Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erodgan odlučio pustiti oko 75 tisuća izbjeglica iz Turske prema Europskoj uniji, na ovim prostorima očekuje se novi migrantski val. U Turskoj se nalazi oko 3,5 milijuna izbjeglica, a nakon najnovijih sukoba turske i sirijske vojske taj bi broj mogao dodatno porasti.
"Brojni migranti su iz unutrašnjih dijelova Turske u organizaciji turskih središnjih vlasti organizirano autobusima dovezeni na granicu s Grčkom kako bi turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pokazao EU i NATO-u što bi s moglo dogoditi ako ne podrže njegove ideje o vojnim aktivnostima na području Sirije", za N1 analizira informacijski stručnjak Gordan Akrap.
Sve zbog domaće politike
Erdoganova ucjena zvuči još strašnije jer sirijske snage oslobađaju prostor pod okupacijom, aktivno ih podupire i Rusija, a u 1500 četvornih kilometra kojeg su oslobodili živi, procjenjuje se, 4,5 milijuna ljudi, od kojih su većina protivnici Bašara Al Asada, a ima i simpatizera i članova radikalnih islamističkih skupina.
Na takav potez Erdogana je primoralo stanje u domaćoj politici i gubici u sukobima u Siriji.
"Problem je što Erdogan pokušava unutarnje probleme i probleme s kojima se susreće u Siriji riješiti na ovaj način“, kaže Akrap te podsjeća da na posljednjim lokalnim izborima Erdoganova stranka nije dobro prošla, čak je izgubila Istanbul.
Europa ima asa u rukavu?
Ipak, ne misli da će Erdogan ići do kraja.
"Osobno ne vjerujem da će Erdogan povući krajnje aktivnosti kojima bi pokušao znatno ugroziti stabilnost EU jer od sredstava koje dobija iz EU ovisi njegova politička stabilnost u Turskoj", rekao je.
Sumnja da se može dogoditi scenarij iz 2015. jer vjeruje da je Europa sada spremna. Kaže i kako je sada u javnosti zemalja članica EU drugačije raspoloženje prema migrantima.
"Jedna razina pomaganja je primanje izbjeglica u svoje države, a druga je pomaganje na teritoriju na kojem se nalaze i osiguravanje uvjeta za njihov povratak kućama", kaže Akrap i dodaje: 'Učinkovitost u suočavanju s krizama ne treba raditi na vlastitom teritoriju, nego ljudima treba pomoći odakle dolaze i gdje je kriza, smanjivanje tenzija, zaustavljanje rata i ulaganje u održivi razvoj i to je ono što EU radi. Ipak, Akrap kaže da se ne nazire kraj sukoba. Štoviše, sumnja da će se situacija na Bliskom istoku smiriti u sljedećih 50 godina.
Kada je riječ o posljedicama izbjegličke krize na Hrvatsku kaže da sada nema potrebe za slanjem vojske na granicu. "Imamo dva do tri mjeseca dok se migrantski val, ako do njega dođe, prelije do nas."
