- 110. je dan rata u Ukrajini
- Rusi se muče sa stvaranjem borbeno sposobnih jedinica
- Rastu tenzije među nuklearnim velesilama
- Rusi napadaju posljednji most u Sjeverodonjecku
- Bojišnica u Ukrajini duga je 2450 kilometara
- Zelenskij: Rusi bi u lipnju mogli izgubiti 40.000 vojnika
- Bivši ruski premijer: Rat će trajati još dvije godine
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Zelenskij prozvao Scholza
23.47 - Ukrajinski predsjednik pozvao je njemačkog kancelara Olafa Scholza da pokaže veću potporu Kijevu, optužujući ga da je previše zabrinut zbog posljedica iz Rusije. Scholz je više puta kritiziran jer nije zauzeo dovoljno čvrst stav protiv Rusije tijekom rata. U intervjuu za njemačku televiziju ZDF, ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij rekao je da mu je potrebna "sigurnost" Scholza da Njemačka podržava Ukrajinu. "On i njegova vlada moraju odlučiti: ne može biti kompromisa između Ukrajine i odnosa s Rusijom", rekao je.
Ukrajinci uništili ruski helikopter
22.43 - Ukrajinska vojska uništila je ruski helikopter Ka-52 u blizini Iziuma. Prema ukrajinskoj 93. mehaniziranoj brigadi, ruski helikopter koji su oborile ukrajinske snage u Harkovskoj oblasti pao je na okupirani teritorij, u blizini sela Sulyhivka i Dovhenke.
Peskov otkrio glavni cilj Rusije
22.40 - Glavni cilj Rusije u njezinoj invaziji na Ukrajinu je zaštititi samoproglašene narodne republike Donjeck i Lugansk, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Općenito, zaštita republika glavni je cilj specijalne vojne operacije", rekao je. Dvije odcijepljene regije okupirale su proruski separatisti od 2014., iako su dijelovi Luganska i Donjecka još uvijek pod kontrolom Ukrajine. Ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je neutemeljene tvrdnje o genocidu od strane Ukrajinaca u ovim regijama. Glavni fokus ruskih snaga sada je na zauzimanju ostatka ovih regija. Rusija je više puta tvrdila da ne napada civile, ali veliki broj izvješća pokazuje da su stanovnici ubijeni i u neselektivnim napadima i u ciljanim napadima.
Mostovi prema Sjeverodonjecku uništeni
20.16 - Svi mostovi prema Severodonjecku su uništeni, rekao je lokalni guverner. Uništenje mostova prema gradu na istočnoj bojišnici znači da se civili više ne mogu evakuirati. Međutim, Serhiy Haidai rekao je da još uvijek postoji "pristup" gradu. U poruci na Telegramu rekao je da Rusija nije stekla potpunu kontrolu nad Severodonjeckom i da je "dio" još uvijek pod kontrolom Ukrajine.
Prema stanovnicima Mariupolja ponašaju se kao robovi
18.26 - Ukrajinski dužnosnik optužio je ruske okupatore da se prema stanovnicima Mariupolja ponašaju kao prema "robovima" i "ljudskom štitu". Petro Andryushchenko, savjetnik gradonačelnika Mariupolja, napisao je na Telegramu da su "okupatorske vlasti" objavile da će humanitarne zalihe biti davane samo osobama s invaliditetom. Svi ostali stanovnici koji su još u bombardiranom gradu morat će "preživjeti kako god mogu", rekao je Andryushchenko, koji se nalazi izvan Mariupola.
Andryushchenko je tvrdio da ruski okupatori planiraju uništiti sve oštećene zgrade u gradu do 1. rujna. "Korak po korak, Rusija i okupacijske vlasti počet će objavljivati svoje stvarne planove u Mariupolju... stanovnici grada... tretiraju se kao vezane robove i živi štit", navodno je rekao.
Nove naznake ratnih zločina?
17.41 - Ekshumirana su tijela na mjestu masovne grobnice u šumi u blizini Buče, gdje je otkriveno sedam tijela, uključujući dva koja su imala vezane ruke i prostrijelne rane na koljenima i glavi, rekao je načelnik regionalne policije Kijeva. "Pucnjevi u koljena govore nam da su ljudi bili mučeni", rekao je Andrii Nebytov.
Mjesto se nalazilo odmah iza rova iskopanog za vojno vozilo. Vlasti kažu da su otkrile tijela 1316 ljudi u Kijevskoj regiji otkako su se ruske trupe povukle krajem ožujka. Bucha je posebno privukla pozornost svijeta jer su se pojavila izvješća o ubijanju civila na ulicama i otkrivenim masovnim grobnicama.
Strašne brojke
16.36 - Uprava Donjecke oblasti danas je objavila kako je više od 22.000 ljudi ubijeno u Mariupolju. Prema preliminarnim podacima, više od 50.000 ljudi prisilno je deportirano iz Mariupolja u Rusiju i na teritorije Donjecke oblasti koje su okupirali Rusi.
Medvedev ponovno prijeti, a ima i razlog za to
14.50 - Bivši ruski premijer, ali i predsjednik u jednom mandatu te jedan od najbližih Putinovih suradnika, Dmitrij Medvedev odlučio je uložiti sve karte u napad na Zapad putem društvenih mreža. U svojoj najnovijoj objavio upozorio je Sjedinjene Američke Države da ne šalju oružje u Ukrajinu jer su "jahači apokalipse već na putu".
Iako se Medvedeva smatralo umjerenijim političarem od Putina, 56-godišnji šef Vijeća za nacionalnu sigurnost iznio je cijeli niz prijetnji Ukrajini i zapadnim saveznicima. Prošlog je tjedna pojasnio zašto to čini.
Ukrajinci istražuju ubojstva više od 12.000 civila
14.44 - Oko 1200 tijela, uključujući neka pronađena u masovnim grobnicama, još nije identificirano, rekao je šef ukrajinske nacionalne policije, prenosi novinska agencija Interfax.
Ihor Klimenko je naglasio da je pokrenut kazneni postupak u vezi sa smrću više od 12.000 ljudi, od čega je oko 75 posto muškaraca, dva posto djece, a ostalih 23 posto su žene.
Više od 1500 civila poginulo je samo u Kijevskoj regiji, a 116 tijela pronađeno je u jednoj grobnici u Buči. "Ovo je dug proces, prilično mukotrpan, jer su mnoga tijela u stanju raspadanja" i ne mogu biti identificirana, rekao je Interfaxu.
Glasnogovornik ukrajinski legionara: Nastavite slati teško naoružanje
14.35 - Glasnogovornik ukrajinske Legije stranaca, Damien Magrou prozvao je vojne partnere Ukrajine, rekavši da imaju "osjećaj samozadovoljstva" i dodavši da je zemlji potrebna daleko veća podrška ako želi poraziti rusku vojsku.
"Postoji određeni osjećaj samozadovoljstva među našim zapadnim partnerima koji smatraju da su već dovoljno opskrbili Ukrajinu za pobjedu u ratu", rekao je Magrou, prenosi CNN.
"Molim vas, nastavite slati teško naoružanje, rakete dalekog dometa, protubrodske rakete. Sve te stvari su nam potrebne na bojnom polju. Bile su potrebne još jučer. Što dulje čekamo, više će biti mrtvih", dodao je.
Finski predsjednik: Ukrajina i Rusija koriste teško naoružanje
14.34 - Finski predsjednik Sauli Niinistö rekao je da i Ukrajina i Rusija koriste teško naoružanje, što u ruskom slučaju znači i termobarične bombe.
Obraćajući se novinarima tijekom razgovora o sigurnosnoj politici u svojoj ljetnoj rezidenciji u Naantaliju, Niinistö je rekao: "Podržavamo Ukrajinu sve težim naoružanjem. A s druge strane, Rusija je također počela koristiti vrlo moćno oružje, termobarične bombe koje su zapravo oružje za masovno uništenje".
Ukrajina i članice NATO-a optužile su Rusiju da koristi termobarično oružje, koje je razornije od konvencionalnih eksploziva, piše Guardian.
Gubici u ruskoj vojsci
13.17 - Ukrajinski glavni stožer objavio je najnovije podatke o ruskim gubicima tijekom rata. Predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je kako bi Rusija u lipnju mogla izgubiti i do 40.000 ljudi. Trenutno je, prema navodima, vojnog vrha Rusija izgubila oko 32.300 vojnika.
Od vojne opreme, Rusi su ostali bez: 1432 tenka, 3492 druga oklopna vozila, 718 topničkih sustava, 226 višestrukih raketnih bacača, 97 sustava PZO, 213 aviona, 178 helikoptera, 585 dronova, 125 balističkih projektila, 2460 ostalih vozila i cisterni, 13 brodova i 54 komada specijalne opreme.
Vođa separatista: Ukrajinci se moraju predati ili će umrijeti
12.40 - Ukrajinske snage u Sjeverodonjecku moraju se predati ili se suočiti sa smrću, izjavio je u ponedjeljak čelnik separatističke takozvane Narodne Republike Donjeck (DPR) na istoku Ukrajine.
"Oni imaju dvije mogućnosti: ili slijediti primjer svojih kolega i odustati, ili umrijeti", rekao je Eduard Bašurin, zamjenik načelnika Odjela narodne milicije u DPR-u, prenosi ruski državni medij RIA Novosti. “Oni nemaju nikakvu drugu opciju”, dodao je.
Ruske snage sada kontroliraju veći dio Sjeverodonjecka, epicentra krvave bitke za ukrajinski istočni Donbas, no čini se da ukrajinske linije prema gradu još nisu potpuno prekinute.
Serhij Hajdaj, načelnik vojne uprave regije Lugansk, rekao je u ponedjeljak da Ukrajina još uvijek uspijeva evakuirati neke ljude iz grada, ali je ograničena razmjerom bombardiranja.
Brod s kukuruzom iz Ukrajine pristao u Španjolskoj
12.39 - Brod s 18.000 tona kukuruza iz Ukrajinestigao je rano u ponedjeljak u luku na sjeverozapadu Španjolske, koristeći ono što je regionalna grupa proizvođača stočne hrane opisala kao "novu pomorsku rutu" koja ima za cilj izbjeći rusku blokadu ukrajinskih luka na Crnom moru.
Teretni brod Alppila, koji je prevozio kukuruz, stigao je u španjolsku luku A Coruña u ponedjeljak prije zore i trebao bi biti iskrcan do utorka, rekao je za CNN lučki ured za tisak.
To je prva pošiljka ukrajinskog žita koja je stigla do sjeverozapadne Španjolske morem, koristeći "novu pomorsku rutu otvorenu u Baltičkom moru kako bi se izbjegla blokada ukrajinskih luka na Crnom moru od početka rata od strane ruske mornarice" prošle veljače, tvrdi Grupa proizvođača stočne hrane pod nazivom Agafac.
Rusija tvrdi da je uništila još zapadnog naoružanja
12.34 - Rusija je danas objavila da je uništila veliku količinu oružja i vojne opreme u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas. Navodi da su dio tog oružja Ukrajini poslali SAD i Europa.
Kazala je da su visokopreciznim raketama pogodili opremu isporučenu ukrajinskim snagama u blizini željezničke stanice Udačne, piše Sky News.
Moskva je jučer iznijela sličnu tvrdnju rekavši da je uništila vojno skladište u kojem se nalazilo oružje koje su Ukrajini donirale zapadne zemlje.
Scholz: Njemačka što prije treba steći energetsku neovisnost o Rusiji
12.32 - Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bi ta zemlja trebala što brže i sigurnije steći neovisnost od Rusije u području opskrbe energijom, a također je podupro istočne njemačke regije u prevladavanju posljedica sankcija uvedenih Rusiji. "Predugo smo se i jednostrano oslanjali na opskrbu energijom iz Rusije", rekao je Scholz u nedjelju tijekom svog govora na gospodarskom forumu u Bad Saarowu, a citira ga Die Welt.
"Stara formula da je Rusija pouzdan gospodarski partner (Njemačke) čak i u kriznim situacijama, više ne vrijedi", dodao je. Naglasio je da Njemačka mora steći neovisnost od ruskih energenata "što je prije moguće, ali i što sigurnije". Scholz je obećao da će podržati istočne njemačke regije u prevladavanju posljedica sankcija Rusiji.
Prema njegovim riječima, naftni embargo uveden Rusiji ne bi trebao dovesti do velikih regionalnih razlika u cijenama na benzinskim postajama, a u njegovoj provedbi treba jamčiti sigurnost opskrbe i dostupnost energije.
Padaju isporuke plina kroz Sjeverni tok
10.18 - Isporuke plina kroz Sjeverni tok - glavnu opskrbnu rutu za ruski plin prema Europi, mogle bi danas pasti za 22 posto, pokazuju podaci operatera tog plinovoda, tvrtke Nord Stream.
Za danas je rezervirano 4,7 milijuna kubika na sat odnosno nešto više od 113 milijuna kubika dnevno, dok je jučer obujam isporuka kroz taj plinovod iznosio 145 milijuna kubičnih metara. Za usporedbu, razina u svibnju bila je gotovo 34 viša - oko 170 milijuna kubičnih metara dnevno.
Transport duž drugog koridora - kroz plinski transportni sustav Ukrajine - danas bi moglo ostati na razini prethodnih dana, proizlazi iz podataka ukrajinskog operatera plinskog sustava.
Europa nastavlja upumpavati plin u podzemna skladišta. Prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE), 11. lipnja prosječna popunjenost europskih plinskih skladišta iznosila je 51,5 posto, a ukupni volumen plina u njima je približno 54,6 milijardi kubičnih metara.
Podoljak objavio ukrajinski 'popis želja'
9.37 - Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak sastavio je popis oružja za koje tvrdi da je dovoljno Ukrajini da okonča rat.
"Bit ću izravan: Kako bismo okončali rat i izbacili ruske snage iz Ukrajine, trebamo sljedeće teško oružje: 1000 haubica kalibra 155 mm, 300 MLRS-ova (višecijevnih bacača raketa), 500 tenkova, 2000 oklopnih vozila, 1000 dronova. Čekamo odluku", napisao je Podoljak na Twitteru.
Ukrajinska vojska potisnuta iz centra Sjeverodonjecka
9.31 - Ukrajinska je vojska u ponedjeljak priopćila da su njezine postrojbe potisnute iz središta Sjeverodonjecka, gdje borbe traju već tjednima, prenosi AFP.
"Neprijatelj je, uz potporu topništva, izveo jurišne operacije u gradu Sjeverodonjecku, imao je djelomični uspjeh, potisnuo je naše jedinice od centra grada", objavila je ukrajinska vojska na Facebooku.
Lokalni guverner, Serhij Hajdaj, potvrdio je da su "Rusi bili djelomično uspješni noću" u gradu. "Potjerali su naše trupe iz centra i nastavljaju uništavati naš grad", rekao je te dodao da je rekao da moskovske snage "prikupljaju sve više opreme" kako bi "opkolile" Sjeverodonjeck i obližnji Lisičansk.
Amnesty International ima dokaze da je Rusija granatirala Harkiv kasetnim bobama
9.24 - Rusija je ubila stotine civila u gradu Harkivu na sjeveroistoku Ukrajine koristeći neselektivno granatiranje i zabranjene kasetne bombe, pokazalo je istraživanje Amnesty Internationala.
Oni tvrde da su pronašli dokaze da su ruske snage u više navrata koristile kasetne bombe 9N210/9N235, kao i "rasprskavajuće" streljivo, rakete koje izbacuju manje bombe koje eksplodiraju kasnije u određenim vremenskim intervalima.
BBC je posjetio pet odvojenih mjesta udara u stambenim četvrtima u Harkivu i vidio dokaze o karakterističnom, simetričnom učinku lomljenja povezanog s kasetnim streljivom. Pokazali su slike s mjesta trojici stručnjaka za oružje, koji su svi rekli da su udari bili pokazatelj napada zabranjenim naoružanjem
"Ti su udari od kasetnog streljiva, to je klasičan potpis. Na jednoj slici možete vidjeti ostatak peraje stabilizatora jedne od bmbi", rekao je Mark Hizney, viši istraživač u odjelu za oružje Human Rights Watcha.
Rusija debelo zaradila na nafti i plinu tijekom rata
9.18 - Rusija je zaradila 93 milijarde eura od prodaje fosilnih goriva tijekom prvih 100 dana rata u Ukrajini, a većina energenata poslana je u Europsku uniju, stoji u izvješću finskog Centra za istraživanje energije i čistoću zraka (CREA), koje je objavila agencija AFP.
Troje ljudi ubijeno u Lisičansku
9.15 - U jučerašnjim napadima na Lisičansk, grad nedaleko od Sjeverodonjecka na istoku Ukrajine, ubijeno je troje ljudi, među kojima i šestogodišnji dječak, potvrdio je guverner regije Luhansk, Serhij Hajdaj.
Dodao je i kako je u napadima jedna osoba ranjena te da ruske snage uništavaju Sjeverodonjeck "kvart po kvart" i da su potisnule ukrajinske branitelje "zbog značajne prednosti u artiljeriji".
Ruske snage su, rekao je nedavno, potisnule Ukrajince iz centra grada. "Više granata pogodilo je pogon za otpadne vode u Sjeverodonjecku, a područje kemijskog pogona Azota, gdje se ljudi skrivaju u skloništima, granatirano je tri puta", objavio je Hajdaj.
Bivši ruski premijer: Rat bi mogao trajati dvije godine
9.10 - Bivši ruski premijer Mihail Kasjanov, smatra da bi rat u Ukrajini mogao potrajati do dvije godine, ali je uvjeren da bi se Rusija mogla vratiti na demokratski put. Kasjanov se kao premijer od 2000. do 2004. zalagao za bliske veze sa Zapadom.
Sad tvrdi da Putin ne razmišlja kako spada: “Jednostavno poznajem te ljude i gledajući ih vidio sam da je Putin već izvan toga. Ne u medicinskom smislu nego u političkom smislu. Poznavao sam drugačijeg Putina", rekao je za AFP.
Nakon što ga je Putin smijenio, Kasjanov se pridružio ruskoj oporbi i postao jedan od najglasnijih kritičara Kremlja. Sada je čelnik oporbene Stranke narodne slobode ili Parnasa. Procijenio je da bi rat mogao trajati do dvije godine i rekao da je imperativ da Ukrajina pobijedi.
"Ako Ukrajina padne, sljedeće će biti baltičke države", upozorio je Kasjanov i dodao da bi Putina mogao naslijediti "kvazi-nasljednik" pod kontrolom sigurnosnih službi, koji ne bi mogao kontrolirati sustav, zbog čega će Rusija na kraju biti primoranam održati slobodne i poštene izbore.
"Siguran sam da će se Rusija vratiti na put izgradnje demokratske države", rekao je bivši ruski premijer.
Zelenskij: Rusi već u lipnju mogu izgubiti 40.000 vojnika
7.55 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u svom noćnom obraćanju, poručio je da se "ključni taktički cilj okupatora nije se promijenio". "Pritišću u Sjeverodonjecku gdje se vode vrlo žestoke borbe doslovno na svakom metru", poručio je i dodao:
"Ruska vojska pokušava rasporediti pričuvne snage u Donbasu, ali kakve rezerve sada mogu imati? Čini se da će u bitku pokušati baciti loše obučene ročnike i one koji su prikupljeni prikrivenom mobilizacijom. A to znači samo jedno: Rusija već u lipnju može prijeći granicu od 40.000 svojih izgubljenih vojnika. Ni u jednom drugom ratu u mnogo desetljeća nisu toliko izgubili", naglasio je ukrajinski predsjednik.
Bojišnica je duga 2450 kilometara
7.53 - Prema riječima načelnika ukrajinskih oružanih snaga Valerija Zalužnog, bojišnica je ukupno duga 2450 kilometara, a aktivna neprijateljstva se odvijaju na 1105 kilometara. Zalužni je izvijestio da ruske snage ne postižu uspjeh u smjeru Luhanske oblasti, ali su nastavile s granatiranjem u oblastima Harkiv, Černihiv i Sumi, prenosi The Kyiv Independent.
Rusi granatiraju posljednji most prema Sjeverodonjecku
7.49 - Vojni guverner Luhanska, Serhij Hajdaj tvrdi da su ruske snage uništile dva mosta prema Sjeverodonjecku te da žestoko napadaju i posljednji most prema tom gradu u kojem se vode višetjedne borbe.
"Treći most je pod neprestanom vatrom. Star je i u kritičnom stanju. Kamioni ne mogu preko njega zbog visokog rizika od urušavanja. Ako i ta ruta bude uništena, Sjeverodonjeck će biti odsječen", napisao je Hajdaj na Twitteru.
Tko je Dmitrij Medvedev, Putinov najradikalniji galamdžija?
7.42 - Malo je političara u Rusiji koji su u posljednjih 20 godina uspjeli doći do izražaja uz Vladimira Putina. Jedan od tih malobrojnih je Dmitrij Medvedev koji je, istinabog, Putinu služio - kao u hokeju na ledu - poput leteća izmjene. Kada zbog ustavnih ograničenja nije mogao biti predsjednik Ruske Federacije i treći mandat zaredom, Putin je odigrao rošadu s Medvedevim pa je ovaj od 2008. do 2012. odradio mandat predsjednika (pobijediti na izborima nije bilo teško), dok se te četiri godine Putin tobože morao šćućuriti na ondje "nižoj" funkciji premijera.
Kada se 2012. Putin vratio u predsjedničke odaje, Medvedev je preselio u premijersku fotelju. Potom je uvjerljiva većina Putinove stranke Jedinstvena Rusija u Dumi izglasala izmjene ustava, otklonila dotadašnja ograničenja i omogućila Putinu da formalno ostane na vlasti do 2036. godine, faktički doživotno. Medvedev je, pak, nakon odrađena dva premijerska mandata imenovan zamjenikom predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije te Putinovim savjetnikom za unutarnju politiku.
Britanski obavještajci: Prelasci rijeka bit će odlučujući čimbenici rata
7.38 - Britansko ministarstvo obrane i jutros je obznanilo svoje najnovije obavještajne podatke.
"Tijekom vikenda bitka oko Sjeverodonjecka nastavila je bjesniti. Tijekom nadolazećih mjeseci operacije prijelaza rijeka vjerojatno će biti među najvažnijim odlučujućim čimbenicima u tijeku rata. Ključni, 90 kilometara dug središnji sektor ruske crte bojišnice u Donbasu nalazi se zapadno od rijeke Siverskij Donjec.
Kako bi postigla uspjeh u trenutnoj operativnoj fazi svoje ofenzive u Donbasu, Rusija će morati dovršiti ambiciozne bočne akcije ili izvršiti napadne prijelaze rijeka. Ukrajinske snage često su uspijevale srušiti mostove prije povlačenja, dok se Rusija bori s uspostavom složene koordinacije potrebne za uspješno provođenje velikih prijelaza rijeka pod vatrom", navode britanski vojni obavještajci.
Lavrov: Separatisti imaju pravo osuditi plaćenike na smrt
7.10 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ustvrdio je da Donjecka Narodna Republika ima pravo izreći smrtne kazne plaćenicima, tvrdeći da su počinili zločine dostojne kazne.
Reakcija je to nakon odluke proruskog separastističkog suda koji je u četvrtak izrekao kazne državljanima Ujedinjenog Kraljevstva, Aidenu Aslinu i Shaunu Pinneru te marokanskom državljaninu Brahimu Saadounu, koje su u travnju zarobile ruske snage.
BBC News javlja da je sud koji je izrekao kazne u takozvanoj Donjeckoj Narodnoj Republici koja nije međunarodno priznata.
Rusi imaju problema sa stvaranjem novih postrojbi
7.10 - Ruske snage i dalje se bore sa stvaranjem dodatnih borbeno sposobnih jedinica. Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva izvijestilo je 12. lipnja da ruske snage pokušavaju proizvesti više borbenih jedinica pripremajući se za raspoređivanje taktičkih skupina treće bojne (BTG) iz nekih jedinica tijekom posljednjih nekoliko tjedana, piše u svojoj analizi Institut za proučavanje rata.
Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva napomenulo je da ruske brigade i pukovnije obično mogu generirati dva BTG-a, ali to ostavlja matične jedinice uglavnom šupljima. Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva zaključilo je da će ovi BTG-ovi vjerojatno imati nedovoljno osoblja i oslanjati se na novake i mobilizirane pričuvnike. Njihovo raspoređivanje će vjerojatno negativno utjecati na kapacitet njihovih matičnih jedinica da regeneriraju svoju borbenu moć još neko vrijeme. BTG generirani na ovaj način neće imati borbenu moć običnih BTG-ova. Bit će važno ne precijeniti ruske rezerve proizvedene na ovaj način računajući ove treće BTG-ove kao da su normalni BTG-ovi.
Proruski izvori nastavljaju širiti dezinformacije kako bi posijali tjeskobu i ogorčenost među ukrajinskim stanovništvom. Ruski Telegram kanali navodno su 12. lipnja počeli širiti lažnu naredbu o mobilizaciji koju su lažno pripisali ukrajinskom Glavnom stožeru. Lažna naredba poziva na mobilizaciju svih ukrajinskih žena koje ispunjavaju uvjete da se jave na dužnost do 31. lipnja, piše Institut.
Rastu tenzije među nuklearnim velesilama
7.10 - Ruska invazija podrška Zapada Ukrajini povećala je tenzije između devet država naoružanih nuklearnim naoružanjem, stoji u zaključcima istraživanja stockholmskoj Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
Broj komada nuklearnog naoružanja neznatno je pao između siječnja 2021. i siječnja 2022, ali švedski institut navodi da bi taj broj, ako se nešto odmah ne poduzme, mogao početi rasti po prvi put u više desetljeća.
Wilfred Wan, ravnatelj SIPRI-jevog programa za oružje masovnog uništenja, u godišnjem je izvješću rekao: "Sve države s nuklearnim naoružanjem ili povećavaju ili unapređuju svoje arsenale, a većina njih zaoštrava nuklearnu retoriku i sve više naglašava ulogu koju nuklearno naoružanje igra u njihovim vojnim strategijama. To je vrlo zabrinjavajući trend".
Rusija ima najveći nuklearni arsenal na svijetu s ukupno 5977 nuklearnih bojevih glava, što je 550 više od SAD-a. Te dvije zemlje posjeduju više od 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala No, i Kina je usred velike ekspanzije te se procjenjuje da ima oko 300 novih silosa za nuklearne projektile.
SIPRI je objavio da je broj nuklearnih bojevih glava od siječnja 2021. do siječnja 2022. globalno pao s 13.080 na 12.705. Oko 3732 nuklearnih bojevih glava spremno je za upotrebu na projektilima i zrakoplovima, a oko 2000, od čega gotovo sve pripadaju Rusiji ili SAD-u, su u stanju visoke pripravnosti.
