Daytonski potpisi zaustavili najgori sukob na europskom tlu od Drugog svjetskog rata, rat koji je u tri i pol godine u smrt odveo 130.000 građana BiH, a više od milijun ih raselio. Postignuto je to uz podršku jedinstvene međunarodne zajednice - i Europske unije, i SAD-a, i Rusije. Četvrt stoljeća kasnije to je praktički jedina povijesna vrijednost Daytonskog sporazuma za današnju BiH.
"BiH od toga trenutka do danas, kao i neke druge balkanske zemlje, živi u stanju ne-rata, što dakle nije pravi mir, u kojem imate slabo društvo koje nije imalo demokratske tradicije, koje je trebalo početi, u vrlo složenim uvjetima, s bezbrojnim vladama i razinama vlasti, graditi jednu modernu europsku državu. I u tome je propalo", objasnio je povjesničar Tvrtko Jakovina.
A propalo je, tumače oni koji dugo prate politička zbivanja u BiH, zbog političara koji su naslijedili potpisnike.
"Dayton su potpisali političari koji su bili nacionalno osviješteni, netko bi rekao i nacionalisti, dok mi sada imamo političare koji su prvenstveno korumpirani, a nacionalizam glume, kako bi sakrili svoj kriminal. I to je ogromna razlika koja se primijeti", rekla je Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva.
U BIH je snažno odjeknula izjava predsjednika Zorana Milanovića da je za BiH građanska država daleki san, ali da prvo treba sapun, onda parfem. Milanovića su napala i dvojica članova Predsjedništva BiH. Hrvatski član Željko Komšić, koji sa službenim Zagrebom kontakta nema, predsjednika je nazvao egocentričnim napuhankom iz kojeg progovara smrad truleži šovinizma i fašizma.
"Vidimo da apsolutno nema razlike u Predsjedništvu između Džaferovića i Komšića, da apsolutno nema potrebe da dvojica sjede jer stalno imaju isti stav o svemu", izjavila je Marić.
Tako su obojica jučer odlučili bojkotirati susret s ruskim šefom diplomacije, jer se on večer prije susreo sa srpskim članom Predsjedništva Miloradom Dodikom. Na sastanku u Istočnom Sarajevu nije bilo zastave BiH, a Dodik je još provocirao kako je ruski ministar sada u posjetu Republici Srpskoj, a sutra ide u BiH. Lavrov je bojkot komentirao iz Beograda.
"Vjerujem da političari koji su donijeli tu odluku nisu neovisni, očito rade po nečijim uputama. I vjerojatno ne izražavaju interese većine svojih glasača, nego interese stranih sila", poručio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
U tome leži još jedna razlika između daytonske i današnje BiH, primjećuje bivši hrvatski ambasador u Moskvi, prije 25 godina sve stalne članice Vijeća sigurnosti imale su prema njoj isti stav.
"Danas se stajalište Rusije radikalno razlikuje od stajališta Zapada, a pitanje je i kako bi se Kina ponašala u Vijeću sigurnosti. Zbog toga bi bilo potrebno provesti šire konzultacije, možda i međunarodnu konferenciju, na kojoj bi se detaljno raspravilo o mogućnostima za rješavanje problema BiH", smatra Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Ruskoj Federaciji.
Problem BiH zanima i Joea Bidena, dobrog poznavatelja prilika na Balkanu, koji je obljetnicu Daytona obilježio izjavom kako je BiH i 25 godina kasnije nedovršen proces.
Ova godišnjica prilika je za sve strane da razmisle o mogućnosti svjetlije budućnosti i da se ponovo odluče na teške, ali neophodne korake za izgradnju potpuno funkcionalne Bosne i Hercegovine za sve njene građane.
"Pritisak kojeg mogu izazvati Europska unija i Sjedinjene Države, kada bi se to u Bidenovoj administraciji doista počelo događati, mogu stvoriti atmosferu i situaciju velike promjene. Međutim, to neće ići bez dogovora, drugim riječima ustupaka Rusiji na nekog drugom mjestu ili u nekom drugom trenutku, i toga moramo biti svjesni", kazao je Jakovina.
Dakle, nije nemoguće da prođe i još 25 godina, a izgradnja funkcionalne, multietničke Bosne i Hercegovine i dalje bude nedovršena misija Daytonskog sporazuma.
