Štandovi, kad je referendum u pitanju, odlaze u povijest. I u interijere.
S ulica, parkova i trgova štandovi za prikupljanje potpisa za referendum sele se na ovakva mjesta – urede državne uprave i lokalne samouprave. Barem tako predlaže predsjednik saborskog Odbora za Ustav.
"Na taj način ćemo u svakom trenutku znati koliko je potpisa prikupljeno, a i izbjeći će se dvojbe jesu li potpisi prikupljeni na mjestima predviđenima za to i na način na koji je to dopušteno", kazao je Peđa Grbin, SDP, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
A tko će nadgledati prikupljanje potpisa?
"To bi bili uredi državne uprave i ljudi koji u njima rade ili uredi lokalne samouprave i ljudi koji u njima rade", pojasnio je Grbin.
Stručnjaci kažu - to nešto i košta.
"To netko mora financirati. Ako to može iz svog džepa Peđa Grbin i njegova ekipa, onda dobro. Ali referendumi se ne rade tako", rekao je politolog Anđelko Milardović.
Upravo dio s prikupljanjem potpisa u uredima državne uprave sporan je građanskim udrugama.
"Bilo je nekih grešaka kod prikupljanja potpisa i to se treba riješiti, ali ne na ovakav način. Ne postoje jaki argumenti za urede državne uprave", kazao je Duje Prkut iz GONG-a.
Kako je uopće referendum postao nezaobilazna domaća tema, nije se teško prisjetiti.
Inicijativa 'U ime obitelji' označila je početak sezone lova na potpise. Od prosinca prošle godine do danas, riječ referendum dio je naše političke svakodnevice. Zadnji put izjašnjavali smo se o ulasku u Europsku uniju 22. siječnja 2012, a prije toga jedino o odcjepljenju od Jugoslavije davne 1991.
"Referendumi su samo odgovor na krizu parlamentarizma i to nije samo hrvatski problem nego se s time susrećemo na globalnoj razini", dodao je Milardović.
I ustavni sud prošlog je tjedna odlučio da svaki budući zahtjev za referenduma mora biti detaljno obrazložen, kako Hrvatska ne bi postala mala zemlja za velike referendume.
