Najveći Bundestag dosad, onaj koji je izabran 1994. godine imao je 672 zastupnika.
"Krivac" za rekordni broj zastupnika je izborni zakon iz 2013. koji predviđa tzv. prijelazne mandate. Takvi mandati pripadaju jednoj stranci u slučaju da u nekoj izbornoj jedinici preko direktnih mandata osvoji više mjesta u Bundestagu nego što bi joj to prema stranačkim listama pripadalo.
Na parlamentarnim izborima u Njemačkoj prvi glas na glasačkom listiću daje se kandidatu, a drugi stranci.
Na saveznim parlamentarnim izborima održanim u nedjelju posebno je mnogo tzv. prijelaznih mandata pripalo Kršćansko-socijalnoj uniji (CSU). Ta stranka zastupa demokršćansku opciju u Bavarskoj gdje je mnogo birača biralo desno populističku Alternativu za Njemačku (AfD), a izravno je biralo nekog od kandidata CSU-a.
Zbog povećanog broja zastupnika raspored sjedala u plenarnoj dvorani bit će gušći. Zasad nije poznato gdje bi mogli biti smješteni zastupnici AfD-a. Ako ih smjesti desnije od zastupnika Unije CDU/CSU, zastupnički klub AfD-a sjedio bi izravno pored članova buduće vlade.
U novi saziv Bundestaga vraća se Liberalno-demokratska stranka FDP što će dodatno poremetiti dosadašnji raspored sjedenja u Bundestagu.
Međutim, plenarna dvorana Bundestaga predviđena je za mnogo veći broj sjedala. Tako je u Reichstagu, što je službeni naziv zgrade u kojoj je smješten Bundestag, pri okupljanju tzv. Saveznog skupa sjedilo i 1260 zastupnika. Savezni skup je tijelo koje čine zastupnici oba doma parlamenta - Bundestaga i Bundesrata, kao i dodatni predstavnici parlamentarnih stranaka.
