Sedam mjeseci nakon što je NASA-in rover Curiosity sletio na Mars kako bi odgovorio na pitanje ima li taj planet odgovarajuće sastojke za život, znanstvenici su dobili potvrdan odgovor.
Analiza uzoraka izbušenih iz unutrašnjosti stijene, koja je nekad bila natopljena vodom, na mjestu slijetanja rovera u krateru Gale, pokazuje da se stijena sastoji od gline, sulfata i drugih minerala koji su svi ključni za život, kazali su znanstvenici novinarima u sjedištu NASA-e u Washingtonu.
Voda koja je jednom tekla tim područjem poznatim kao Zaljev Yellowknife bila je vjerojatno pitka, kazao je voditelj znanstvenog tima John Grotzinger s Kalifornijskog instituta za tehnologiju.
Analiza ipak nije dovela do potvrde ključnog pitanja - postojanja organskih tvari koje su temelj života poput onog na Zemlji. No, uz još 17 mjeseci koliko će trajati misija rovera Curiosityja znanstvenici kažu kako očekuju da će moći uroniti dublje u to pitanje.
U ovom trenutku znanstvene su operacije privremeno prekinute zbog problema s računalima koji će biti riješen tijekom tjedna.
Bez obzira na to ima li života na Marsu i je li ga ikad bilo, Mars je najmanje jednom imao na svojoj površini organske sastojke koji su stigli uz pomoć kometa ili asteroida bogatih organskim sastojcima. Pronalazak tih lokacija na kojima su se organski materijali mogli očuvati je neizvjesniji od pronalaska područja pogodnih za nastanjivanje i kemije potrebne za održavanje života, kažu znanstvenici.
U svibnju, nakon jednomjesečnog prekida radio veza zbog položaja Zemlje i Marsa, znanstvenici planiraju izbušiti drugu rupu u stijeni u krateru Gale kako bi tražili organske sastojke.
"Ako je tamo bilo organskog materijala, mogao je biti očuvan", kaže David Blake, voditelj istraživanja za kemiju i mineralogiju Curiosityja.
Pomanjkanje organskih tvari ne može isključiti da je područje Zaljeva Yellowknife pogodno za život, kažu znanstvenici.
"Ne morate imati ugljik u geološkom području koje je nastanjivo da bi postojao metabolizam mikroba", kaže Grotzinger.
Neki mikroorganizmi na Zemlji na primjer mogu se hraniti anorganskim sastojcima poput onih pronađenih u stijenama.
"Negdje mora postojati izvor ugljika, no ako se radi samo o ugljičnom dioksidu možete imati kemoautotrofne organizme koji doslovno jedu stijene i metaboliziraju i stvaraju organske sastojke temeljene na ugljiku", kaže Grotzinger.
Analize pokazuju da stijene Gale kratera sadrže ugljični dioksid u dodatku na vodik, kisik, fosfor, sumpor i dušik.
Ugljični dioksid osigurava ključni sastojak u stvaranju temelja za život koji su svi pronađeni u uzorku stijene na Marsu, kaže Grotzinger.
Curiosity je sletio na Mars u ogromni krater Gale 6. kolovoza prošle godine u blizini ekvatora planeta.
Znanstvenici su odabrali to područje zbog planine sedimenata visoke pet kilometara nazvane Mount Sharp koja se uzdiže s dna kratera. No, ubrzo nakon slijetanja rovera tim je odlučio prvo istražiti područje Zaljeva Yellowknife zbog naznaka da je tuda možda tekla voda i skupljala se na površini.
Taj je predosjećaj potvrđen prvom kemijskom analizom materijala izbušenog iz unutrašnjosti stijene. Znanstvenici ne znaju koliko je stijena stara niti kako je formirana. Sumnjaju da je stara najmanje tri milijarde godina i da je provela dovoljno vremena u nezakiseljenoj i ne previše slanoj vodi kako bi formirala glinu i minerale.
"Ta stijena, iskreno, izgleda poput tipične koju bismo dobili na Zemlji", kaže Grotzinger. "Ključna je stvar ovdje da se radi o okolišu u kojem su mikrobi mogli živjeti a možda čak i napredovati".
Uvjeti koji pogoduju životu u Zaljevu Yellowknife čini se da se ugrubo poklapaju s uvjetima koji su vladali u vrijeme prvog dokaza postojanja života na Zemlji, odnosno u razdoblju unutar nekoliko stotina milijuna godina od tog dokaza.
Na Zemlji je pronalazak organskih tvari u vrlo, vrlo starim stijenama težak pothvat, kaže Paul Mahaffy odgovoran za analizu uzoraka koje prikuplja Curiosity.
Pronalazak organskih tvari na Marsu može predstavljati čak i veći izazov. Bez zaštite koju pruža atmosfera, ultraljubičasto i kozmičko zračenje mogu uništiti takve sastojke. Mars je također očigledno prekriven perkloratima koji razgrađuju organske tvari.
"Potraga za organskim ugljikom je jedno od ključnih pitanja za ovu misiju i to želite učiniti što je moguće više ciljano. Ne želite samo lutati okolo i isprobavati", kaže Grotzinger.
Saznanje da je na Marsu bilo sastojaka za život čini potragu za organskim tvarima izglednijom.
"Mislim da je misija to sposobna učiniti i uzbuđeni smo da s tim započnemo", kaže Grotzinger.
