Od 1. srpnja Europski parlament je postao njegovo radno mjesto. No SDP-ov europarlamentarac MarinoBaldini u više od osam mjeseci nije postavio nijedno pitanje, dao nijedan prijedlog, a ni deklaraciju.
"Bitno se ne demoralizirati, to je ključna stvar, dakle nastaviti raditi dalje. Imamo čitav niz prilika da radimo dalje, bez obzira na to što netko tamo objavi neki negativan podatak. To ne znači da mi trebamo prestati raditi, možda će se ta statistika popraviti u trenucima kad bude presudno", opravdava se Baldini.
I govora je imao najmanje od preostalih 11-ero hrvatskih europaralamentaraca. Dok ih je on održao 32, najaktivnija zastupnica DubravkaŠuica imala ih je čak 162. Odmah iza nje s 155 slijedi je RužaTomašić, a s 152 govora treći najaktivniji je HDZ-ov Davor IvoStier.
Na neslavnoj listi, tek nešto bolji od Baldinija, su SDP-ov OlegValjalo i laburist NikolaVuljanić s 53 održana govora.
"Ljudi se javljaju i kad imaju što reći i kad nemaju, samo da nabiju broj javljanja. Ne treba nam to, ne treba to nikome. Ja ne znam zašto to ljudi rade, čemu to natjecanje, ovo ovdje nije trka na sto metara", kaže Vuljanić.
"Važno je biti aktivan, važno je sudjelovati, važno je otvarati teme, a to će najbolje građani ocijeniti", smatra Dubravka Šuica.
Konačnu ocjenu Hrvati će dati 25. svibnja kada biraju nove zastupnike u Europskom parlamentu.
Ono po čemu kod svih 12-ero eurozastupnika nema značajnijih odstupanja je prisutnost na plenarnim sjednicama. No za to ima objašnjenje.
Za trajanja plenarne sjednice ove se fotelje često napune do posljednjeg mjesta. Jedan od razloga sigurno je i financijski jer samo za pojavljivanje ovdje svakog parlamentarca, uz plaću, čeka i dnevnica od 304 eura.
Gužve oko mjesta na listi za EU izbore tako nisu slučaj samo u Hrvatskoj. A od ove godine napetost je stvorena i oko kandidata za predsjednika Europske komisije. Nakon što su socijalisti izašli sa svojim kandidatom, sadašnjim šefom Parlamenta MartinomSchulzom, idući tjedan u Dublinu biraju pučani. Njihov favorit za Barrosovog nasljednika je bivši luksemburški premijerom Jean-Claude Juncker.
