
"U Vasilovki okupatori četvrti dan zaredom ne dopuštaju više od 1.000 automobila da uđe na teritorij pod kontrolom Ukrajine”, stoji u objavi na TelegramU i dodaje da se u automobilima nalaze žene i djeca, a da većina njih nema više novca za hranu i vodu.
Kongres SAD odobrio 40 milijardi dolara za Ukrajinu, a G7 18,4 milijardi
Jučer - Američki Kongres je u četvrtak odobrio pomoć za Ukrajinu u iznosu 40 milijarda dolara, što je još jedan znak čvrste potpore koju je Joe Biden obećao Kijevu. Taj golemi paket pomoći obuhvaća 6 milijarda dolara kako bi se Ukrajina opremila oklopnim vozilima i ojačala protuzračnu obranu u času kada se vode žestoke borbe na istoku i na jugu zemlje.
Gotovo 9 milijarda dolara predviđeno je kako bi se, među ostalim, osigurao "kontinuitet ukrajinskih demokratskih institucija", kao i velik humanitarni paket.
"Mjere pomoći Ukrajini puno su više od obične milostinje", rekao je vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell, nekoliko sati prije nego je gornji dom Kongresa velikom većinom odobrio ta financijska sredstva. "O ishodu ovog rata ovisit će američka sigurnost i strateški interesi", istaknuo je zastupnik. Nacrt zakona koji je prošlog tjedna već potvrdio Zastupnički dom, treba još samo potpisati Joe Biden. Sredinom ožujka Kongres je već bio deblokirao gotovo 14 milijarda dolara za ukrajinsku krizu. No američki predsjednik već tjednima traži znatno povećanje proračuna kako bi mogao poduprijeti Ukrajinu u novoj fazi rata. Ovih 40 milijarda dolara troškova - koliko je u 2020. iznosio BDP Kameruna - začudo su dobili veoma veliku potporu obiju stranaka, što se rijetko događa u Kongresu.
"Kada je riječ o Putinu, možemo odlučiti da platimo odmah ili kasnije", rekao je republikanski senator Lindsey Graham, koji nije baš poznat kao veliki podupiratelj Bidenove politike.
Nakon prvih pošiljki obrambenog oružja, Washington sada šalje topničko oružje, helikoptere i bespilotne letjelice, za rukovanje kojima su se ukrajinski vojnici obučavali u Sjedinjenim Državama i u trećim zemljama, prije nego se vrate na bojišnicu. S oko 9 milijarda dolara koje je Kongres odobrio Amerikanci trebaju obnoviti svoje zalihe oružja. Senat, tradicionalni saveznik američkih predsjednika na polju vanjske politike, potvrdio je u srijedu navečer Bridget Brink, karijernu diplomatkinju, kao novu veleposlanicu u Ukrajini. SAD nije imao veleposlanika u Kijevu od 2019.
U Njemačkoj su u četvrtak financijski čelnici skupine G-7 dogovorili pomoć od 18,4 milijarde za Ukrajinu kako bi ta zemlja mogla platiti svoje račune u narednim mjesecima i rekli da su spremni stati uz Kijev tijekom cijelog rata s Rusijom i učiniti više ako bude potrebno, po nacrtu priopćenja G-7, izvijestio je Reuters. Ministri financija i guverneri središnjih banaka Sjedinjenih Država, Japana, Kanade, Britanije, Njemačke, Francuske i Italije - G7 - vode pregovore dok se Ukrajina, koju je Rusija napala 24. veljače, nastoji obraniti i troši znatna financijska sredstva. "U 2022. mobilizirali smo 18,4 milijarde dolara proračunske potpore, uključujući 9,2 milijarde nedavno preuzetih obveza", navodi se u nacrtu priopćenja koji je vidio Reuters.
"Nastavit ćemo stajati uz Ukrajinu tijekom ovog rata i nakon njega i spremni smo učiniti više prema potrebi", navodi se. U nacrtu je G7 pozdravio prijedlog Europske komisije od srijede da Ukrajini posudi 9 milijardi eura i istaknuo da Europska banka za obnovu i razvoj i Međunarodna financijska korporacija planiraju potporu u vrijednosti od 3,4 milijarde dolara. No nije jasno jesu li ta sredstva dio 18,4 milijarde dolara ili odvojena.
