Objasnite mi kako funkcioniraju tužbe i naplata utuženih preplaćenih kredita u Srbiji? Niste išli na kolektivnu tužbu, kao u Hrvatskoj, odnosno odustali ste od nje ako se ne varam.
Banke su ovo napravile samo u zemljama u tranziciji, uz korumpirane vlade i narodne banke. Siguran sam da bi za ovako nešto u zemljama Zapada debelo odgovarale, ako bi se uopće i usudile tako nešto i pokušati.Mi smo svojim članovima osigurali besplatnu pravnu pomoć u tužbama zbog povećavanja kamate. Trenutno vodimo oko 250 takvih sporova, imamo oko 15 dobivenih prvostupanjskih presuda, pravomoćnu presudu na Sudu časti Privredne komore i preporuku Narodne banke Srbije da banke vrate novac građanima kako bi izbjegle sudske troškove. Kolektivnu tužbu smo podnijeli u veljači 2013. godine, ali je Ustavni sud ukinuo neke dijelove Zakona o parničnom postupku, pa sada čekamo njegove izmjene kako bi se proces nastavio.
U Hrvatskoj se broj oštećenih u vrijeme divljanja CHF-a procjenjuje na oko 100.000, a u Srbiji? U Srbiji ima oko 22.000 korisnika kredita u švicarskim francima.
Jeste li izgubili koji slučaj? Od slučajeva koji su išli preko nas, nismo nijedan.
Kako gledate na činjenicu da će svaki korisnik morati sam tražiti svoj novac privatnom tužbom, iako je tužba dobivena kolektivno? Kolektivnom tužbom se generalno utvrđuje određena nepravilnost, a onda se pojedinačnim postupcima utvrđuje iznos pojedinačne štete. Ipak, mislim da će banke, ako presuda po kolektivnoj tužbi bude pravomoćna, prije prihvatiti poravnanje izvan suda kako bi izbjegle nepotrebne sudske troškove.
Pojedini mediji u Hrvatskoj neprestano šalju poruke da je ova presuda bila osobenjačka, praktički hir suca Dobronića, te da neće uspjeti na višem sudu. Što vi mislite? Ako gledamo pravo i zakone, presuda je utemeljena i ispravna. Ako se promatraju samo interesi banaka i njihovih lobija, onda je sve moguće. Ne treba prejudicirati, nego u medijima svakodnevno pisati o ovom problemu kako bi se spriječio mogući pokušaj pritiska na Viši trgovački sud.
On je također "napadnut" i osobno – u jednom su listu tako istaknuti potpuno nevažni detalji kojima je prikazan kao čudak. Bankarski lobi je jak i moćan. Njima je jeftino za par stotina eura potkupiti nekog novinara ili urednika da piše gluposti o sucu koji je heroj, ne samo Hrvatske nego i šire. Ako nema valjanih ekonomskih ili pravnih argumenata kojima bi se osporila ova presuda, onda se pribjegava diskreditaciji onoga tko je presudio kako bi se njegov sud umanjio, ponizio i relativizirao.
Bankarski lobi je jak i moćan. Njima je jeftino za par stotina eura potkupiti nekog novinara ili urednika da piše gluposti o sucu koji je heroj, ne samo Hrvatske nego i šire.U medijima je također prozivan da ne zna što je napravio, iako je radio u banci prije sudačke karijere. Argumenti uglavnom glase da je unio pravnu nesigurnost u Hrvatskoj, što automatski vrišti da je ugrozio investicije i ekonomiju, zatim da je 'uzdrmao financijski sustav', iako najveća banka tvrdi da to može platiti i ostati stabilna, pa onda i da je povećao cijenu rizika... Kako to komentirate? Rizik za bankarski sustav postoji od početka plasiranja tih kredita i to je sigurno uračunato u kalkulacije koje su tada pravljene za budućnost. Banke će se boriti do kraja da ne izgube taj dio ekstra profita, ali se i klijenti moraju boriti da ne izgube svoje domove. Građana ipak ima više i na njima počiva ekonomski sustav. Život će pronaći svoj put i banke će izgubiti, u to sam siguran.
Pojedini mediji razmatrali su i mogućnost da naše banke budu oštećene za do 15 milijardi kuna i da bi se taj teret mogao prebaciti na državni proračun. Koliko realno vam to zvuči? Samo ako država prihvati plaćati kockarske greške banaka, onda će to plaćati svi porezni obveznici. Ipak, mislim da nema razloga za tako nešto jer su banke privatne firme vođene od strane, nadam se, profesionalaca, iako je u Srbiji malo takvih.
Vidimo da u Bosni i Hercegovini korisnici kredita u CHF-u slave pobjedu Udruge Franak nad bankarskom osmorkom, Hypo se pokušava nagoditi, a Kemal Duraković iz udruge Švajcarac tvrdi da će im ona biti od koristi. Je li tako i u Srbiji i mislite li da su pobjede Efektive pomogle Franku da dobije banke na sudu? Mislim da će ova presuda mnogo značiti i Srbiji i BiH, kao što mislim da i naše presude znače svima. Svi smo na istom putu, s istim problemom i sličnim zakonima.
Koliko ste upoznati s rješavanjem ovog istog problema izvan Balkana? Mislite li da su banke ovdje bile nešto opuštenije nego vani? Koliko mi je poznato, problema s CHF-om bilo je i u Poljskoj i Mađarskoj. Banke su ovo napravile samo u zemljama u tranziciji, uz korumpirane vlade i narodne banke. Siguran sam da bi za ovako nešto u zemljama Zapada debelo odgovarale, ako bi se uopće i usudile tako nešto i pokušati.
Zanimljivo je da su na Balkanu banke, uglavnom europskog porijekla, radile i druge protuzakonite stvari. Najglasnije je odjeknula afera Hypo. Može li se od EU, koja se neprestano poziva na uspostavu fer tržišnih odnosa, očekivati da na neki način zatraži odgovornost banaka koje posluju nezakonito? Nisam siguran da matične banke baš toliko ne znaju čime se bave njihove banke kćeri u zemljama u regiji. Njima je najvažniji profit, a kako se do njega dolazi, očito im nije toliko važno. Postavili su određene kadrove koji će, bez mnogo razmišljanja, provoditi njihovu politiku, dokle kod ona donosi visok prinos na uložena sredstva. Kad profit padne i te banke će vjerojatno otići.
Koliko su regulatori – središnje narodne banke na Balkanu – krivi što je došlo do takvih kredita? Najveća krivica i je na njima jer nisu pravovremeno reagirale i jer su godinama u službi bankarskih pijavica, koje isisavaju kapital iz zemlje. Zašto se to godinama nijemo promatra, pitanje je za predstavnike države i narodnih banaka.
Vidite li tu i kaznenu odgovornost? Udruga Franak je tužila HNB zbog kaznenog djela nečinjenja i kaznenog djela poticanja na kazneno djelo. Nisam siguran da matične banke baš toliko ne znaju čime se bave njihove banke kćeri u zemljama u regiji. Njima je najvažniji profit, a kako se do njega dolazi, očito im nije toliko važno.Isto bi se moglo pokrenuti i u Srbiji jer je NBS imao mogućnosti i nadležnosti neke stvari spriječiti. Zašto nije, ostat će nejasno još neko vrijeme. No, zanimljivo je da je NBS još 2006. godine dvjema bankama prijetio kaznenim prijavama zbog toga što su jednostrano povećale kamate. Te banke su odmah kamate vratile natrag. Zašto se od tog smjera zaštite zakonitosti ponašanja banaka kasnije odustalo, odgovora nema ni sada u NBS-u. Bar ga nama ne daju...
Kako komentirate izjavu Željka Rohatinskog, našeg bivšeg guvernera, koji na pitanje osjeća li se odgovornim što su se sporni krediti događali u njegovom mandatu odgovara: 'Zaboga, krediti u švicarcima se mogu odobravati i danas. To nije zakonom zabranjeno. Čuo sam da neke banke i nude takve kredite. U tom smislu nema nikakve razlike u onome što je bilo i što je danas. Zato vas lijepo molim, nazovite HNB.'
Političari u regiji, što je vrlo zanimljivo, redom nemaju nikakav osjećaj za osobnu odgovornost i uvijek će naći nekog drugog tko je kriv. Da ta odgovornost postoji, ovakve stvari se ne bi ni događale. Očito je njima najvažnije da obave ono za što su plaćeni, ali, nažalost, plaćeni od strane građana, da rade ono što im kažu razni bankarski i drugi lobiji.
Zanimljivo je da taj isti HNB, kojeg zaziva Rohatinski, do dana današnjeg nije rekao apsolutno ništa. Budući da je jedna od osnovnih zadaća HNB-a skrb o stabilnosti bankarskog sustava, smatrate li tu šutnju porukom da taj sustav uopće nije ugrožen presudom? A što će reći HNB ili NBS? Da nisu znali da su ti krediti bili toliko rizični? Dobro je da se narodne banke ne miješaju u te postupke, neka ne pomažu korisnicima, ali bitno je i da ne odmažu, jer tu bi mogle imati jako velik utjecaj. Novo rukovodstvo NBS-a je pokušalo preporukama pomoći korisnicima CHF-a i te preporuke su prvi signal da bi se NBS na neki način mogao umiješati. Mi smo to ocijenili nedovoljnom, ali je ipak daleko više od onoga kako je ranije bilo.
Udruga Franak je, dakle, dobila na sudu bankare dokazom da nisu primjereno informirali potrošače, jer bi tu kombinaciju članaka ugovora o kreditu mogao 'provaliti' tek financijski stručnjak. Koliko se, zapravo, moramo štititi kad idemo u banke po pozajmicu? Preporučujete li ljudima da idu u banke s odvjetnikom pod rukom? Preporučujemo građanima da kod nas dođu po savjet prije nego odu u banku. Odvjetnik može ocijeniti zakonitost nekih dijelova ugovora, ali nije stručan dati ekonomski savjet. Mi smo objedinili oba, pa smo za sada dobro rješenje. Banke često nude "pogodnosti" za klijente, koje nekad djeluju kao da su na njihovu štetu, štetu banaka. Treba znati da je posao banke da zaradi i da nikad neće ići na svoju štetu. Tako je i tada možda trebalo pretpostaviti da banci nije u interesu da proda jeftiniji kredit nego skuplji. Ali lako je sada biti pametan...
Znate li za kakav inozemni primjer gdje su ugovori o kreditima jasni i čitki korisnicima, te smatrate li da bi se oni trebali pojednostaviti do razine laičkog jezika? Naravno da nema govora o opraštanju zatezne kamate, naročito kad se uzme u obzir da su neke od banaka koje posluju u Srbiji korisnicima obračunavale enormno velike, zelenaške zatezne kamate kad upadnu u kašnjenje. Upravo su zatezne kamate instrument guranja klijenta u dužničko ropstvo, jer onaj tko i uplati neki novac, zatezna kamata mu to 'pojede', pa se dug ne smanjuje.Nisam imao priliku vidjeti neki ugovor o kreditu iz neke od zemalja Zapada, ali vjerujem da je sve objašnjeno da se lako može shvatiti i da su ugovori 100 posto u skladu s propisima. Banke bi morale shvatiti da one prvo moraju biti prepoznate kao institucije od povjerenja, gdje će klijent potpisati ugovor gotovo na povjerenje, znajući da je sve legalno. Banke u regiji ne posluju tako, nego im je očito cilj da si "sitnim slovima" osiguraju mogućnost makinacija u budućnosti kako bi dodatno zaradile. Ali opet, kažem, nisu banke toliko ni krive koliko je kriv onaj tko im je to dopustio.
Očekujete li da će banke dio troškova za obeštećenje prebaciti na klijente? Ako bude pravomoćnih sudskih presuda, banke će morati platiti odštetu klijentima. Prije toga, ne vjerujem. Imamo saznanja, i objavili smo to na web stranicama, da su neke banke krenule u rezervacije sredstva za obeštećenja. Čekamo da krene isplata.
Smatrate li da postoji osnova da se bankama koje su se poigrale kreditima u CHF-u pokuša naplatiti i kamata na novac koji je oduzet građanima u minulim godinama, a koji će im morati vratiti? Nisu li u tom razdoblju građani praktički kreditirali svoje kreditore? Naravno da nema govora o opraštanju zatezne kamate, naročito kad se uzme u obzir da su neke od banaka koje posluju u Srbiji korisnicima obračunavale enormno velike, zelenaške zatezne kamate kad upadnu u kašnjenje. Upravo su zatezne kamate instrument guranja klijenta u dužničko ropstvo, jer onaj tko i uplati neki novac, zatezna kamata mu to "pojede", pa se dug ne smanjuje. Ako su se banke tako ponašale, nema razloga da po istom principu ne plate zateznu kamatu na novac koji su nezakonito prisvojile.
Čelnik Privredne banke Zagreb izjavio je da banke nisu ništa zaradile na rastu CHF-a. Kako to komentirate? Mislim da to nije točno. Banke su samo fiktivno vezivale otplatu za franak, za koji su znale da će jačati i da će se ekstra obogatiti na tome. Odakle inače toliki profiti bankama u ekonomijama koje umiru? Ovo je pogodno tlo, uz marionetske režime na vlasti, za makinacije tog tipa i igra je jednostavno krenula...
