Vlada se dobar dio ove godine, zaključno s ljetom, hvali kako je pokrenula oprost dugova i ostalim mjerama za pomoć onima socijalno najugroženijima. Između ostaloga, to se isticalo kao svojevrsna protuteža poreznoj reformi od koje su najveću korist imali oni s najvećim primanjima. No umjesto da pomogne najsiromašnijima, izgleda da je i oprost dugova najviše pogodovao nekolici bogatih s milijunskim dugovima.
Prosječno 15 milijuna po dužniku
Konkretno, kako je pojasnio Velimir Šonje, iako je ukupna vrijednost ovrha smanjena za drastičnih 60 posto, sa 41,8 na 17,1 milijardu kuna, broj dužnika pao je za niti 46.000 građana. Zvuči puno, no s obzirom na to da je blokiranih bilo oko 325 tisuća, jasno je kako je za 60 posto duga bilo krivo svega 15-ak posto neplatiša.
A da nisu u pitanju ljudi koji su u dugove upali kako bi imali skromni krov nad glavom ili kako bi imali što za jesti možda najbolje ilustrira podatak Hrvatske udruge banaka koja otkriva kako je najvećem dužniku otpisano 404 milijuna kuna.
Vladine mjere obustavile su ovrhe dulje od tri godine na računima na kojima šest mjeseci prije stupanja zakona na snagu (4. kolovoza). Među njima je i tisuću najvećih dužnika čiji je ukupan dug iznosio 15,3 milijardi kuna ili, prosječno, oko 15 milijuna kuna - po osobi.
Najmanji među njima bio je dužan 4,4 milijuna kuna, a listom predvodi rekorder s dugom od 404,8 milijuna kuna i koji dolazi iz jedne od članica EU. "Broj građana blokiranih do godine dana kontinuirano pada, a rezultat je pozitivne gospodarske aktivnosti, a ne mjera Vlade", istaknuo je Šonje za Poslovni.hr.
'To je kao retuširana slika'
I direktor Hrvatske udruge banaka ističe kako su od Vladine mjere najviše koristi imali bogati, odnosno barem oni čiji su dugovi milijunski.
"Ne želim tvrditi da Vladine mjere nisu imale efekta, ali kada gledamo širu sliku, vidimo da su efekti u otprilike 80 posto slučajeva koncentrirani kod velikih dužnika", poručuje, uz jedno veliko upozorenje: veliki dugovi koji su zbog odgode ovrha izašli iz statistika, pomalo će se vraćati,a u idućim mjesecima dug blokada rasti.
Država tjera vjerovnike da se naplate
"Zamislite to kao retuširanje, slika je lijepa, ali su bore i dalje tamo", slikovit je bio direktor HUB-a Zdenko Adrović. Jedan od razloga zbog kojeg lijepa slika neće dugo trajati je to što država istodobno tjera banke i ostale vjerovnike na obustavu ovrha, ali s druge strane poreznim propisima potiče vjerovnike da se naplate kako znaju i umiju, jer im inače obračunava porez.
Banke pritom ističu u kako i kako će takve naplate donijeti veće troškove, a postavlja se i pitanje gubitka naplatnih redova među vjerovnicima pa je izvjesno da će Vladini potezi dodatno unijeti otežati pitanje blokiranih.
Sve to plaćaju budući dužnici
Šonje ističe kako su ove Vladine mjere zapravo indirektno sele dugove starih dužnika na nove. "Nikada se više ne bi smjele primjenjivati mjere bez socijalnih kriterija, ovo društvo treba uravnotežiti kriterije socijalne solidarnosti i ekonomske pravne efikasnosti.
To je i stvar pragmatike, jer ako nisu dobro regulirani odnosi dužnika i vjerovnika, rizici su veći, a time su i kamatne stope" pojašnjava i zaključuje: Moramo imati na umu da tu nema ‘besplatnog ručka’ već je uvijek posrijedi neka raspodjela”, zaključuje.
