- 127. je dan rata u Ukrajini
- Putin odgovorio zapadu na raspoređivanje vojnih trupa u Finskoj i Švedskoj
- AI: Napad na kazalište u Mariupolju bio je ratni zločin
- Traju borbe u Harkovu: Jedna osoba ubijena, šest ozlijeđenih
- Borba za Lisičansk: Rusi napredovali do predgrađa, u središtu napada rafinerija nafte
- Rusija u drugoj polovici lipnja pojačala raketne napade na Ukrajinu
- Rusi pritišću ključni grad Lisičansk
- Lavrov: Spušta se nova 'željezna zavjesa'
TIJEK DOGAĐANJA:
Biden najavio slanje više od 600 tenkova Ukrajini
23:50 - Američki predsjednik Joe Biden danas je na konferenciji za novinare u Madridu najavio novi američki paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan oko 800 milijuna dolara. Usto je najavio da će koalicija koju čini više od 50 zemalja poslati Ukrajini enormne količine oružja.
''Naš ministar obrane okupio je više od 50 zemalja koje su obećale poslati oružje Ukrajini. Radi se o globalnom poduhvatu podrške Ukrajini. Govorimo o gotovo 140.000 protutenkovskih sustava, više od 600 tenkova, gotovo 500 komada artiljerijskog oružja, više od 600.000 komada artiljerijskog streljiva te napredne višecijevne bacače raketa, protubrodske rakete i sustave protuzračne obrane'', rekao je Biden.
Bernie Ecclestone: Zelenskij se trebao predati Rusiji
23:18 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij trebao se predati Rusiji - tvrdi Bernie Ecclestone, bivši šef Formule 1 i prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina. On je u razgovoru za britasnki TalkTV rekao da je ukrajinski predsjednik "mogao sam zaustaviti rat".
"Da sam bio na jjegovom mjestu i da sam htio zaštititi svoj narod, uhvatio bih Putina i rekao mu: Slušajte, moramo ovo zaustaviti", kazao je Ecclestone.
Na pitanje voditelja bi li se predao da je na mjestu Zelenskog, Ecclestone je odgovorio: "Našao bih vrlo dostojanstven način da to učinim, jer će se to ionako vjerojatno morati dogoditi. Da bi ovo okončali, trebate razgovarati jedni s drugima o tome što se događa."
Za Zelenskog je rekao da je čovjek koji “traži publiciteta, budući da nitko prije nije čuo za njega'.
“Sada razgovara s novinarima i SAD-om i sa svima ostalima. I ne samo da razgovara s njima, nego pazi da se to prenosi na televiziji i emitira diljem svijeta", kazao je Ecclestone.
Bivši gazda Formule 1 prije toga je na televiziji ITV izjavio da bi bio spreman "primiti metak za Putina" kojega je opisao kao "prvorazrednu osobu".
"Ono što on radi je nešto za što je vjerovao da je ispravna stvar koju čini za Rusiju. I dalje tvrdim da bih primio metak za njega. Radije bih da me ne boli, ali metak bih umjesto njega ipak primio, jer je on prvorazredna osoba", kazao je.
Ecclestone je dodao da se rat mogao izbjeći da je ukrajinski predsjednik uložio "dovoljno veliki napor" da razgovara s Putinom.
Bernie Ecclestone i Vladimir Putin
Ukrajinski general: Ruske snage koriste neprecizne projektile iz sovjetskih zaliha
23:05 - ''Ruske snage koriste netočne projektile iz starih sovjetskih zaliha u više od 50 posto svojih napada u Ukrajini'', izjavio je brigadni general ukrajinskih oružanih snaga Oleksij Hromov.
On je na konferenciji za novinare rekao da Rusija gađa vojnu i drugu ključnu infrastrukturu, ali da koristi stare sovjetske projektile koji su manje precizni, što dovodi do značajnog gubitka života civila.
"Mete neprijatelja ostaju vojni objekti, kritična infrastruktura, industrija i prometnice. Istovremeno, civilno stanovništvo trpi značajne gubitke zbog loše ciljanih udara. Za izvođenje raketnih udara neprijatelj u više od 50 posto slučajeva koristi rakete iz sovjetske pričuve, koje nisu dovoljno precizne. Kao rezultat toga, pogađaju se civilne zgrade", rekao je Hromov dodavši da su ruske snage pojačale raketne napade u drugoj polovici lipnja.
Indonezijski predsjednik: Prenio sam poruku Zelenskoga Putinu
21:56 - Indonezijski predsjednik Joko Widodo otkrio je da je prenio poruku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskoga ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, piše u četvrtak BBC. Widodo se u srijedu sastao s ukrajinskim predsjednikom u Kijevu, a u četvrtak je bio u Moskvi na sastanku s Putinom.
"Prenio sam poruku predsjednika Zelenskija predsjedniku Putinu", rekao je Widodo nakon razgovora u Moskvi.
Nije otkrio sadržaj poruke, ali je dodao da je izrazio "spremnost" da pomogne u pokretanju komunikacije između dvojice čelnika. Widodo je rekao da će Indonezija nastaviti surađivati s Rusijom, a Putin je potom novinarima rekao da je Rusija spremna ispuniti potrebe Indonezije za gnojivom, na čiju su opskrbu utjecali rat u Ukrajini i zapadne sankcije.
Indonezijski lider aktualni je predsjednik skupine G20 i član krizne skupine UN-a osnovane za odgovor na prijetnju globalne gladi. Widodo je pozvao Zelenskija na samit skupine G20 u studenom na Baliju. Ukrajinski predsjednik rekao je Widodu da će njegovo prisustvo ovisiti o tome tko će još biti ondje, a Rusija je članica G20 pa se očekuje moguće Putinovo sudjelovanje, prenosi AFP.
Moskva prosvjeduje zbog 'uvredljivih' britanskih izjava
20:01 - Rusija je objavila u četvrtak da je pozvala britansku veleposlanicu na razgovor kako bi joj izrazila snažan prosvjed zbog "uvredljivih" britanskih izjava, uključujući one o navodnim ruskim prijetnjama nuklearnim oružjem. Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je izrazilo snažan prosvjed veleposlanici Deborah Bronnert zbog "baš bezobraznih izjava britanskog vodstva o Rusiji, njezinom lideru i službenim predstavnicima vlasti, kao i ruskom narodu". Bronnert je uručena prosvjedna nota u kojoj se navodi da je "uvredljiva retorika predstavnika britanskih vlasti neprihvatljiva".
"U pristojnom društvu uobičajeno je ispričati se za takve izjave", dodaje se.
Ministarstvo je priopćilo da su veleposlanici rekli da se Rusija protivi britanskim izjavama koje sadrže "namjerno lažne informacije", posebice o navodnim ruskim "prijetnjama nuklearnim oružjem'". Nije posve jasno na koje se točno izjave referiralo rusko ministarstvo.
Erodgan: Švedska obećala Turskoj izručiti 73 osobe
19:28 - Švedska je obećala izručiti 73 osobe Turskoj kao rezultat memoranduma koji je u utorak potpisan u Madridu između Švedske, Finske i Turske, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan u Madridu gdje se održava summit NATO-a
"Ako se obećanje ne ispuni, učinit ćemo što je potrebno", rekao je u četvrtak Erodgan novinarima tijekom summita NATO-a u Madridu, dodajući da Turska neće poslati ratifikaciju sporazuma u parlament. “Ako to ne ispune, nećemo to poslati u parlament.” Ipak, Erdoğan je memorandum nazvao "diplomatskom pobjedom", javlja CNN.
Prije summita NATO-a na kojem je potpisan trilateralni memorandum, Turska je rekla da će staviti veto na kandidature Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, tvrdeći da su u tim zemljama našli utočište članovi Kurdistanske radničke stranke ili PKK koju su Turska, EU i SAD označile kao terorističku organizaciju. U memorandumu od 10 članaka kaže se da će Švedska i Finska rješavati zahtjeve Turske za izručenje osumnjičenih za terorizam koji su na čekanju u skladu s Europskom konvencijom o izručenju. Turska je odustala od prigovora na članstvo Finske i Švedske u NATO-u kao rezultat memoranduma koji su te tri zemlje potpisale i nakon što je Erdogan u srijedu razgovarao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
EU i Rusija traže rješenje za Kalinjingrad
18:48 - Rusija i Europska unija slažu se da je potrebno izraditi plan za kretanje robe između ruskog kopna i kalinjingradske eksklave, izjavio je danas poljski premijer Mateusz Morawiecki.
Ruski grad Kalinjingrad nalazi se između članica EU i NATO-a Poljske i Litve i ima oko 430.000 stanovnika. Odsječen je od dijela teretnog prometa iz kopnene Rusije od 17. lipnja, uslijed sankcija koje je Rusiji uveo Bruxelles. Međutim, europski dužnosnici razgovaraju o izuzeću tog teritorija od sankcija, koje su dosad pogađale industrijsku robu poput čelika.
"Obje strane su zaključile da je vrijedno dogovoriti plan koji neće kršiti de facto provedbu sankcija, jer, iskreno govoreći, Kalinjingradska regija je vrlo mali dio Rusije", rekao je Morawiecki na konferenciji za novinare.
Analitičar Cvrtila: Ulazimo u novu verziju hladnog rata
18:38 - Geopolitički analitičar Vlatko Cvrtilana televiziji N1 komentirao je summit NATO saveza u Madridu te najavu da će NATO povećati broj vojnika u Europi na više od 300 tisuća kazavši kako ulazimo u ''novu verziju hladnog rata''.
“Imamo jasno postavljene dvije strane koje nisu suprotstavljene samo vojno i strateški, već i ideološki. Imamo i jasnu granicu koju možemo crtati u europskom prostoru. Sada je puno neizvjesnosti i teško je predvidjeti što će se događati u Ukrajini. Rusija je došla do statusa neprijatelja koji silom mijenja međunarodni poredak'', rekao je Cvrtila.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Putin tvrdi da Rusija ne blokira izvoz ukrajinskog žita
18:34 - Ruski predsjednik Vladimir Putin zanijekao je u četvrtak da Moskva blokira izvoz žitarica iz Ukrajine te doveo u pitanje utjecaj nedostatka ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda na globalno tržište hrane.
''Ne sprječavamo izvoz ukrajinskog žita. Ukrajinska vojska minirala je prilaze lukama - nitko ih ne sprječava da uklone mine, a mi jamčimo sigurnost otpreme žita“, naglasio je Putin tijekom razgovora s indonezijskim predsjednikom Jokom Widodom koji je u posjetu Rusiji.
Putin je ponovio tvrdnju da su zapadne sankcije krive za probleme na globalnom tržištu hrane i rast cijena. Ujedinjeni narodi su priopćili da se zbog pada izvoza žitarica kao posljedice sukoba u Ukrajini svijet suočava s “krizom gladi bez presedana“ te da je omogućavanje njihovog izvoza iz Ukrajine ključno za rješavanje tog pitanja. No Putin je umanjio utjecaj Ukrajine na globalno tržište, rekavši da je samo 5 milijuna tona pšenice trenutno zaglavljeno u zemlji.
''Ova količina ni na koji način ne utječe na svjetska tržišta“, dodao je uz obrazloženje kako to predstavlja samo 0,5 posto svjetske proizvodnje.
Ujedinjeni narodi su početkom svibnja procijenili da je 22 milijuna tona žitarica zaglavljeno u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je 6. lipnja da bi ta količina mogla narasti na 75 milijuna tona do ove jeseni. Putin je također izjavio kako želi da Rusija zadrži svoju poziciju najvećeg svjetskog izvoznika pšenice. Ruska pšenica trenutno čini petinu globalnog izvoza.
Kijev: Još je rano za zauzimanje Zmijskog otoka
17:40 - Iako su se ruske snage povukle sa Zmijskog otoka u Crnom moru, možda je "prerano" da Ukrajina ondje uspostavi vojnu ispostavu - rekla je glasnogovornica Južnog zapovjedništva ukrajinske vojske Natalija Humenjuk.
Otok je, kaže, i dalje prekriven gustim dimom i ondje još odjekuju eksplozije, iako je uočeno da su se ruske trupe otamo evakuirale gliserima.
"Naše snage se još nisu iskrcale na otok", rekla je Humenjuk pojašnjavajući da se još ne zna jesu li se ruske trupe potpuno povukle. “Ne možemo reći da su se svi povukli, ali nadamo se da su imali dovoljno razuma za to", dodala je.
Grčka spremna osigurati brodove za izvoz žitarica iz Ukrajine
17:25 - Grčka je objavila da je spremna osigurati brodove za izvoz žitarica iz Ukrajine, izjavio je danas glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
U međuvremenu, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je da njegova zemlja "ima posebnu ulogu'' u naporima da se transportiraju žitarice koje su blokirane u ukrajinskim crnomorskim lukama.
''Grčka još jednom nudi pomoć i podršku kako bi, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, žito koje je trenutno zarobljeno u Ukrajini, prvenstveno u Odesi, napustilo Ukrajinu i na kraju završilo u zemljama kojima je prijeko potrebno'', rekao je grčki premijer.
Lavrov: Spušta se nova 'željezna zavjesa'
17:20 - ''Nova ''željezna zavjesa" spušta se između Rusije i Zapada'', rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na konferenciji za novinare.
"To se praktički već dogodilo. Neka se samo ponašaju oprezno", dodao je Lavrov.
On je prije nekoliko dana upozorio Zapad da "što se više oružja upumpava u Ukrajinu, to će se sukob duže nastaviti i duže će trajati agonija nacističkog režima kojeg podupiru zapadne prijestolnice".
Biden: Tko je kriv za rast cijena plina? Rusija, Rusija, Rusija
16:41 - Američki predsjednik Joe Biden rekao je da su porast cijena plina i nestašica hrane diljem svijeta posljedica ruske invazije Ukrajine.
"U konačnici, suština razloga zašto cijene plina rastu je Rusija. Rusija, Rusija, Rusija. Razlog zašto postoji kriza s hranom je Rusija", rekao je Biden tijekom konferencije za novinare na summitu NATO-a u Madridu.
Stoltenberg: Putin je napravio veliku pogrešku podcijenivši Ukrajinu i NATO
16:24 - ''Vladimir Putin napravio je veliku pogrešku kada je podcijenio otpor Ukrajine i NATO-saveza'', rekao je za CNN glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
''On je potpuno je podcijenio snagu ukrajinskih oružanih snaga, hrabrost ukrajinskog vodstva i ukrajinskog naroda, a također je podcijenio jedinstvo NATO-a i partnera u pružanju potpore Ukrajini'', rekao je.
Govoreći na summitu NATO-a u Madridu, Stoltenberg je poručio da Putin nije uspio u postizanju svojih ciljeva kada je u pitanju slabljenje NATO saveza.
Ukrajina: Sirijsko priznanje proruskih regija je neprijateljski čin
16:20 - ''Sirijsko priznanje dviju otcijepljenih regija Luganska i Donjecka je neprijateljski čin prema Ukrajini", rekao je Oleg Nikolenko, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova. U izjavi na Twitteru rekao je da će Ukrajina prekinuti diplomatske odnose sa Sirijom i uvesti trgovinski embargo nakon što je ta zemlja službeno priznala neovisnost i suverenitet samoproglašenih narodnih republika Luhanska i Donjecka u istočnoj Ukrajini.
Ukrajina je danas objavila da je prekinula diplomatske odnose sa Sirijom nakon što je Damask u srijedu priznao neovisnost Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Lugansk koju kontroliraju proruski separatisti.
Ruski pritisak na ključni grad Lisičansk
15:53 - Lisičansk u ukrajinskoj regiji Donbas strateški je važan za rat i pod gotovo je stalnim bombardiranjem ruskog topništva i zračnih napada.
UN: Gotovo 16 milijuna ljudi u Ukrajini treba humanitarnu pomoć
15:37 - Gotovo 16 milijuna Ukrajinaca treba humanitarnu pomoć, kaže stalna koordinatorica Ujedinjenih naroda za Ukrajinu.
"Gotovo 16 milijuna ljudi u Ukrajini danas treba humanitarnu pomoć - vodu, hranu, zdravstvene usluge, krov nad glavom i zaštitu", rekla je Osnat Lubrani na konferenciji za novinare, prenosi CNN.
"Ovo su konzervativni brojevi koje Ujedinjeni narodi sada revidiraju."
Dodala je da je najmanje šest milijuna ljudi interno raseljeno zbog rata, a još 5,3 milijuna pobjeglo je iz zemlje.
Kremlj: Sudbina zarobljenih Britanaca osuđenih na smrt ovisi o odluci samoproglašene republike u Donjecku
15:27 - Europski sud za ljudska prava izdao je privremene mjere kako bi osigurao da se smrtna kazna za dvojicu Britanaca koji su zatvoreni u Donjecku ne izvrši.
Međutim, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Rusija ovog mjeseca donijela zakon kojim se izuzima iz nadležnosti najvišeg europskog suda za ljudska prava i stoga nije obvezujuća nalogom.
"Rusija se više ne pridržava propisa EHCR-a, to je sve što se može reći", izjavio je te dodao da je "sudbina ovih plaćenika" stvar vodstva DPR-a.
Aiden Aslin (28) i Shaun Pinner (48), zarobljeni su u Mariupolju u travnju tijekom intenzivne borbe za kontrolu nad lučkim gradom, prije nego što su se pojavili pred sudom u separatističkoj Narodnoj Republici Donjeck (DPR).
Tamo su proglašeni krivima za "plaćeničke aktivnosti i počinjenje radnji s ciljem preuzimanja vlasti i rušenja ustavnog poretka DNR-a", iako njihove obitelji tvrde da su se legitimno borili kao dio ukrajinske vojske.
SAD će najaviti dodatnih 800 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini
15:03 - SAD će sljedećih dana najaviti dodatne sigurnosne sustave za Ukrajinu vrijedne 800 milijuna dolara, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
Govoreći na samitu NATO-a, rekao je da će to uključivati nove napredne zapadne sustave protuzračne obrane, kontrabaterijske radarske sustave, dodatno streljivo za višestruki raketni lansirni sustav HIMARS i više HIMARS-a koji dolaze iz drugih zemalja.
Rekao je da je većina članica NATO-a na putu premašiti obvezu Saveza da potroši 2% BDP-a na obranu.
Scholz: Njemačka pojačava vojne kapacitete najbrže što može
14:50 - Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da njegova zemlja pojačava svoje vojne kapacitete što brže može i da će ovaj tjedan započeti proces ratifikacije NATO-a za Švedsku i Finsku.
"Za Njemačku to znači da ćemo nastaviti širiti svoj doprinos na kopnu, moru i u zraku", rekao je novinarima na samitu NATO-a u Madridu.
Scholz je također rekao da će Njemačka trajno zadržati marince u Baltičkom moru, tenkovsku diviziju sa 15.000 vojnika i 20 mornaričkih jedinica. Nadalje je rekao da ne želi špekulirati o tome koliko dugo će Ukrajina trebati potporu u ratu niti o tome što će biti potrebno da ruski predsjednik Vladimir Putin prekine rat.
Rusija pojačala raketne napade u drugoj polovici lipnja, kaže Ukrajina
14:25 - Ruske snage pojačale su raketne napade u drugoj polovici lipnja, rekao je Oleksij Hromov, brigadni general ukrajinskih oružanih snaga.
Obraćajući se novinarima na današnjoj tiskovnoj konferenciji, Hromov je rekao da je više od polovice projektila iz sovjetskih rezervi i manje preciznih, dodajući da je to razlog zašto je Rusija pogađala stambene zgrade.
Tijekom svoje invazije na Ukrajinu, Rusija je zanijekala da je gađala civile i tvrdi da samo napada vojnu infrastrukturu.
Finska i Švedska u utorak potpisuju protokol o pristupanju NATO-u
13:48 - Švedska i Finska potpisat će u u utorak protokol o pristupanju NATO-a, izjavio je u četvrtak u Madridu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
“Politička odluka o pristupanju Finske i Švedske donesena je jučer na samitu čelnika Saveza, a protokol o pristupanju bit će potpisan u utorak”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare po završetku samita NATO-a u Madridu.
Nakon potpisivanja, protokol o pristupanju mora biti ratificiran u svih 30 država članica NATO-a.
Stoltenberg je rekao da su na "transformativnom samitu", čelnici NATO-a donijeli dalekosežne odluke o prilagodbi Sjevernoatlantskog saveza za budućnost. Između ostaloga naveo je temeljno preslagivanje snaga za odvraćanje i obranu, odluku o primanju Švedske i Finske u članstvo, dugoročnu potporu Ukrajini, usvajanje novog Strateškog koncepta.
Medvedev: 'Sankcije se mogu gledati kao čin agresije koji opravdava rat'
13.21 - Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je u četvrtak da se u određenim okolnostima sankcije protiv Moskve mogu smatrati činom agresije i opravdanjem za rat.
"Želim još jednom naglasiti da se u određenim okolnostima takve neprijateljske mjere mogu kvalificirati i kao čin međunarodne agresije. Pa čak i kao 'casus belli' (opravdanje za rat)", rekao je Medvedev dodajući da se Rusija ima pravo braniti.
Rusija se suočila s nizom gospodarskih sankcija zapadnih zemalja što je bio njihov odgovor na invaziju na Ukrajinu 24. veljače koju Putin naziva “posebnom vojnom operacijom“.
Medvedev, bivši ruski predsjednik kojeg su nekoć smatrali liberalom, postao je jedan od najžešćih zagovornika rata iznijevši niz oštrih osuda protiv zapada.
NATO je 'primio na znanje' prijetnje iz Moskve, spreman je braniti Finsku i Švedsku
13:12 - Glavni tajnik NATO-a kaže da je savez spreman zaštititi sve svoje saveznike, uključujući Finsku i Švedsku. Govoreći na tiskovnoj konferenciji, Jens Stoltenberg je rekao da su "spremni za bilo kakav slučaj". Kaže da je savez "primio na znanje izravne poruke iz Moskve".
Papa implicitno optužio Rusiju za agresiju i imperijalizam u Ukrajini
13.07 - Papa Franjo u četvrtak je implicitno optužio Rusiju za "oružano osvajanje, ekspanzionizam i imperijalizam" u Ukrajini, nazvavši sukob "okrutnim i besmislenim agresivnim ratom". Papa je u razgovoru s izaslanstvom pravoslavnih čelnika u Rimu rekao da je to sukob kršćana koji su se okrenuli jednih protiv drugih.
I u Rusiji i Ukrajini su većinom pravoslavni kršćani, ali u Ukrajini postoji značajna katolička manjina.
"Pomirenje među razdvojenim kršćanima, kao sredstvo doprinosa miru među narodima u sukobu, ovih dana je pravo vrijeme za njegovo razmatranje budući da je naš svijet poremećen okrutnim i besmislenim ratom u kojem se mnogi, mnogi kršćani bore jedni protiv drugih“, rekao je Papa.
Papa je također rekao svojim pravoslavnim posjetiteljima, očito misleći na Rusiju, da svi trebaju "priznati da oružana osvajanja, ekspanzionizam i imperijalizam nemaju nikakve veze s kraljevstvom koje je Isus proglasio". Bio je to drugi dan zaredom da je Papa govorio o sukobu u Ukrajini. U srijedu je osudio bombaški napad na trgovački centar u gradu Kremenčuku, posljednji u nizu "barbarskih napada" na Ukrajinu.
'Europa će teško nadomjestiti ruski plin'
12.57 - Svijet je na pragu "turbulentnog razdoblja" zbog sve tješnje opskrbe ukapljenim plinom, upozorio je čelnik britansko-nizozemskog Shella Ben van Beurden prema izvješću agencije Bloomberg, procijenivši da će Europa teško nadomjestiti ruski plin.
Putin kaže da je Rusija otvorena za dijalog o neširenju nuklearnog oružja
12.44 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je Moskva otvorena za dijalog o strateškoj stabilnosti i neširenju nuklearnog oružja. Unatoč ruskoj invaziji na Ukrajinu, i Moskva i Washington naglasili su važnost nastavka komunikacije o pitanju nuklearnog oružja. Dvije zemlje daleko su najveće svjetske nuklearne sile s ukupno oko 11.000 nuklearnih bojevih glava.
"Rusija je otvorena za dijalog o osiguranju strateške stabilnosti, očuvanju režima neširenja oružja za masovno uništenje i poboljšanju situacije u području kontrole naoružanja", kazao je Putin na pravnom forumu u rodnom gradu Sankt Peterburgu. Rekao je da će napori zahtijevati "mukotrpan udruženi rad" i ići u smjeru sprječavanja ponavljanja "onoga što se danas događa u Donbasu". Ruski čelnik tvrdi da je Moskva napala Ukrajinu kako bi zaštitila od progona etničke Ruse i govornike ruskog jezika u istočnoj regiji Donbas. Te je tvrdnje ponovio u četvrtak optužujući Ukrajinu za "zločine protiv čovječnosti".
Ukrajina i Zapad kažu da je ruska invazija na susjeda bila ničim izazvan čin agresije s ciljem zauzimanja ukrajinskog teritorija i svrgavanja predsjednika Volodimira Zelenskija.
Švedska namjerava poslati dodatno protuoklopno oružje Ukrajini
12.27 - Švedska namjerava Ukrajini poslati više naoružanja, uključujući protuoklopno oružje i opremu za čišćenje mina, reklo je ministarstvo obrane u Stockholmu nakon vladine odluke. Ukupna vrijednost paketa podrške iznosi otprilike 500 milijuna švedskih kruna (nešto više od 351 milijun kuna).
Švedska, koja se poput susjedne Finske prijavila za članstvo u NATO savezu sredinom svibnja, Ukrajini je poslala raznu vojnu opremu u četiri navrata. Ta je oprema uključivala tisuće protuoklopnih bacača, osobnu zaštitnu opremu, hranu, opremu za razminiranje, vatreno i protubrodsko oružje. Šveđani su Ukrajini također pružili i financijsku potporu.
Johnson: BiH je izložena najvećoj prijetnji nakon rata, Britanija će joj pomoći
12.16 - Britanski premijer Boris Johnson potvrdio je u četvrtak kako će njegova vlada poslati pomoć Bosni i Hercegovini upozorivši kako je ta zemlja suočena s najvećom prijetnjom opstanku od rata te da je Rusija izravno odgovorna za potkopavanje stabilnosti BiH.
"Ne možemo dopustiti da zapadni Balkan postane još jedan poligon za Putinove pogubne težnje. Raspirujući vatru secesionizma i sektaštva Rusija nastoji poništiti postignuća u BiH iz protekla tri desetljeća koja su doprinijela stabilnosti na cijelom kontinentu", izjavio je Johnson kako ga citiraju u izjavi na službenoj mrežnoj stranici ureda britanskog premijera.
U izjavi je istaknuto kako je BiH danas suočena s najvećom prijetnjom opstanku nakon rata vođenog od 1992. do 1995. godine jer "secesionistički lideri aktivno rade na poticanju podjela i sukoba", što Rusija podržava u sklopu nastojanja Vladimira Putina da na taj način potkopa proces euroatlantskih integracija BiH.
Čelnici NATO-a raspravljaju o južnom susjedstvu
11.23 - Čelnici država članica NATO-a započeli su u četvrtak zadnju radnu sjednicu svoga samita u Madridu raspravom o južnom susjedstvu i borbi protiv terorizma.
“Bliski istok, sjeverna Afrika i Sahel suočavaju se s međusobno povezanim sigurnosnim, demografskim, gospodarskim i političkim izazovima, koji su dodatno pogoršani klimatskim promjenama i nesigurnošću u opskrbi hranom zbog rata u Ukrajini”, izjavio je na početku sastanka glavni tajnik Jens Stoltenberg.
Stoltenberg je dodao da je u interesu Saveza tijesna suradnja s partnerima na jugu kako bi se zajedno borili protiv uzroka nestabilnost i pojačali borbu protiv terorizma.
U srijedu je u središtu rasprava na samitu NATO-a bila ruska agresija na Ukrajinu i njezine posljedice. Usvojen je novi koncept za narednih 10 godina, u kojem su definirani sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava.
Rusija je definirana kao “najveća i izravna prijetnja sigurnosti saveznika i za mir i sigurnost euro-atlantskog područja”.
Ruske snage povukle su se sa Zmijskog otoka
10:49 - Ruske snage povukle su se sa Zmijskog otoka u Crnom moru, prema ukrajinskim i ruskim dužnosnicima. Rusko ministarstvo obrane objavilo je kako ovaj potez dokazuje da se ne žele ometati napori UN-a da organizira koridor za poljoprivredne proizvode iz Ukrajine, izvijestila je ruska agencija RIA.
Švedska će poslati više oružja Ukrajini
10:13 - Švedska će poslati više oružja Ukrajini, uključujući protutenkovsko oružje i mitraljeze, rekao je švedski ministar obrane za novinsku agenciju TT.
Borba za Lisičansk: Rusi napredovali do predgrađa, u središtu napada rafinerija nafte
10:00 - Rusija koristi topništvo kako bi pokušala blokirati ukrajinski grad Lisičansk, posljednji dio istočne regije Luhansk pod kontrolom Kijeva, objavila je ukrajinska vojska u jutarnjem pregledu stanja u četvrtak. Ukrajinski glavni stožer objavio je da se napadi događaju oko rafinerije nafte u gradu. Proruski separatisti u međuvremenu su ustvrdili da su preuzeli kontrolu nad područjem oko tvornice, prema objavi njihova predstavnika Rodiona Mirošnika na Telegramu.
Ukrajinska vojska optužila je Rusiju za granatiranje civilne infrastrukture, ali te tvrdnje nisu mogle biti neovisno potvrđene. Separatisti su rekli da se kijevske snage povlače prema sjeverozapadu a da su ruski vojnici već napredovali do predgrađa Lisičanska.
Ukrajinski glavni stožer naveo je da se borbe vode zapadno od grada i da ruske snage još uvijek pokušavaju uspostaviti kontrolu ključne ceste između Lisičanska i grada Bakhmuta. Izvijestili su o napadima sjeveroistočno od Bakhmuta i rekli da su ukrajinske snage uspjele zaustaviti rusku ofenzivu južnije, gdje su moskovske snage pretrpjele značajne gubitke. Nisu navedeni drugi detalji.
Borbe su se također vodile u istočnoj regiji Doneck, a obranjeni su i prethodno zauzeti položaji u gradu Harkivu na sjeveroistoku zemlje, priopćila je vojska.
Europski sud za ljudska prava donio mjere za zaustavljanje smrtne kazne Britancima zatočenim u Donjecku
9:57 - Europski sud za ljudska prava donio je privremene mjere kako bi osigurao da se smrtna kazna za dvojicu Britanaca zadržanih u Donjecku ne izvrši. Nejasno je hoće li Rusija postupiti po nalogu s obzirom na to da Europski sud za ljudska prava više nema nadležnost u toj zemlji.
Shaun Pinner zarobljen je u Mariupolu u travnju zajedno s kolegom Britancem Aidenom Aslinom tijekom intenzivne borbe za kontrolu nad lučkim gradom. Njih dvojica su proglašeni krivima za "plaćeničke aktivnosti i počinjenje radnji usmjerenih na preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka Narodne Republike Donjeck", iako njihove obitelji tvrde da su se borili legitimno kao dio ukrajinske vojske i da ih treba tretirati kao ratne zarobljenike.
Sud je u priopćenju naveo da je "posebno ukazao Vladi Ruske Federacije kako treba osigurati da smrtna kazna izrečena podnositeljima zahtjeva ne bude izvršena".
Zelenski nazvao Veliku Britaniju 'pravim prijateljem' nakon vojne potpore od milijardu funti Ukrajini
9:45 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je zahvalan britanskom premijeru što je pružio dodatnu vojnu pomoć od milijardu funti.
Stručnjak : 'U novom smo hladnom ratu'
9:33 - Velika Britanija je u novom hladnom ratu, rekao je za Sky News Sir Adam Thomson, bivši britanski predstavnik u NATO-u.
"Nepobitno je da se nalazimo u verziji hladnog rata 21. stoljeća. Dinamika je vrlo poznata svima koji su proživjeli hladni rat 20. stoljeća i bojim se da će ta dinamika potaknuti rastuće izdatke za obranu", izjavio je.
Jedan osoba ubijena, a šest ozlijeđenih u napadima u Harkovu
9:04 - Jedna osoba je poginula, a šest osoba je ozlijeđeno u ruskim napadima u regiji Harkov, izvijestio je guverner Harkova, Oleh Siniehubov. Guverner je na Telegramu objavio i da je 11-godišnja djevojčica hospitalizirana te da se borbe u regiji nastavljaju.
"Okupatori vode obrambene borbe u smjeru Harkova, pokušavajući obuzdati našu vojsku. Neprijatelj iz tenkova, minobacača, topništva i mlaznog topništva gađa položaje naše vojske i mirne gradove i sela", rekao je guverner.
Truss o ruskim prijetnjama Finskoj i Švedskoj: 'Moramo ignorirati Putinovu retoriku'
8:35 - Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss kaže da NATO treba "ignorirati" prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ulaska Finske i Švedske u savez te kaže da je to retorika koju smo već imali priliku čuti u povijesti.
"Moramo zanemariti retoriku i umjesto toga nastaviti podržavati Ukrajinu s oružjem koje im je potrebno za pobjedu u ovom ratu", izjavila je Truss za Sky News te dodala: "Danas smo najavili dodatnih milijardu funti vojne pomoći Ukrajini kako bismo im pomogli da potisnu Rusiju sa svog teritorija, i moramo se usredotočiti na to da nastavimo…zadržati sankcije Rusiji, stvarno ignorirajući retoriku Vladimira Putina. Važno je što se događa na terenu."
Truss je komentirala i povećanje proračuna za obranu te naglasila kako se svi moraju pobrinuti da NATO troši više na obranu te potporu svojim istočnim saveznicima. Dodala je da druge zemlje NATO-a morjau povećati svoje izdatke za obranu kako bi ispunile cilj saveza - a to je ulaganje u naoružanje u vrijednosti od minimalno 2 posto BDP-a
"Moramo biti sigurni da svi doprinosimo i pobrinuti se da obrana bude učinkovitija od onoga što smo vidjeli u posljednjih 20 godina, za što se bojim da je omogućilo Putinu da izvede ovaj užasni rat", ona kaže.
Ukrajinski ministar obrane: 'Treći svjetski rat je već počeo'
8:20 - Ukrajinski ministar obrane Olenskij Reznikov za Sky News je izjavio da će, ako Ukrajina pripadne Rusiji, druge europske zemlje biti sljedeće.
Oleksi Reznikov kaže da nema smisla "pokušati ne eskalirati" napetosti s Rusijom, jer je rat već pred nama.
"Nemojte se bojati napraviti novu eskalaciju s Rusima jer, potpuno iskreno, Treći svjetski rat je počeo 24. veljače ove godine. To je potpuno iskreno i to je stvarni život. Nemojte se bojati. Mi smo prva bojišnica u ovom ratu. Ako mi padnemo, sljedeća bojišnica bit će u drugoj europskoj zemlji", kaže Reznikov.
Napad na kazalište u Mariupolju bio je ratni zločin
7.20 - Amnesty International (AI) je zaključio da je ruski zračni napad na kazalište u ukrajinskom gradu Mariupolju u ožujku bio ratni zločin. Ta organizacija za ljudska prava tri je mjeseca prikupljala dokaze o zločinu, a svoje je nalaze iznijela u izvješću objavljenom u četvrtak. Među iznesenim dokazima su 52 izjave svjedoka, od kojih su 28 dali ljudi koji su bili u kazalištu ili u blizini kazališta u vrijeme napada.
"Nakon mjeseci rigorozne istrage, analize satelitskih snimaka i razgovora s desecima svjedoka, zaključili smo da je napad bio jasan ratni zločin koji su počinile ruske snage", rekla je Agnes Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala. Organizacija je zaključila da je gotovo sigurno da su ruski ratni zrakoplovi 16. ožujka bacili dvije bombe od 500 kilograma na zgradu kazališta u koju su sklonili civili.
AI je utvrdio da je u zračnom napadu ubijeno najmanje 12 ljudi, a mnogo više teško ozlijeđeno. Broj žrtava koji je naveo Amnesty manji je od ranijih procjena jer je velik broj ljudi navodno napustio kazalište u danima prije napada. Većina onih koji su ostali sklonila se u podrum kazališta ili u druge dijelove zgrade gdje su uspjeli izbjeći punu snagu eksplozije, navodi se u izvješću.
Putin reagirao na ruganje čelnika skupine G7
7.15 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da bi bio "odvratan prizor" da su čelnici G7 skinuli odjeću na nedavnom summitu u Njemačkoj. Uoči sastanka na summitu G7 u njemačkom Schloss Elmauu u nedjelju, čelnici skupine G7 dok su pozirali za skupnu fotografiju našalili su se Putinovoj sklonosti fotografijama bez majice.
"Ne znam kako su se planirali skinuti, iznad ili ispod struka", rekao je Putin novinarima tijekom posjeta Turkmenistanu, i dodao da "misli da bi to u svakom slučaju bio odvratan prizor". Putin je potom savjetovao čelnike G7 da su tjelovježba i manje pića potrebni za postizanje sklada između tijela i duše, prenosi ruska novinska agencija TASS.
Britanci šalju novu vojnu pomoć Ukrajini
7.00 - To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je "zlo", rekao je u srijedu britanski premijer Boris Johnson, dok je britanska vlada objavila da će Kijevu dati dodatnu vojnu pomoć vrijednu miijardu funti.
Johnson je u razgovoru GB News na summitu NATO-a u Madridu na pitanje je li Putin bio zao, rekao: "Mislim da je ono što je učinio zlo. I mislim da iz toga vjerojatno slijedi da, ako ste ono što radite, svakako jest".
"Bio je to užasan čin neopravdane agresije protiv nedužnog stanovništva", dodao je. Britanska vlada je u srijedu priopćila da će dati još 1 milijardu funti (1,2 milijarde dolara) vojne potpore Ukrajini, a NATO je u Madridu označio Rusiju kao najveću "izravnu prijetnju" zapadnoj sigurnosti. Sredstva su namijenjena jačanju obrambenih sposobnosti Ukrajine, uključujući sustave protuzračne obrane, letjelice bez posade, opremu za elektroničko ratovanje i tisuće komada opreme za ukrajinske vojnike.
"Oružje, oprema i obuka Ujedinjenog Kraljevstva transformiraju obranu Ukrajine kako bise suprostavila ovom napadu. I nastavit ćemo čvrsto stajati iza ukrajinskog naroda kako bismo osigurali da Putin ne uspije u Ukrajini", rekao je premijer Boris Johnson.
Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine
6.45 - Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je u srijedu čelnica američkih obavještajnih službi. Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još "dugo vrijeme".
"Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi", rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ovog je tjedna rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu i drugim čelnicima skupine G7 da želi da se rat završi do kraja godine.
No komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje. Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u veljači odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas. "Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine", rekla je Haines.
Rusija poslala jasnu poruku NATO-u
6.30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu predvođenom SAD-om. "Sa Švedskom i Finskom nemamo problema koje imamo s Ukrajinom. Oni se žele pridružiti NATO-u, pa samo naprijed", rekao je Putin ruskoj državnoj televiziji nakon razgovora sa čelnicima država srednje Azije u Turkmenistanu.
"No moraju shvatiti da prije nije bilo prijetnje, dok sada, ako se tamo razmjeste vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati odgovoriti istom mjerom i stvoriti iste prijetnje za područja s kojih se nama stvaraju prijetnje", rekao je Putin. Rekao je kako je neizbježno da će se odnosi Moskve s Helsinkijem i Stockholmom pogoršati zbog njihovog članstva u NATO-u.
"Među nama je sve bilo u redu, ali sada bi moglo doći do nekih napetosti, a sigurno hoće”, rekao je i dodao da je "to neizbježno ako nam prijeti opasnost". Putin je izjavu dao dan nakon što je Turska, članica NATO-a, odustala od veta na nastojanja Finske i Švedske da se pridruže savezu.
Putin je dodao da su ciljevi onoga što Moskva naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini ostali nepromijenjeni, te da je njezin cilj "osloboditi" istočnu ukrajinsku regiju Donbas i zajamčiti sigurnost Rusiji. Rekao je da ruske trupe napreduju u Ukrajini i ostvaruju postavljene ciljeve te da vojna intervencija teče kako je planirano."Nema potrebe postavljati rok za završetak kampanje", rekao je Putin.
Komentirajući raketiranje trgovačkog centra u ukrajinskom gradu Kremenčuku, ustvrdio je da Rusija ne gađa civilne ciljeve. U napadu na centar u kojem su se nalazili civili ubijeno je najmanje 18 ljudi, a 60 ih je ranjeno.
