ZAGREB - Hrvatski će studenti u ostalim državama članicama Unije biti oslobođeni plaćanja školarine, odnosno plaćat će iste školarine koje plaćaju državljani zemlje u kojoj se nalazi visoko učilište. Isto će vrijediti i za strane državljane na studiju u Hrvatskoj.

Učenici i studenti koji dio studija žele provesti u inozemstvu moći će se uključiti i u novi europski program razmjene pod radnim nazivom "Erasmus za sve".

Riječ je o programu koji nasljeđuje i objedinjuje nekoliko sadašnjih programa EU za obrazovanje i mlade - Programe za cjeloživotno učenje (Erasmus, Comenius, Leonardo i Grundtvig), program TEMPUS, program Erasmus Mundus i program "Mladi na djelu" kako bi se povećala efikansnost i studentima olakšala prijava za stipendije.

U okviru "Erasmusa za sve" ukupno će pet milijuna osoba u EU-u, gotovo dvostruko više nego sada, imati priliku studirati ili se usavršavati u inozemstvu. Među njima je gotovo tri milijuna u visokom školstvu ili u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Program se temelji na pretpostavci da je ulaganje u obrazovanje i usavršavanje ključno za otkrivanje ljudskih potencijala, bez obzira na njihovu dob i podrijetlo. On im pomaže u osobnom razvoju, stjecanju novih vještina i povećanju mogućnosti zapošljavanja.

Program "Erasmus za sve" počinje se provoditi 1. siječnja 2014. s planiranim proračunom od 19 milijardi eura, a za hrvatske studente natječaje će raspisivati Agencija za mobilnost i programe EU (www.mobilnost.hr).

Internacionalizacija i mobilnost, privlačenje studenata i poticanje odlazne mobilnosti ključan je dio strategije Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). Prema podacima Ministarstva, odlazna mobilnost u Hrvatskoj trenutačno je samo dva posto, a europski je cilj do 2020. ostvariti 20-postotnu odlaznu mobilnost.

Upis na inozemna visoka učilišta hrvatskim će studentima olakšati Europski kvalifikacijski okvir s kojim je povezan Hrvatski kvalifikacijski okvir koji definira sve kvalifikacije stečene u Hrvatskoj.

To će omogućiti prepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na europskom tržištu rada i bolje usklađivanje hrvatskih obrazovnih programa s potrebama tržišta rada.

Ulazak u EU pozitivno će utjecati i na razvoj znanosti, istraživanja i inovacija te na znanstvenu i akademsku zajednicu koja će se integrirati u europski istraživački prostor i dobiti pristup novim programima financiranja putem europskih fondova, a u tijeku je priprema natječajne dokumentacije za nekoliko projekata.

Pozitivan primjer je projekt izgradnje inkubacijskog centra za bioznanosti na Borongaju vrijedan 16,3 milijuna eura, za koji se koriste sredstva iz Fonda za regionalnu konkurentnost.