Nakon što je u utorak, 26. srpnja, usvojen europski plan štednje plina, i Vlada RH, odnosno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, na sjednici u četvrtak predstavili su smjernice za uštedu, za javne objekte, gospodarske subjekte, ali i kućanstva, s ciljem da se potrošnja plina, i drugih energenata, smanji za 15 posto. Dokument je nastao u suradnji s Institutom Hrvoje Požar, a ministar Davor Filipović ga je, između ostalog, predstavio i kao znak zajedništva s EU-om.
O dometima mjera Vlade koje je predstavio ministar Filipović pitali smo i predstavnike oporbe, Sandru Benčić iz Možemo, te Zvonimira Troskota iz Mosta.
Benčić: A što s onima koji žive u lošim nekretninama?
Prvi komentar Sandre Benčić bio je: "Ništa novog!".
"Sve to već godinama govore organizacije za zaštitu okoliša i klimu", kaže Beničić. Ona smatra da je trebao dati konkretne upute za postupanje u svim tijelima državne i javne uprave kao što je to napravio i gradonačelnik Zagreba Tomašević kada je dao uputu da se hlađenje ne spušta ispod 26 stupnjeva u svim javnim ustanovama.
A što se tiče smjernica za kućanstva, Benčić smatra da ministar nije promislio o svim dimenzijama. "Kao prvo, postoje kućanstva u kojima možemo uštedjeti ako se nalaze u solidnim zgradama po pitanju energetske učinkovitosti, no isto tako moramo biti svjesni da značajan dio naših građana živi u kućama i zgradama koje doslovno gutaju energiju jer ih je zbog loše izolacije teško zagrijati. Tako, kao što i obično biva, upravo oni siromašniji koji ne mogu investirati u bolje nekretnine na kraju plaćaju više energente i izloženiji su i energetskom siromaštvu.
Mi smo očekivali da će se izaći s mjerama koje će građane stimulirati da štede, ali istovremeno pomoći onima koji su u riziku od energetskog siromaštva: ciljane pomoći kućanstvima za podmirenje troškova grijanja i struje do određene mjesečne količine energenata/struje. Kad se već dotakao prometa i sugerirao da se ljudi voze zajedno u automobilima i više koriste javni prijevoz, Vlada je trebala izaći i s konkretnim mjerama stimulacije poput subvencija za javni prijevoz na razini cijele Hrvatske, uvođenju jedinstvene karte za sav javni prijevoz i slično", kaže Benčić.
Zastupnica Sandra Benčić
Sandra Benčić smatra da je danas Vlada trebala predstaviti kako će proračunska sredstva i posebno sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti sada koristiti za ubrzavanje energetske transformacije: umjesto subvencioniranja plinskih bojlera uvesti ozbiljne subvencije za toplinske pumpe, iskoristiti sredstva za kapitalne projekte širenja mreže toplinarstva koji mogu koristiti alternativne energente umjesto plina, investicije u geotermalne potencijale gradova i ruralnih područja, sheme za podršku investicijama u solare i na privatnim i javnim zgradama, te uvesti potpunu transformaciju načina dodjele sredstava za energetsku učinkovitost zgrada od strane Fonda za energetsku učinkovitost.
"Fond ima vrlo ozbiljna sredstva na raspolaganja, no ima premalo direktnih ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada, a onda kada napokon nakon pet godina krenu investirati onda imaju natječaj na principu najbržeg prsta. Apsolutno sam protiv da se ta sredstva na taj način dodjeljuju: smatram da bi puno veći efekt bio kada bi Fond u suradnji s jedinicama lokalne samouprave napravio planove prioritetnih ulaganja u one zgrade/kuće koje su energetski najlošije, a istovremeno u njima žive ljudi koji sami to ne mogu isfinancirati ili su u riziku od energetskog siromaštva i na taj način ciljano investirali u onaj dio stambenog fonda gdje će se to najviše i najbrže isplatiti. Isto tako bi Vlada trebala aktivirati i HBOR za sheme kreditiranja energetske obnove i investicije u građansku energetiku - gdje bi se ljudima omogućilo da od ušteda otplaćuju investiciju, bez opterećenja visokim kamatama i bez visokih zahtjeva za kreditnu sposobnost. Na kraju krajeva radi se o manjim ulaganjima, a koja imaju relativno brze rokove isplativosti, šest-sedam godina za solare primjerice", kaže Sandra Benčić.
Ona je također začuđena samom formom, zašto Vlada uopće nastupa ovako, zašto dijeli "smjernice", odnosno "savjete i preporuke"?
"Vlada nije udruga koja dijeli savjete i preporuke, već izvršna vlast. Dakle, oni mogu narediti da se hlađenje ne spušta ispod 25 ili 26 stupnjeva za sve zgrade javne namjene, kao što mogu i napraviti sve ove stvari o kojima sam govorila i osigurati da postoje ciljane mjere za one koji će ovom krizom biti najpogođeniji i za one koji neće moći imati znatnije uštede zbog niske kvalitete svojih zgrada ili kuća", zaključuje Benčić.
Troskot: Hoće li policija kontrolirati visinu stupnjeva?
Zvonimir Troskot je još prije dva tjedna u intervjuu za Net.hr ocijenio da Vlada kasni s ozbiljnim mjerama u području energetike, a danas kaže da su i on i mnogi drugi oporbeni zastupnici već mjesecima upozoravali i podsjećali Vladu da je vrijeme za ozbiljnu akciju. "Najveća europska gospodarstva, poput Njemačke, već mjesecima rade na planu štednje s obzirom na to da imaju velike gubitke energije zbog manjka plina i gašenja nuklearnih elektrana, ali naš premjer je davao izjave da usred vrućeg ljeta 'ne treba razmišljati o plinu'.
S obzirom na to da sada idu sa smjernicama, jasno pokazuje da se za ovu kriznu zimu Vlada priprema stihijski", komentira Troskot za Net.hr smjernice koje je predstavio ministar gospodarstva Filipović. Također, ne bez ironije, postavlja pitanje kako će Vlada kontrolirati visinu grijanja ili hlađenja u dnevnim boravcima i sobama građana "osim ako ne uvedu policijsku kontrolu, kojoj je Vlada na čelu s Plenkovićem sklona."
Troskot smatra da reakcija Vlade nije niti pravovremena niti dovoljno snažna i ozbiljna, jer, po njegovom sudu – energetski problem u Hrvatskoj je već prisutan. Kaže da je osobno svjedočio da u pojedinim ugostiteljskim objektima u Zagrebu, tijekom dana ili večeri – dolazi do nestanka struje.
Prema mišljenju Zvonimira Troskota, posebno je zabrinjavajuće da je Vlada RH propustila pomoći poduzetnicima i obrtnicima. "Trebalo je izjednačiti tarife poduzetnicima i građanima za električnu energiju plin. Nedopustivo je da će poduzetnici morati u ovim teškim vremenima plaćati diskriminacijsku, višu cijenu električne energije. Time su se posebno našli na udaru mikro i mali poduzetnici, a doista je zabrinjavajuće da Vlada ne vidi taj problem", kaže Troskot u kratkom komentaru Vladinih preporuka za uštede u potrošnji energije.
