"Prije nekoliko dana dobio sam nekakvu bijelu vrećicu u kojoj se nalaze žuta i smeđa vrećica za odvajanje otpada i sada ne znam što točno trebam činiti", kaže nam jedan zbunjeni čitatelj iz zagrebačkog Rudeša gdje su nedavno došle vrećice za odvajanje otpada. No, upute za odvajanje postoje na službenoj stranici zagrebačke Čistoće gdje ih svatko može pogledati. Međutim, u zraku ostaje visjeti pitanje gdje će primjerice biootpad kasnije bacati jer čitatelj iz Rudeša tvrdi da ondje nema kanti i kontejnera za biootpad, plastiku i metal.
Osim toga, teško se ne zapitati što bi pravne osobe, odnosno tvrtke trebale raditi po pitanju odvajanja otpada u Zagrebu. Za razliku od prosječnih kućanstava, u tvrtkama boravi više ljudi koji također "stvaraju" smeće. Ako se u Zagrebu otpad mora odvajati, tada bi se dalo naslutiti da isto vrijedi i za pravne osobe. No, to ipak nije tako pa se u zajedničkom smeću firmi može na istom mjestu naći i kora banane i plastična boca.
Pravne osobe neće dobiti vrećice
Kako bismo saznali što bi tvrtke trebale činiti kada je riječ o odvajanju otpada, obratili smo se Zagrebačkom holdingu, podružnici Čistoće. Mirella Strenja iz odnosa s javnošću Čistoće kazala nam je da svako trgovačko društvo za sebe odlučuje o načinu, stupnju i provedbi odvojenog skupljanja otpada. Naravno, sukladno zakonima i propisima.
Zablaće: Radnici tvrtke Zeleni grad započeli s podjelom vrećica za prikupljanje korisnog otpada 30.10.2018., Zablace - Radnici tvrtke Zeleni grad zapoceli s podjelom vrecica za prikupljanje korisnoga otpada na podrucju grada Sibenika i okolice. Podjela vrecica zapocela je dana u Zablacu. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
"Vrećice za biootpad dobit će privatni korisnici u višestambenim zgradama, a vrećice za plastičnu i metalnu ambalažu dobiti će svi privatni korisnici (višestambene zgrade i obiteljske kuće). Pravne osobe neće dobiti spomenute vrećice. Trgovačka društva sa Zagrebačkim holdingom d.o.o. podružnicom Čistoća sklapaju ugovor o odvozu prvenstveno miješanog komunalnog otpada, a ako žele ili imaju potrebu mogu ugovoriti i odvoz reciklabilnih vrsta otpada. Pravnim osobama kazne za ne odvajanje otpada trenutno propisuje samo nadležna inspekcija", odgovorila je Strenja.
To znači da će tvrtke, baš kao i kućanstva, dobiti kontejnere i kante za odvajanje otpada, ali ne i vrećice, što dodatno komplicira stvari. Ako ne budu imali vrećice, zaposlenici neke firme u Zagrebu morat će odvajati otpad po principu "snađi se druže" jer će valjda sa sobom morati nositi vlastite vrećice. Primjerice, ako žele u kantu baciti biootpad, morat će ga staviti u vlastitu vrećicu pa ga onda kasnije istresti u kantu. Isto vrijedi i za plastičnu te metalnu ambalažu.
Postoje kazne za tvrtke koje ne odvajaju
Iako nisu i neće dobiti vrećice za biootpad, plastiku i metal, u slučaju da ne odvajaju otpad, tvrtke će dobiti kaznu. U Odluci o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluga povezanih s javnom uslugom u Gradu Zagrebu pišu propisane kazne za ne odvajanje otpada.
U Članku 30. spomenute Odluke stoje propisane kazne pa tako prva točka govori o kazni od 10.000 kuna. "Ako ne koristi javnu uslugu i ne predaje miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad davatelju usluge iz članka 3. ove odluke, ugovorna kazna iznosi 10.000,00 kuna". Budući da iz Čistoće kažu da ne postoje vrećice za tvrtke kada je u pitanju odvajanje, ali postoje spremnici, to znači da bi pravne osobe koje ne koriste odvoz biorazgradivog komunalnog otpada mogle dobiti toliko visoku kaznu. Međutim, uvijek mogu posebno dogovoriti odvoz tog otpada, ali bez vrećica.
U slučaju da se ustanovi da kućanstvo ili tvrtka krivo odvaja otpad, pa primjerice metal ubacuje u biootpad, tada slijedi kazna od 3.000 kuna.
Građani su dužni odvajati otpad
Dok su neki Zagrepčani počeli s odvajanjem otpada i prije negoli je to postala obaveza, drugima i dalje nije jasno što s vrećicama i kada se odvija odvoz. Informacije o tome poslane su građanima metropole skupa s računima Holdinga, ali nisu još svi stanovnici dobili vrećice. Nisu ih dobili stanari zgrada, dok su one podijeljene svima koji žive u obiteljskim kućama. Mirella Strenja iz Čistoće objasnila je što bi građani sve trebali činiti, osobito kako ne bi dobili kazne.
13.03.2019., Kompostana Prudinec, Zagreb - Gradski zastupnik Renato Petek, odrzao konferenciju za medije o odvozu biootpada i smedjim kantama za biootpad te kompostani Prudinec. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Paketi vrećica sadržavaju vrećice za odlaganje plastične i metalne ambalaže (13 besplatnih vrećica volumena 60 litara, za polugodišnje razdoblje – 2 vrećice po mjesecu) i biorazgradive vrećice za odlaganje biootpada (26 besplatnih vrećica volumena 30 litara, za polugodišnje razdoblje – 1 vrećica tjedno). Pakete vrećica dijele djelatnici Hrvatske pošte.
"Građani su dužni koristiti javnu uslugu, omogućiti pristup spremnicima za biootpad u vrijeme pružanja usluge odvoza i čuvati spremnike od oštećenja i otuđenja, a žutu vrećicu odložiti na mjesto primopredaje otpada (uz ili na mjesto svog spremnika za miješani komunalni otpad) u vrijeme pružanja usluge odvoza", objašnjava Strenja.
Na Krku druga priča s odvajanjem otpada
Za razliku od metropole, na otoku Krku je sasvim drugačije stanje s odvajanjem otpada. Kako nam kaže pomoćnik direktora tvrtke "Ponikve", Ivan Jurešić, na Krku se otpad odvaja već 14 godina. Komunalno društvo "Ponikve" inače se bavi prikupljanjem otpada na čitavom otoku Krku.
Na Krku građani odvajaju otpad od 2005.
"Krk je s odvajanjem otpada počeo prvenstveno zbog toga što nismo imali gdje odlagati otpad, dakle imali smo problem s odlagališnim prostorom. Zbog toga smo bili prisiljeni krenuti s drastičnim mjerama kako bismo produžili vijek trajanja odlagališta tako da smanjimo količine koje odlažemo. Odvajamo otpad u pet kanti: miješani otpad, biootpad, staklo, papir i karton, plastika i metal", govori Jurešić.
Jurešić tvrdi da je ideja odvajanja otpada prvo naišla na otpor i pobunu mještana. Shvaća da je odvajanje otpada na neki način donijelo dekomodiranje kod građana Krka, no s godinama su to prihvatili.
Krk ima isti princip odvajanja otpada za tvrtke i kućanstva, ali bez kazni
Kada se govori o odvajanju otpada za pravne osobe, Jurešić navodi da je princip isti kao i za domaćinstva. Međutim, broj kanti i dinamika odvoza prilagođava se svakom pojedinom subjektu.
"Trgovački centri imaju više kartona, papira i ambalaže pa za njih imamo kontejnere za karton. Kada su u pitanju primjerice restorani, oni imaju veću količinu biorazgradivog otpada pa se za to moraju osigurati veće posude za odvajanje. Što se tiče klasične privrede s uredima, njima se daju ove regularne kante za otpad kao za domaćinstva. Sve je stvar prilagodbe na terenu stvarnim potrebama", kaže nam pomoćnik direktora u "Ponikvama".
Za sada, kaže nam Jurešić, ne postoje kazne za one koji ne odvajaju otpad. Isto se odnosi i na kućanstva i na tvrtke. Iako su, veli, predvidjeli ugovorne kazne, one se tek "sramežljivo" primjenjuju. Još uvijek su samo na upozorenjima, ne i kažnjavanjima.
'Država i dalje potiče odlaganje otpada'
Jurešić ističe da se često povlači pitanje kako motivirati građane da odvajaju otpad i recikliraju, no navodi jedan problem u kojem se Hrvatska našla.
29.06.2019.,Sibenik-Na odlagalistu otpada Bikarac doslo je do pozara na koji su izasli pripadnici JVP Sibenik. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
"Država još uvijek potiče odlaganje otpada. Mi imamo zakon koji kaže da se otpad mora zbrinjavati u regionalnim centrima itd., ali u praksi to uopće nije tako nego samo na papiru. U praksi je situacija takva da se naknada za odlaganje ne postoji pa su još uvijek komunalci motivirani da ne odvoje otpad i da ga bace na odlagalište besplatno jer je odvajanje otpada samo po sebi trošak. No, i kada otpad odvojeno prikupljate, onda to morate još dodatno sortirati i na kraju još platiti nekom obrađivaču da vam to preradi. Primjerice, staklo morate platiti par sto kuna po toni, cijena plastike ide čak do 100 eura. S jedne strane postoji zakon koji tjera da građani odvojeno prikupljaju otpad, ali u praksi vam je odvajanje dodatni trošak", objašnjava Jurešić ovu apsurdnu situaciju.
Upravo zbog toga što je rekao, smatra da je to glavni razlog što ne postoji ozbiljnijih rezultata recikliranja i odvajanja otpada.
Zagreb kao najzahtjevniji za implementaciju sustava odvojenog prikupljanja otpada
Na temu odvajanja otpada u Zagrebu razgovarali smo i s Aleksandrom Anić Vučinić, profesoricom s Geotehničkog fakulteta u Zagrebu te ujedno predsjednicom Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom. Ona tvrdi da je Zagreb ipak najzahtjevniji za odvajanje otpada. Objašnjava i zašto.
04.10.2018., Zagreb - U Kongresnoj dvorani Zagrebackog velesajma predstavljen je projekt "Izrada studijsko-projektne dokumentacije za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Zagreb". Aleksandra Anic Vucinic. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
"Grad Zagreb je najveći grad u Republici Hrvatskoj, te je stoga i infrastrukturno najzahtjevniji za implementaciju sustava odvojenog prikupljanja otpada. Iako je Grad Zagreb jedan od rijetkih gradova koji već ima kompostanu, recikliranje građevinskog otpada ipak još nije blizu potpunoj uspostavi sustava odvojenog prikupljanja, a ni prateće infrastrukture. Ukoliko usporedimo stanje u nazad dvije godine ipak su vidljivi veliki iskoraci. Započeli smo aktivno sa sakupljanjem otpadnog papira što je se reflektira na količinu otpada koju još uvijek stavljamo u crnu kantu. Sigurna sam da će analiza učinkovitosti odvojenog prikupljanja za 2018. i 2019. biti značajno više nego prethodnih godina. Odvojeno prikupljanje plastike nailazi na probleme u implementaciji jer je volumen i broj spremnika evidentno nedovoljan, odnosno građani su zaista revni u obavljanju svojih zadaća. Pretrpani spremnici koje danas vidimo u gradu posljedica su nedovoljnog broja odvoza. Za ovako veliki sustav kao što je grad Zagreb za očekivati je da će na početku uspostave sustava biti ovakvih problema. Međutim, bolje je da rješavamo ove probleme nego problem da nemamo gdje odložiti otpad. Biootpad je nešto za što sustav tek treba biti uspostavljen. Vjerujem da ćemo iz godine u godinu imati sve učinkovitiji sustav. Za cjeloviti sustav neophodno je izgraditi kvalitetnu sortirnicu, postrojenje za obradu otapda i centar za gospodarenje otpadom. Svakako za Zagreb potrebno je analizirati potrebu za izgradnjom energane", govori Anić Vučinić.
Profesorica napominje da svaka tvrtka mora prikupljati i skladištiti svoj otpad po vrsti i svojstvu prema zakonu. "Tvrtke su podložne inspekcijskom nadzoru, pa tako i potencijalno mogu biti kažnjene ukoliko se ne pridržavaju ovih pravila", dodaje.
'Hrvatska ne može primjenjivati sustave drugih zemalja'
Anić Vučinić objašnjava da različite zemlje različito pristupaju odvojenom prikupljanju otpada što ovisi o nizu faktora poput prateće infrastrukture, platežne moći građana i osviještenosti. No, napominje da mi ne možemo do kraja primjenjivati sustave za odvajanje otpada drugih zemalja.
"Praksa je pokazala da je veliki broj spremnika za odvojeno prikupljanje znantno poskupljuje sustav, odnosno stvara dodatne troškove te su se stoga sustavi organizirali na način da se smanji broj spremnika, a naprave sortirnice. Nadalje, Hrvatska teško može primjenjivati u potpunosti sustave drugih zemalja zbog geografskih karakteristika, turizma, naseljenosti i sl. Istraživanja rezultata koje su postigle druge zemlje su pokazala da u pravilu učinkovitost sustava raste s prihodima odnosno BDP. Tako razvijenije zemlje imaju veću učinkovitost, odnosno više ulažu u edukaciju pa su i rezultati bolji", kaže nam profesorica.
Međutim, prema mišljenju profesorice Anić Vučinić, ni metropola se ne može "ugledati" na neki grad kada govorimo o odvajajnju otpada.
"Teško se za Zagreb može preslikati neki model. U Hrvatskoj su neki manji gradovi postigli visoke učinkovitosti, ali zahtjevnost njihove infrastrkutre se ni blizu ne može mjeriti sa onom u Zagrebu. Zagreb ima naselja s obiteljskim kućama, zgradama i neboderima, stari dio grada... Visoke učinkovitosti tih gradova treba uzeti sa zadrškom. Nadavni požar koji se desio na odlagalištu Totovec gdje je gorjela plastika koja nema tržišnu vrijednost, a koja je nastala u sustavu odvojenog prikupljanja pokazuje da ni ti gradovi nisu zaokružili učinkoviti sustav odvojenog prikupljanja. Nadalje, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji ujednačena metodologija načina prikaza učinkovitosti, tako neki gradovi uzimaju različite podatke temeljem kojih prikazuju učinkovitost, stoga je te podatke teško uspoređivati", zaključila je.
Do kada se kultura odvajanja otpada i informiranost o tome kod Zagrepčana ne poboljša, i dalje će vladati kaos i zbunjenost. Kada pak govorimo o tvrtkama, tada bi se u Zagrebu trebalo razmisliti i da pravne osobe dobiju vrećice za odvajanje, a ne samo kante i kontejnere.
